Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā Hono Fuoloa ki he Fulikivanú?

Ko e Hā Hono Fuoloa ki he Fulikivanú?

Ko e Hā Hono Fuoloa ki he Fulikivanú?

“Ko e ha ʻoku ke [Sihova] . . . longo ai ʻi he folo ʻe he pauʻu [“fulikivanú,” NW] ha taha ʻoku maʻoniʻoni ange ʻiate ia?”—HAPAKUKE 1:​13.

1. Ko fē ʻa e taimi ʻe fonu kotoa ai ʻa e foʻi māmaní ʻi he ʻilo ki he lāngilangi ʻo Sihová?

 ʻE TOE fakaʻauha koā ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú? Kapau ko ia, ko e hā hono fuoloa kuo pau ke tau tatali aí? Ko e ngaahi fehuʻi pehē ʻoku ʻeke ʻe he kakai ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Ko fē ʻe lava ke tau maʻu mei ai ʻa e talí? ʻOku lava ke tau maʻu ia ʻi he ngaahi folofola fakaekikite fakamānavaʻi fakaʻotua ʻo fekauʻaki mo e taimi kotofá. ʻOku nau fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe vavé ni ke fakahoko ʻe Sihova ʻa e fakamaau ki he kotoa ʻo e faʻahinga fulikivanú. Ko e toki taimi pē ia ʻe hoko kotoa ai ʻa e foʻi māmaní ʻo “fonu . . . ʻi he ʻiloʻi ʻo e langilangi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.” Ko e talaʻofa fakaekikite ia ʻoku maʻu ʻi he Folofola Toputapu ʻa e ʻOtuá ʻi he Hapakuke 2:14.

2. Ko e hā ʻa e fakahoko fakamaau fakaʻotua ʻe tolu ʻoku ʻi he tohi ʻa Hapakuké?

2 ʻI hono hiki ʻi he 628 K.M. nai, ʻoku ʻi he tohi ʻa Hapakuké ha hokohoko ʻo e ngaahi fakahoko fakamaau ʻe tolu ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Kuo ʻosi fakahoko ʻa e ua ʻo e ngaahi fakamaau ko iá. Ko e ʻuluakí ko e fakamaau ʻa Sihova ki he puleʻanga talangataʻa ʻo Siuta ʻi he kuonga muʻá. Fēfē ʻa hono uá? Ko e fakahoko fakamaau ia ʻa e ʻOtuá ki Pāpilone fakaaoaó. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu leva ʻa e ʻuhinga kotoa ke loto-falala ai ko hono tolu ʻo e ngaahi fakamaau fakaʻotua ko ení ʻe fakahoko ia. Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke tau ʻamanekina ʻe mātuʻaki vave ʻa hono fakahoko ʻo iá. Koeʻuhi ko e faʻahinga faitotonú ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení, ʻe ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakaʻauha ki he kotoa ʻo e faʻahinga fulikivanu ʻo e tangatá. Ko e fakamuimui taha ʻo kinautolú te ne mate ʻi he “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu” ʻoku tuʻunuku vave maí.​—Fakahā 16:​14, 16.

3. Ko e hā ʻoku pau ke hoko ki he fulikivanú ʻi hotau taimí?

3 Ko e tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtuá ʻoku ofi ange mai ʻaupito ia. Pea ko e fakahoko ʻo e fakamaau fakaʻotua ki he fulikivanú ʻi hotau taimí ʻoku papau pē ia ʻo hangē ko e fakahoko ʻo e ngaahi fakamaau ʻa Sihova ki Siuta mo Pāpiloné. Kae kehe, ʻi he taimí ni pē, fēfē ke ke sioloto atu ʻoku tau ʻi Siuta ʻi he ʻaho ʻo Hapakuké? Ko e hā ʻoku hoko ʻi he fonua ko iá?

