Skip to content

Skip to table of contents

Lavameʻa Fakafou ʻi he Kītakí

Lavameʻa Fakafou ʻi he Kītakí

Lavameʻa Fakafou ʻi he Kītakí

KUO hoko ʻa e kītakí ko ha anga ia ʻoku hāhāmolofia ʻi onopooni. ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ko e lavameʻá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he hoko ʻo ʻi he feituʻu totonu ʻi he taimi totonu kae ʻikai ʻi he kītakí. Ko hai te ne fakaangaʻi kinautolú? ʻOku fonu ʻa e mītiá ʻi he ngaahi lea tuʻuaki ʻoku ngāue ke ne ʻomai ʻa e pōpoaki ko e meimei meʻa kotoa pē ʻokú ke fiemaʻú ʻe lava ke maʻu ia ʻi ha feinga siʻisiʻi pea ʻi ha toe kiʻi paʻanga siʻisiʻi pē. ʻOku pulusi tuʻumaʻu ʻe he ngaahi nusipepá ha ngaahi talanoa lahi ʻo fekauʻaki mo e ngaahi lavameʻa ʻi he pō ki muʻá mo e ngaahi fakakaukau pisinisi fakapoto ki hono ngaohi ha laui miliona ʻi he nofo pē mei he akó.

Ko e fakahaaʻi mamahi eni ʻe ha tokotaha faʻu-kōlomu ko Leonard Pitts: “ʻI ha sōsaieti kuo maʻunimā ʻe he ʻiló, ʻoku hā fuʻu faingofua ia. . . . ʻOku hā ngali hangē ia ko ha meʻa ʻe lava ʻe ha taha pē ke fai kapau pē te ne mahinoʻi ʻa e foungá, maʻu ʻa e tufakangá, pe maʻu ʻa e tokoni mei he ʻOtuá.”

Ko e Hā ʻa e Kītaki?

Ko e kītakí ʻoku ʻuhingá ko e ‘pikimaʻu mo tuʻumaʻu ki ha taumuʻa, tuʻunga, pe fatongia neongo ʻa e ngaahi faingataʻaʻiaʻangá pe ngaahi fakaholomuí.’ ʻOku fakahuʻunga ia ki he hokohoko tuʻumaʻu ʻi he fehangahangai mo e tuʻutāmakí, pipiki maʻu, ʻo ʻikai foʻi. ʻOku fakaeʻa ʻe he Tohitapú ʻa e mahuʻinga ʻo e anga ko ení. Hangē ko ení, ʻoku naʻinaʻi mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu: “Mou kumi muʻa ki hono puleʻanga,” “tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu,” “kītaki ʻi he lotú,” mo e “ʻilonga pe ʻa e lelei, puke maʻu ia.”​—Mātiu 6:​33; Luke 11:9; Loma 12:​12NW; 1 Tesalonaika 5:​21.

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e kītakí ko e fekuki mo e ngaahi fakaholomui ʻe ʻikai ala kalofí. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 24:16 (Lea Fakatātā, PM): “Tuʻo fitu ʻa e to ki lalo ʻa e faitotonu, ka ne tuʻu pe.” (Fakaʻītali ʻamautolu.)ʻI he ʻikai ‘liʻaki’ ʻi he fetaulaki mo e faingataʻá pe taʻemalavá, ko e tokotaha kītakí ʻokú ne ‘tuʻu hake,’ ‘hoko atu,’ pea toe feinga.

Neongo ia, ʻoku taʻemateuteu ʻa e tokolahi ki he ngaahi faingataʻa mo e ngaahi taʻemalava te nau fetaulaki nai mo iá. ʻI he ʻikai ʻaupito fakatupulekina ʻa e loto-lelei ke kītakí, ʻoku faingofua ʻenau foʻí. “ʻOku feangai ʻa e kakai mātuʻaki tokolahi ki ha taʻemalava ʻi ha founga maumau kiate kita,” ko e fakamatala ia ʻa e tokotaha-tohi ko Morley Callaghan. “ʻOku nau nōfoʻi ʻi he fakaʻofaʻia ʻiate kitá, ʻoku nau tukuakiʻi ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻoku nau hoko ʻo loto-kona pea . . . liʻaki.”

