Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá ʻa e Ngaahi Lotú

ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá ʻa e Ngaahi Lotú

ʻOku Tali ʻe he ʻOtuá ʻa e Ngaahi Lotú

Ko Koliniusí ko ha tangata ia ʻa ia naʻe kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi haʻane ngaahi toutou lotu loto-moʻoni. ʻIkai ngata aí, naʻá ne ngāueleleiʻaki ʻa hono tuʻunga ko ha ʻōfisa fakakautaú. Fakatatau ki he Tohitapú, naʻe “lahi ʻene fai ʻofa” ki he kakai masivá.—Ngāue 10:​1, 2.

ʻI HE taimi ko iá, naʻe faʻuʻaki ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e kau tui Siu, kau ului-Siu mo e kau Samēlia. Ko Koliniusí ko ha Senitaile taʻekamu pea naʻe ʻikai ko ha konga ia ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku ʻuhinga iá naʻe kulanoa ʻa ʻene ngaahi lotú? ʻIkai. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa Koliniusi mo ʻene ngaahi ngāue loto-moʻoní.—Ngāue 10:4.

Fakafou ʻi ha tataki fakaeʻāngelo, naʻe ʻomai ai ʻa Koliniusi ke fetuʻutaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Ngāue 10:​30-​33) Ko hono olá, ko ia mo hono fāmilí naʻa nau maʻu ʻa e monū ke hoko ko e ʻuluaki kau Senitaile taʻekamu ke tali ki he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe vakai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he meʻa naʻe hokosia fakafoʻituitui ʻe Koliniusí naʻe taau ia ke fakakau ʻi he lēkooti ʻo e Tohitapú. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻá ne fai ʻa e ngaahi liliu lahi ke ʻomai ʻa ʻene moʻuí ke fehoanaki kakato mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. (Aisea 2:​2-4 [Isaia, PM]; Sione 17:16) ʻOku totonu ke hoko ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻe Koliniusí ko e fakalototoʻa lahi ki he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē ʻa ia ʻoku nau kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní. Vakai angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

Ngaahi Fakatātā ʻi Onopooni

Ko ha finemui ʻi ʻInitia naʻá ne fiemaʻu fakamātoato ha fakafiemālie. Naʻá ne mali ʻi hono taʻu 21, pea maʻu ha fānau ʻe toko ua. Kae taimi nounou pē hili hono fāʻeleʻi ʻa ʻene kiʻi tama hono uá, naʻe mate ʻa hono husepānití. Fakafokifā pē, ʻi hono taʻu 24, naʻá ne hoko ai ko ha uitou fakataha mo ha kiʻi taʻahine māhina ʻe 2 ʻa hono motuʻá pea mo ha kiʻi tamasiʻi māhina ʻe 22. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi heʻene fiemaʻu ha fakafiemālié! Ko fē ʻe lava ke ne hanga ki aí? ʻI ha pō ʻe taha, ʻi heʻene loto-mafasia lahí, naʻá ne lotu ai, ʻo pehē, “Tamai Hēvani, kātaki muʻa ʻo fakafiemālieʻi au fakafou ʻi hoʻo Folofolá.”

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻi ai ha tokotaha-ʻaʻahi. Ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe faingataʻa ʻa ʻene ngāue fakafaifekau fale ki he fale ʻi he ʻaho ko iá koeʻuhi he ko e tokosiʻi pē naʻa nau fakaava ʻa e matapaá kiate iá. ʻI heʻene helaʻia mo loto-siʻí, naʻe teu ke ne ʻalu ki ʻapi, ka ʻi ha ʻuhinga, naʻá ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke ne ʻaʻahi ki ha toe fale pē ʻe taha. Ko e feituʻu ia naʻá ne fetaulaki ai mo e finemui uitoú. Naʻá ne fakaafeʻi ia ki loto peá ne tali ha tohi ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e Tohitapú. Naʻe maʻu ʻe he fefiné ʻa e fiemālie lahi mei hono lau ʻa e tohi ko iá pea mo ʻene ngaahi fetalanoaʻaki mo e tokotaha Fakamoʻoní. Naʻá ne ʻilo ai ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá te ne fokotuʻu ʻa e maté pea mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻe vave ke ne ngaohi ʻa e māmaní ko ha palataisí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻá ne hoko ai ʻo ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he ʻOtua moʻoni pē taha ko Sihová, ʻa ia naʻá ne tali ʻa ʻene lotú.