Ko ha Fonua Moveuveu

4. Ko e hā ʻa e ongoongo fakaʻohovale ʻoku fanongoa ʻe Hapakuké?

4 Sioloto atu ki he palōfita ʻa Sihova ko Hapakuké ʻoku tangutu ʻi he ʻato lafalafa ʻo hono falé, ʻo fiefia ʻi he havilivili mokomoko ʻo e efiafí. ʻOku ʻi hono tafaʻakí ha meʻalea. (Hapakuke 1:1; 3:​19, fakamoʻoni) Ka ʻoku fanongoa ʻe Hapakuke ha ongoongo fakaʻohovale. Kuo tāmateʻi ʻe Tuʻi Sihoiakimi ʻo Siutá ʻa ʻŪlaia pea kuó ne lī ʻa e ʻangaʻanga ʻo e palōfita ko iá ki he faʻitoka ʻo e kakai lāuvalé. (Selemaia 26:23) Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke tauhi maʻu ʻe ʻŪlaia ʻa ʻene falala kia Sihová, ʻo ne hoko ʻo manavahē peá ne hola ki ʻIsipite. Ka, ʻoku ʻiloʻi ʻe Hapakuke ko e fakamālohi ʻa Sihoiakimí naʻe ʻikai ko e ueʻi ia ʻe ha holi ke poupouʻi ʻa e lāngilangi ʻo Sihová. ʻOku fakamoʻoniʻi eni mei he taʻetokaʻi fakaʻaufuli ʻe he tuʻí ʻa e lao fakaʻotuá pea mo ʻene tāufehiʻa ki he palōfita ko Selemaiá mo e niʻihi kehe ʻoku nau tauhi kia Sihová.

5. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e ngaahi meʻa ʻi Siutá, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tali ʻa Hapakuke ki aí?

5 ʻOku sio atu ʻa Hapakuke ki he kohu ʻo e ʻinisēnisí ʻoku ʻalu hake mei he ngaahi ʻato ʻo e ngaahi ʻapi ofi maí. ʻOku ʻikai ko e tutu ʻe he kakaí ʻa e ʻinisēnisi ko ení ʻi he tuʻunga ko e kau lotu ʻa Sihova. ʻOku nau kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakalotu loi ko e poupouʻi ʻe Tuʻi Sihoiakimi fulikivanu ʻo Siutá. He meʻa fakamā moʻoni ia! ʻOku fonu loʻimataʻia ʻa Hapakuke, pea ʻokú ne kole: “Kofutu, ʻEiki, ʻeku tangi atu, kae ʻikai te ke ongoʻi? ʻOku ou ʻioho atu, ‘Ko eni e! fakapo e!’ kae ʻikai te ke fakahaofi. Ko e ha ʻoku ke tuku ai ke u sio ki he kovi? pea ke moʻu vakaia ʻe koe ʻa e fakamamahi? Seuke, ʻoku feʻao mo au ʻa e fakamalohi mo e fakaehaua: pea ʻoku hoko ʻa e fepaki, pea ʻoku tupu ʻa e vakovi. Ko hono ō ia ʻoku fakamaluluange ai ʻa e lao, pea ʻoku ʻikai ke toe ʻalu atu ʻa e fakalao: he ʻoku lōkia ʻa e faitotonu ʻe he faihala [“fulikivanú,” NW]; ʻo iku ai ki he fai atu ʻo e fakamāu kuo pikoʻi.”​—Hapakuke 1:​2-4.