Ko e meʻa pango eni. “ʻOku ngalo ʻiate kitautolu,” ko e lau ia ʻa Pitts, “ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke fou atu ai ʻi he ʻahiʻahí, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa mahuʻinga ʻe maʻu ʻi he tuʻutāmakí.” Ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga ko iá? ʻOkú ne fakaʻosiʻaki: “[ʻOkú te] ako ai ko e taʻemalavá ʻoku ʻikai ke fakatupu mate, pe foʻi ʻo taʻengata. ʻOkú te maʻu ai ʻa e ʻiloʻilo. ʻOkú te hoko ai ʻo mateuteu.” ʻOku fakahaaʻi mahino ia ʻe he Tohitapú: “ʻI he fakaongosia kotoa ʻoku ai hano fua.”​—Palovepi 14:23.

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke toe hoko atu hili ha fakaholomui. ʻOku tau fehangahangai ʻi he taimi ʻe niʻihi mo e ngaahi pole ʻe hā ngali ʻokú ne poleʻi ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi feinga ke ikuʻi kinautolú. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo ofi angé, ʻe hā ngali ʻoku mole māmālie atu nai ʻetau ngaahi taumuʻá. Te tau ongoʻi lōmekina nai, taʻelavameʻa, pea hoko nai ʻo loto-siʻi, naʻa mo e loto-mafasia. (Palovepi 24:10) Ka, ʻoku fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he Tohitapú: “Ka ʻoua naʻa ta fiu ʻi he failelei, he te ta utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ta vaivai.”​—Kaletia 6:​9, fakaʻītali ʻamautolu.

Ko e Hā ʻE Lava Ke Ne Tokoniʻi Kitautolu Ke Tau Kītakí?

Ko e ʻuluaki sitepu ki he kītaki ʻi ha ʻalunga kuo filí, ko hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻaonga pea ala maʻú. Naʻe mahinoʻi moʻoni ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻá ni. Naʻá ne tala ki he kau Kolinitoó: “ʻE, ko e anga ʻeni o ʻeku lele aʻaku, ʻoku ʻikai ke hamumu; ko e anga ʻeni o ʻeku fuhu, ʻoku ʻikai te u tuki matangi.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula kapau naʻá ne loto ke lavameʻa ʻa ʻene ngaahi feingá, te ne fiemaʻu ʻa e ngaahi taumuʻa mahino, ʻo hangē ha tokotaha lele ʻoku fakahangataha ʻa hono ʻatamaí ki heʻene aʻu ki he tepí ʻi ha lova. “ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko e kakai ʻoku lele ʻi he fakapuepue ʻoku nau lele kotoa pe, ka ko e toko taha pe ʻoku maʻu ʻa e koloa? Ke hange ko ia hoʻomou lele, koeʻuhi ke mou maʻumaʻu lelei,” ko ʻene enginaki ia kiate kinautolú. (1 Kolinito 9:​24, 26) ʻE lava fēfē ke tau fai ení?

“Ko e fakapotopoto ʻoku ne fakakaukau ʻene laka,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 14:15. ʻOku fakapotopoto ke toe fakapapauʻi ʻetau ngaahi palani ʻi he moʻuí ʻi he taimi ki he taimi, ʻo ʻeke hifo kiate kitautolu pe ʻoku tau huʻú ki fē pea ʻoku fiemaʻu ke fai ha ngaahi fengaʻunuʻaki. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke mahinoʻi lelei ʻi he ʻatamaí ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke fakahokó mo hono ʻuhingá. ʻE siʻi ange ai ʻetau hehema ke foʻí kapau ʻoku tau tauhi ha vīsone ʻo e feituʻu tefito ʻoku tau fononga ki aí ʻi heʻetau fakakaukaú. “Ko e meʻa ki ho mata, ke sio fakahangatonu muʻa,” ko e enginaki ia ʻa e palōvepi fakamānavaʻí, koeʻuhi ke “fakatotonu [ai] ho ngaahi ʻalunga kotoa pe.”​—Palovepi 4:​25, 26.