6. Ko e hā ne hoko ki he lao mo e fakamaau totonu ʻi Siutá?

6 ʻIo, ʻoku hulu fau ʻa e vete koloá mo e fakamālohí. ʻI he feituʻu kotoa pē ʻoku sio ki ai ʻa Hapakuké, ʻokú ne sio ai ki he faingataʻa, kē, mo e fekeʻikeʻi. ‘Kuo fakamaluluange ai ʻa e laó,’ kuo hoko ia ʻo ʻikai hano mālohi. Pea ko e fakalaó? Ko ē, ʻoku “ʻikai ke toe ʻalu atu” ia ke ikuna! ʻOku ʻikai ʻaupito ke mālohi ia. ʻI hono kehé, ‘ʻoku lōkia ʻa e faitotonú ʻe he fulikivanú,’ ʻo ne taʻofi ʻa e ngaahi tuʻunga fakalao ʻoku fakahangahanga ke ne maluʻi ʻa e tonuhiá. Ko e moʻoni, ko e “fakamāu kuo pikoʻi.” Kuo mioʻi ia. He tuʻunga fakamamahi moʻoni ia ʻo e ngaahi meʻá!

7. Ko e hā ʻoku fakapapauʻi ʻe Hapakuke ke faí?

7 ʻOku kiʻi mālōlō ʻa Hapakuke ʻo fakakaukauloto atu ki he meʻa ʻoku hokó. Te ne foʻi? ʻIkai ʻaupito! Hili ʻene fakamanatu ʻa e fakatangaʻi kotoa ʻo e kau sevāniti anga-tonu ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakafoʻou ʻe he tangata mateaki ko ení ʻa ʻene fakapapau ke hanganaki tuʻu mālohí, ʻo tuʻumaʻu ʻi he tuʻunga ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻE hokohoko atu ʻa Hapakuke ʻi hono talaki ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá​—neongo ko hono fai iá ʻoku ʻuhingá ko e mate.

ʻOku Hoko Atu ʻa Sihova ki ha “Ngāue” Taʻealatui ki Ai

8, 9. Ko e hā ʻa e “ngāue” taʻealatui ki ai ʻoku fakahoko ʻe Sihová?

8 ʻI he vīsoné, ʻoku sio ai ʻa Hapakuke ki he kau lotu loi, ʻa ia ʻoku nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá. Fanongo ki he meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe Sihova kiate kinautolú: “Mou fakasio ʻi he ngaahi puleʻanga, ʻo tokanga, ʻo mou matuʻaki fakatumutumu.” Ngalingali, ʻoku fifili ʻa Hapakuke ki he ʻuhinga ʻoku folofola ai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga fulikivanu ko iá ʻi he founga ko ení. ʻOkú ne fanongo leva ʻoku folofola ʻa Sihova kiate kinautolu: “Mou matuʻaki fakatumutumu: he ʻoku ai ʻa e ngaue ʻoku ou fai ʻi homou taimi, ʻa ia ʻe ʻikai te mou tui ki ai neongo naʻe aʻau fakalautelau.” (Hapakuke 1:5) Ko hono moʻoní, ʻoku fakahoko ʻe Sihova tonu ʻa e ngāue ko eni ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo tui ki aí. Ka ko e hā ia?

9 ʻOku fanongo tokanga ʻa Hapakuke ki he ngaahi toe folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku lēkooti ʻi he Hapakuke 1:​6-11. Ko e pōpoaki eni ʻa Sihová​—pea ʻoku ʻikai ha ʻotua loi pe ʻaitoli taʻemoʻui ʻe lava ke ne taʻofi ʻa hono fakahokó: “Vakai ʻoku ou fokotuʻu ʻa e kau Kalitia, ʻa e puleʻanga angafitaʻa mo ʻoho; ʻa ia ʻoku haʻele ki he ngaahi maukupu ʻo mamani, ke puke ha ngaahi nofoʻanga ʻoku ʻikai ʻonautolu. Ko e puleʻanga mamalu ia mo fakailifia; ko ʻene fai fakamaau mo ʻene fotu ʻoku tupu meiate ia pe. Pea ko ʻenau fanga hōsi ʻoku veʻevaveange ʻi he fanga lepati, pea masila ange [“fekai,” NW] ʻi he fanga ulofi ʻo e efiafi; pea ko ʻene tau hekahōsi ʻoku fakatūtū: ʻio, ko ʻenau tau hekahōsi ʻoku nau haʻu mei he mamaʻo; ʻoku nau puna hange ha ikale ʻoku fakavave ke kai. Kuo nau omi kotoa ke fai fakamalohi; ko honau mata ʻoku moʻu sio pe ki muʻa; he ʻoku nau puke popula ke tatau mo e ʻoneʻone ʻene tokolahi. Seuke ko e taha ko ia ʻoku ne vaʻingaʻaki ʻa e ngaahi tuʻi, pea ko houʻeiki ko e meʻa fakakata kiate ia: ko e taha ko ia ʻoku ne katakakae ki he talitauʻanga kotoa pe; seuke te ne ʻai ha kiʻi puke efu, ʻo kapa leva. Toki lakaange ia, ʻa e matangi ni, ʻo ne moia atu, ʻo ne halaia ai​—ʻa e taha ni [“ʻoku tupunga hono mālohí mei hono ʻotuá,” NW].”

10. Ko hai ʻa e faʻahinga ʻoku hiki hake ʻe Sihová?

10 He toki fakatokanga fakaekikite moʻoni ē mei he Fungani Māʻolungá! ʻOku hiki hake ʻe Sihova ʻa e kau Kalitiá, ʻa e puleʻanga anga-fītaʻa ʻo Pāpiloné. ʻI heʻene laka atu ʻi he ‘ngaahi maukupu ʻo mamaní,’ te ne ikunaʻi ʻa e ngaahi nofoʻanga lahi ʻaupito. He meʻa fakalilifu moʻoni ia! Ko e fuʻu kau Kalitiá ʻoku “mamalu ia mo fakailifia,” ʻo fakalilifu mo fakamanavahē. ʻOkú ne ʻai ʻa ʻene ngaahi lao ngaofengofua pē ʻaʻana. ‘Ko ʻene fai fakamāú ʻoku tupu meiate ia pe.’

11. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e haʻu ʻa e ngaahi kongakau Pāpiloné ki Siutá?

11 ʻOku oma ange ʻa e fanga hoosi ʻa Pāpiloné ʻi he fanga lēpati veʻevavé. ʻOku fekai ange ʻa ʻene kau heka hōsí ʻi he fanga ulofi fiekaia ʻoku nau hahalu meʻakai ʻi he poʻulí. ʻI he vēkeveke ke ʻalú, ‘ko ʻene tau hekahōsí ʻoku fakatūtū’ ʻo ʻikai faʻa tatali. Mei Pāpilone mamaʻo ʻoku nau huʻu atu ki Siuta. ʻI he puna hangē ha ʻīkale ʻoku fakavave ki ha meʻakai ifó, ʻe vave ʻa e puna ʻa e kau Kalitiá ki heʻenau hahalú. Ka ʻe hoko eni ko ha kiʻi ʻohofi nounou pē, ko ha ʻohofi pē ʻe ha kau sōtia tokosiʻi? ʻOiauē, ʻikai! “Kuo nau omi kotoa ke fai fakamalohi,” ʻo hangē ha fuʻu hōsite lahi ʻoku nau ngaʻuta mai ke faifakaʻauhá. ʻOku ulo honau ngaahi matá ʻi he loto-vēkeveke, ʻoku nau huʻu fakahihifo ki Siuta mo Selusalema, ʻo ngaʻunu vave hangē ko e matangi hahaké. ʻOku ʻave ʻe he ngaahi kongakau Pāpiloné ʻa e kau pōpula tokolahi fau ʻo hangē ha ‘puke popula ke tatau mo e ʻoneʻoné.’

12. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kau Pāpiloné, pea ko e hā ʻoku “halaia ai” ʻa e fili ikuʻingataʻa ko ení?