ʻI hono ʻiloʻi ʻa hoʻo ngaahi taumuʻá, ko e sitepu hono hokó ke ʻanalaiso ʻa e founga ke aʻu ai kiate kinautolú. Naʻe ʻeke ʻe Sīsū: “ʻE, tau lau ʻoku ai hamou toko taha ʻoku ne loto ke langa ha fuʻu taua, ʻikai te ne nofo muʻa ʻo fatu hono totongi?” (Luke 14:28) ʻI he fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ení, naʻe pehē ʻe ha mataotao ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí: “Ko e taha ʻi he ngaahi meʻa kuó u fakatokangaʻi ʻo fekauʻaki mo e kakai lavameʻá ko ʻenau maʻu ʻa e mahino māʻalaʻala ʻo fekauʻaki mo e vā ʻo e tupuʻangá mo e ikuʻangá ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku mahinoʻi ʻe he kakai lavameʻá kapau ʻoku nau fiemaʻu ha meʻa, kuo pau ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku fiemaʻú ke maʻu ia.” ʻI hono maʻu ha mahino māʻalaʻala ki he kotoa ʻo e ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, ʻe tokoni ia ki hono hanganaki ʻai ke tau tokangá. Te ne toe ʻai ai ke faingofua ange kiate kitautolu ke toe kamata, kapau ʻoku tau fuesia ha fakaholomui. Ko e ʻanalaiso peheé ʻa e meʻa tefito naʻe lavameʻa ai ʻa Orville mo Wilbur Wright.

Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha ngaahi fakaholomuí, fai hoʻo lelei tahá ke vakai kiate kinautolu ʻi ha maama moʻoni pea ko ha hokosia ia ʻo ha ako. ʻAnalaiso ʻa e tuʻungá, ʻiloʻilo ki he meʻa naʻá ke fehālaaki aí, pea fakatonutonu leva pe fakaleleiʻi ʻa e vaivaiʻangá. ʻOku tokoni ke talanoa ki he niʻihi kehé, koeʻuhi “ʻoku tuʻu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ko e pou ʻe he faleʻi.” (Palovepi 20:18) ʻOku fakanatula pē, ʻi he feinga taki taha, ʻokú ke fakatupulekina ai ʻa e mataotao mo e pōtoʻi ange, ʻo tokoni lahi ia ki hoʻo lavameʻá.

Ko ha tafaʻaki mahuʻinga hono tolu ʻo e kītakí ko e ngāue hokohoko. ʻOku enginaki mai ʻa e ʻapositolo ko Paulá kiate kitautolu: “Ka neongo pe ko e ha ha meʻa kuo ta aʻu ki ai, kehe ke fou atu ai pe ʻi he hala pe ko ia.” (Filipai 3:16) Hangē ko hono fakalea ia ʻe ha faiako, “ko e fakaangaanga mo e hokohoko ʻi ha vahaʻa taimí ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi ola mahuʻinga.” ʻOku fakatātaaʻi lelei eni ʻi he fepale ʻiloa ʻa ʻĪsope ʻo fekauʻaki mo e fonú pea mo e heá. Naʻe ikuna ʻe he fonú ʻa e lová, neongo naʻá ne tuai ʻaupito ange ʻi he heá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe ʻi ai ʻa e fakafuofua tuʻumaʻu, mo mapuleʻi ia ʻa e fonú. Naʻe ʻikai te ne liʻaki ka naʻá ne fili ha vave ʻe lava ke ne tauhi moʻoni ki aí, peá ne pipiki leva ki ai kae ʻoua kuó ne kolosi ʻi he tepí. Koeʻuhi ʻoku fai ʻe he tokotaha fokotuʻutuʻu maau mo tuʻumaʻú ʻa e fakalakalaka hokohoko, ʻoku hanganaki ueʻi ai ia pea ʻoku siʻi ai ʻa e ngalingali te ne foʻi pe mavahe mei he lová. ʻIo, ke “hange ko ia hoʻomou lele” ke mou aʻu ai ki hoʻomou taumuʻá.