12 ʻOku vaʻingaʻaki ʻe he kau tau Kalitiá ʻa e ngaahi tuʻí pea kataʻi manuki ʻa e kau ʻōfisa māʻolungá, ʻa ia ko e kotoa ʻo kinautolú ʻoku ʻikai hanau mālohi ke taʻofi ʻa ʻene laka ki muʻa taʻefakavaivaí. ʻOkú ne ‘katakakae ki he talitauʻanga kotoa pe,’ ki he talitauʻanga pē ʻoku tō ʻi he taimi ʻoku ‘ puke efu’ ai ʻa e kau Pāpiloné ʻaki ʻa hono langa ha fokotuʻunga kelekele ke ʻoho mei ai. ʻI he taimi kotofa ʻa Sihová, ko e fili fakamanavahē ni te nau ‘toki lakaange hangē ha matangí.’ ʻI hono ʻohofi ʻo Siuta mo Selusalemá, te “ne halaia” ʻi he fai fakamamahi ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Hili ha ikuna vave, ʻe pōlepole ʻa e ʻeikitau Kalitiá: ‘Ko e tupu ʻa e mālohí ni mei hotau ʻotuá.’ He toki meʻa siʻisiʻi moʻoni ʻokú ne mātuʻaki ʻiloʻí!

Ko ha Makatuʻunga Lelei ki he ʻAmanakí

13. Ko e hā ʻoku fonu ai ʻa Hapakuke ʻi he ʻamanakí mo e tuipaú?

13 ʻI he tupulaki ʻa e mahinoʻi ʻo e taumuʻa ʻa Sihová, ʻoku tupu hake ʻa e ʻamanaki ʻi he loto ʻo Hapakuké. ʻI he fonu ʻi he loto-falala kakató, ʻokú ne lea ʻi he loto-ʻapasia kia Sihova. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Hapakuke 1:​12, ʻoku pehē ʻe he palōfitá: “ʻIkai ʻoku ke talu mei muʻa, ʻe Sihova ko hoku ʻOtua, ʻa hoku Tapuha? Ta ʻe ʻikai te [ke] mate.” Ko e moʻoni, ko Sihova ʻa e ʻOtua “talumeimuʻa ʻo lauikuonga”​—ʻo taʻengata.​—Sāme 90:​1, 2.

14. Ko e hā ʻa e ʻalunga kuo tuli ki ai ʻa e kau tafoki mei he moʻoní ʻo Siutá?

14 ʻI he fakakaukauloto atu ki heʻene vīsone ʻomai mei he ʻOtuá mo e fiefia ʻi he vavanga naʻá ne tokonaki maí, ʻoku hoko atu ʻa e palōfitá: “ʻE Sihova, kuo ke tuʻutuʻuni ʻena ke fai ʻa e fakamaau; ʻio, siʻi makatuʻu, kuo ke ʻai hono tuʻunga ke fai ha fakapoto.” Kuo fakamāuʻi fakahalaia ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tafoki mei he moʻoní ʻo Siutá, pea ʻe valokiʻi, mo tautea mamafa kinautolu ʻe Sihova. Naʻe totonu ke nau hanga kiate ia ko honau Makatuʻu, ko e mālohiʻanga, hūfangaʻanga, mo e Matavai moʻoni pē taha ʻo e fakamoʻuí. (Sāme 62:7; 94:22; 95:1) Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke ʻunuʻunu ofi ʻa e kau taki tafoki mei he moʻoni ia ʻo Siutá ki he ʻOtuá, pea ʻoku nau hokohoko atu ʻi hono lōmekina ʻa e kau lotu ʻikai fakatuʻutāmaki ʻa Sihová.

15. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku hoko ai ʻa Sihova ʻo ‘maʻoniʻoni fau hono fofongá ke hanga ki ha meʻa halá’?

15 Ko e tuʻunga ko ení ʻokú ne mātuʻaki fakalotomamahiʻi ʻa e palōfita ʻa Sihová. Ko ia, ʻokú ne pehē: “ʻOku maʻoniʻoni fau ho fofonga ke hanga ki ha meʻa hala, pea ko e fakasio ki he taʻetotonu ʻoku ʻikai te ke lava.” (Hapakuke 1:13) ʻIo, ko Sihová ʻoku ‘maʻoniʻoni fau hono fofongá ke hanga ki ha meʻa hala,’ ʻa ia, ko hano kātakiʻi ʻa e faihalá.

16. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa ʻoku lēkooti ʻi he Hapakuke 1:​13-​17?

16 Ko ia ai, ʻoku ʻi he fakakaukau ʻa Hapakuké ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau. ʻOkú ne ʻeke: “Ko e ha ʻoku ke fakasio ai ki he faʻahinga kākā, ʻo ke longo ai ʻi he folo ʻe he pauʻu ha taha ʻoku maʻoniʻoni ange ʻiate ia? Pea ʻoku ke ngaohi ʻa e kakai ke hange ko e fanga ika ʻi he tahi, hange ko e meʻa totolo ʻoku ʻikai hano angi? ʻOku ne fusi kotoa ʻaki ʻene mataʻu, ʻoku ne haʻo ʻi hono kupenga, ʻoku ne tanaki kinautolu ʻi hono uloa; talu ai ʻene fiefia mo tomeʻe. Ko hono o ia ʻoku ne fai feilaulau ki hono kupenga, pea ʻoku ne tutu inisenisi ki hono uloa; he ka ne taʻeʻoua ia ʻoku koto ngako hono ʻinasi, pea fai kakano ʻene meʻakai. Ka ko e pehe koā ke ne tuuʻi hono kupenga, ʻo fai ai pe ʻene fakapo kakai taʻeha momou?”​—Hapakuke 1:​13-​17.

17. (a) ʻI he leakovi ki Siuta mo Selusalemá, ʻoku anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e kau Pāpiloné ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻe fakahaaʻi ʻe Sihova kia Hapakuké?

17 ʻI hono ngaohikoviʻi ʻo Siuta mo hono kolomuʻá, ʻa Selusalemá, ʻe ngāue ʻa e kau Pāpiloné ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi holí. ʻE ʻikai te nau ʻilo ʻoku nau ngāue ko e founga ia ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻa ʻene fakamaau māʻoniʻoní ki ha taʻeangatonu. ʻOku faingofua ke sio ki he ʻuhinga ʻe ʻiloʻi ai ʻe Hapakuke ʻe faingataʻa ke ne mahinoʻi ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Pāpilone fulikivanú ke fakahoko ʻa ʻEne fakamāú. Ko e kau Kalitia taʻefaimeesi ko iá ʻoku ʻikai ko e kau lotu ia kia Sihova. ʻOku nau vakai ki he tangatá ko e ‘fanga ika mo e meʻa totolo’ ke puke ʻo fakavaivaiʻi. Ka ko e puputuʻu ʻa Hapakuké ʻe ʻikai fuoloa. ʻE vave pē hano fakahā ʻe Sihova ki heʻene palōfitá ʻe ʻikai tuku taʻetautea ai pē ʻa e kau Pāpiloné ʻi heʻenau vete koloa mānumanú mo ʻenau halaia ʻi he lingitoto anga-fakamamahí.​—Hapakuke 2:8.

Mateuteu ki he Toe Ngaahi Folofola ʻa Sihová

18. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he fakakaukau ʻa Hapakuké, ʻo hangē ko ia naʻe tapua mai ʻi he Hapakuke 2:1?