Fili ʻa e Ngaahi Taumuʻa ʻAongá

Ko e moʻoni, ke ʻi ai hano mahuʻinga ʻo e kītakí, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha ngaahi taumuʻa ʻaonga. ʻOku feinga ʻa e kakai tokolahi ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te ne ʻomai ʻa e fiefiá. Ka ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohitapú: “Ko ia ʻoku ne fakasio hifo ki he lao haohaoa, ʻa e lao tauʻataina, ʻo ne taʻutū ai, . . . ʻe monuʻia ʻa e toko taha ko ia ʻi heʻene fai.” (Semisi 1:25) ʻIo, ko e ako ke mahinoʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá hangē ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻi he Tohitapú ko ha taumuʻa mātuʻaki ʻaonga ia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku mahuʻingá, koeʻuhi ʻoku makatuʻunga ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi tuʻunga haohaoa mo māʻoniʻoní. ʻI hono tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha ki heʻene ngaahi meʻa fakatupú. Ko ia kapau ʻoku tau kīvoi ʻi hono ako ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki kinautolu ʻi heʻetau moʻuí, ko e kītaki peheé te ne ʻomai moʻoni kiate kitautolu ʻa e fiefia. “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, . . . ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga,” ko e talaʻofa ia ʻa e Palovepi 3:​5, 6.

Tānaki atu ki ai, ko hono maʻu ʻa e ʻilo ʻo e ʻOtuá pea mo Sīsuú “ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Sione 17:3) ʻOku fakahaaʻi ʻe he kikite ʻa e Tohitapú ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. (2 Timote 3:​1-5; Mātiu 24:​3-​13) Kuo vavé ni ʻa hono fakahaaʻi ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻene founga-pule māʻoniʻoní ki heʻene kau nofo ʻi he māmaní. (Taniela 2:​44; Mātiu 6:​10) ʻE fakahoko mai ʻe he founga-pule ko ení ha kuonga taʻehanotatau ʻo e melino, lakalakaimonū, mo tuʻumālie ki he kotoa ʻo e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá. (Sāme 37:​10, 11; Fakahā 21:4) “ʻOku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua,” ko e lau ia ʻa e Ngāue 10:34. ʻIo, ʻoku fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa ke fiefia ʻi hono ngaahi ʻaongá!

Ko e Tohitapú ko ha tohi fuoloa ia ʻoku fonu ʻi he potó mo e ʻuhingá. Ko hono mahinoʻi iá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga. Ka ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá​—pea kapau ʻoku tau kītaki ʻi he kumi ki hono ʻilo iá​—ʻe hoko ia ko ha tohi ʻoku fakaava mai kiate kitautolu. (Palovepi 2:​4, 5; Semisi 1:5) Ko hono moʻoní, ko hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó ʻe hoko nai ia ko ha pole. ʻE fiemaʻu nai ke tau fai ha ngaahi fengaʻunuʻaki ʻi heʻetau fakakaukaú pe ngaahi tōʻongá. ʻE aʻu nai ʻo fakafepakiʻi ʻi ha ʻuhinga lelei ʻe he ngaahi kaumeʻá pe ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ʻetau ako ʻa e Tohitapú. Ko ia ʻoku mahuʻinga ʻa e kīvoí. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻe foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e “kitaki ʻa e fai lelei.” (Loma 2:7) ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ke ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko ení.

Fakapapauʻi te ke maʻu ʻa e lavameʻá kapau te ke kītaki ʻi he ako fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo hono finangaló pea ʻokú ke kīvoi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke akó.​—Sāme 1:​1-3.

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

Te ke maʻu ʻa e lavameʻá kapau ʻokú ke kītaki ʻi he ako fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo hono finangaló

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 4]

Culver Pictures