18 Kae kehe, ʻi he taimi ko ení, ʻoku tatali ʻa Hapakuke ke fanongo ki ha toe ngaahi folofola ʻa Sihova kiate ia. ʻOku fakamatalaʻi fakapapau ʻe he palōfitá: “Kau tuʻu ʻi hoku potu leʻo, mo lavaki nofo ʻi he talitauʻanga, ʻo fakasio atu ke vakai pe ko e ha ha lea loto te ne fai ʻiate au, mo e ha ha tali te u fai ki heʻeku launga.” (Hapakuke 2:1) ʻOku mahuʻingaʻia lahi ʻa Hapakuke ʻi he meʻa ʻe toe leaʻaki ʻe he ʻOtuá fakafou ʻiate ia ʻi he tuʻunga ko ha palōfitá. Ko ʻene tui kia Sihova ko ha ʻOtua ʻoku ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e koví ʻokú ne ʻai ia ke ne fifili pe ko e hā ʻoku kei lavameʻa ai ʻa e fulikivanú, ka ʻokú ne loto-lelei ke fakatonutonu ʻa ʻene fakakaukaú. Sai, fēfē leva kitautolu? ʻI he taimi ʻoku tau fifili ai pe ko e hā ʻoku kātakiʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fulikivanu ʻe niʻihi, ko ʻetau tuipau ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihova ko e ʻOtuá ʻoku totonu ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi ʻa ʻetau mafamafatataú pea tatali kiate ia.​—Sāme 42:​5, 11.

19. ʻI he hoko moʻoni ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kia Hapakuké, ko e hā naʻe hoko ki he kau Siu talangataʻá?

19 ʻI he faimoʻoni ki heʻene folofola kia Hapakuké, naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau ki he puleʻanga Siu talangataʻá ʻaki hono fakaʻatā ʻa e kau Pāpiloné ke nau ʻohofi ʻa Siuta. ʻI he 607 K.M., naʻa nau fakaʻauha ai ʻa Selusalema mo e temipalé, ʻo tāmateʻi fakatouʻosi ʻa e lalahi mo e iiki, pea taki pōpula ʻa e tokolahi. (2 Kalonikali 36:​17-​20 [2 Fakamatala Mea Hokohoko, PM]) Hili hano fakaheeʻi fuoloa ki Pāpilone, naʻe toe foki ha toenga ʻo e kau Siu anga-tonú ki honau fonuá pea faifai pē ʻo nau toe langa ʻa e temipalé. Kae kehe, hili iá, naʻe toe fakahāhaaʻi ʻe he kau Siú ʻa e taʻeangatonu kia Sihová​—tautefito ʻi he taimi naʻa nau liʻaki ai ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaiá.

20. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e Hapakuke 1:5 ʻo fekauʻaki mo hono talitekeʻi ʻo Sīsuú?

20 Fakatatau ki he Ngāue 13:​38-​41, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Siu ʻi ʻAniteoké ʻa e meʻa ʻe ʻuhinga ki ai ʻa hono talitekeʻi ʻo Sīsuú pea paetaku ai ki heʻene feilaulau huhuʻí. ʻI he lave ki he Hapakuke 1:5 mei he liliu Sepituakini Kalisí, naʻe fakatokanga ai ʻa Paula: “Mou tokanga, naʻa hoko atu ʻa e meʻa ne folofolaʻaki ʻi he Tohi Palofita, a e kau fakataʻetaʻetokaʻi, mou sio mo ofo mo matafi atu: he ko ʻeku fai ʻeni ha ngaue ʻi homou kuonga, ha ngaue kehe, ʻa ia ʻe ʻikai te mou tui ki ai, neongo hono aʻau ʻe ha taha, ʻo fakalautelau.” ʻI he fakatatau ki he lave ʻa Paulá, naʻe hoko hano fakahoko hono ua ʻo e Hapakuke 1:5 ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalema mo hono temipalé ʻi he 70 T.S.

21. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Siu ʻi he taimi ʻo Hapakuké ki he “ngāue” ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻai ʻa e kau Pāpiloné ke nau fakaʻauha ʻa Selusalemá?

21 Ki he kau Siu ʻi he ʻaho ʻo Hapakuké, ko e “ngāue” ko ia ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻai ʻa e kau Pāpiloné ke nau fakaʻauha ʻa Selusalemá naʻe ʻikai ʻuhinga lelei koeʻuhi he ko e kolo ko iá ko e tuʻuʻanga ia ʻo e lotu ʻa Sihová pea mo e feituʻu ʻa ia naʻe fakanofo ai ʻa ʻene tuʻi paní. (Sāme 132:​11-​18) ʻI he tuʻunga ko iá, ne teʻeki ai ʻaupito ke fakaʻauha ki muʻa ʻa Selusalema ia. Ne teʻeki ai ʻaupito ke tutu ʻa hono temipalé ʻona. Ne teʻeki ai ʻaupito ke liua ʻa e fale fakatuʻi ʻo Tēvitá. Naʻe taʻealatui ʻe fakaʻatā ʻe Sihova ha ngaahi meʻa pehē ke hoko. Kae fakafou ʻia Hapakuke, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e fakatokanga feʻunga ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa fakaʻohovale ko ení. Pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he hisitōliá naʻa nau hoko ʻo hangē ko ia ne tomuʻa talá.

Ko e “Ngāue” Taʻealatui ki Ai ʻa e ʻOtuá ʻi Hotau Taimí

22. Ko e hā ʻe kau ki he “ngāue” taʻealatui ki ai ʻa Sihova ʻi hotau taimí?

22 ʻE fai ʻe Sihova ha “ngāue” taʻealatui ki ai ʻi hotau taimí? ʻOku papau moʻoni te ne fai ia, neongo ʻoku hā ngali taʻealatui ki ai ʻa e kau lotolotouá. ʻI he taimi ko ení, ko e ngāue taʻealatui ki ai ʻa Sihová ko hono fakaʻauha ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻI he hangē ko Siuta ʻo e kuonga muʻá, ʻokú ne taukaveʻi ʻokú ne lotu ki he ʻOtuá ka kuó ne hoko ʻo fakameleʻi fakaʻāuliliki. ʻE vakai ki ai ʻa Sihova ke vave ʻa hono tafiʻi atu ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa pē ʻo e fokotuʻutuʻu fakaelotu ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻo hangē ko ia ʻe hoko ki he kotoa ʻo “Babilone koe Lahi,” ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní.​—Fakahā 18:​1-​24PM.

23. Ko e hā naʻe ueʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Hapakuke ke ne fai hono hokó?

23 Naʻe ʻi ai ʻa e ngāue lahi ange ʻa Sihova kia Hapakuke ke ne fai ki muʻa ʻi hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 607 K.M. Ko e hā ʻe toki tala ʻe he ʻOtuá ki heʻene palōfitá? Ko ē, ʻe fanongo ʻa Hapakuke ki he ngaahi meʻa ʻa ia te ne ueʻi ia ke ne toʻo hake ʻa ʻene meʻaleá pea hiva kia Sihova ʻi he ngaahi taʻanga loto-moʻoni. Kae kehe, ʻuluakí, ʻe ueʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e palōfitá ke ne fanongonongo ha ngaahi mala mataʻāʻā. Ko e moʻoni te tau houngaʻia ʻi hono maʻu ʻa e vavanga ki he ʻuhinga loloto ʻo e ngaahi folofola fakaekikite pehē ki he kuonga kotofa ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, tau fai ha tokanga lahi ange ki he kikite ʻa Hapakuké.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe ʻi Siuta ʻi he ʻaho ʻo Hapakuké?

• Ko e hā ʻa e “ngāue” taʻealatui ki ai naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻi he taimi ʻo Hapakuké?

• Ko e hā ʻa e makatuʻunga ki he ʻamanakí naʻe maʻu ʻe Hapakuké?

• Ko e hā ʻa e “ngāue” taʻealatui ki ai ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi hotau ʻahó?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Naʻe fifili ʻa Hapakuke ki he ʻuhinga ʻo hono fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ke kei ʻi ai ʻa e fulikivanú. ʻOkú ke pehē?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe tomuʻa tala ʻe Hapakuke ʻa e mala ki he fonua ʻo Siutá ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e ngaahi toetoenga ʻo e keli fakatotolo ʻo Selusalemá, ʻa ia naʻe fakaʻauha ʻi he 607 K.M.