Ko Nora, ʻa ia ʻokú ne nofo he kolo ko George, ʻi ʻAfilika Tonga, naʻá ne vaheʻi ha māhina ke kau ai ʻi he ngāue fakaʻevangeliō taimi-kakató. Ki muʻa ke ne kamatá, naʻá ne lotu fakamātoato kia Sihova ke ne tokoniʻi ia ke ne maʻu ha tokotaha ʻa ia naʻe mahuʻingaʻia moʻoni ʻi hono ako ʻa e Tohitapú. Ko e feituʻu naʻe vaheʻi ia ke ne ngāue ki aí naʻe kau ai ʻa e ʻapi ʻo ha tokotaha ʻa ia naʻe mātuʻaki anga-taʻefakaʻapaʻapa kia Nora ʻi heʻene ngaahi ʻaʻahi ki muá. ʻI he loto-toʻa, naʻe toe ʻaʻahi ai ʻa Nora ki he ʻapi ko iá. ʻI heʻene ʻohovalé, naʻá ne ʻilo ai ne hiki atu ki ai ha tokotaha nofo totongi foʻou, ko hono hingoá ko Noleen. ʻIkai ko ia pē, naʻe lotu ʻa Noleen mo ʻene faʻeé ki he ʻOtuá ki ha tokoni ke na mahinoʻi ʻa e Tohitapú. “ʻI heʻeku tuʻuaki kiate kinaua ha ako Tohitapú,” ko e fakamatala ia ʻa Nora, “naʻá na fiefia.” Naʻe vave ʻa e fakalakalaka ʻa Noleen mo ʻene faʻeé. Faifai atu pē, naʻá na fakatou kamata ke kau fakataha mo Nora ʻi he ngāue fakamoʻui fakalaumālié.

Ko e toe fakatātā ʻe taha ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mālohi ʻo e lotú ko e meʻa ko ia fekauʻaki mo e ongo meʻa ʻokú na nofo ʻi he kolo ʻAfilika Tonga ko Johannesburg. ʻI ha pō Tokonaki ʻi he 1996, naʻe aʻu ai ʻa e nofo mali ʻa Dennis mo Carol ki ha tuʻunga ke movete. ʻI he kumi tokoni fakaʻosí, naʻá na fili ai ke na lotu ki ha tokoni, ʻa ia naʻá na toutou fai ia kae ʻoua kuo tuʻuapō. ʻI he pongipongi hono hokó, ʻi he taimi 11, naʻe tukituki atu ai ʻi hona matapaá ha toko ua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe tali ʻa e tukitukí ʻe Dennis peá ne tala ange kiate kinaua ke na tatali kae ʻoua ke ne ui mai hono uaifí. Naʻe fakatokanga ange ai ʻe Dennis kia Carol ʻo kapau te ne fakaafeʻi ki loto ʻa e ongo Fakamoʻoní, ʻe faingataʻa nai ha fekau ke na mavahe. Naʻe fakamanatuʻi ange ʻe Carol kia Dennis naʻá na lotu ki ha tokoni peá ne pehē, mahalo ko e tali eni ʻa e ʻOtuá ki heʻena ngaahi lotú. Ko ia, naʻe fakaafeʻi mai ki loto ʻa e ongo Fakamoʻoní, pea naʻe kamata ha ako Tohitapu ʻi he tohi ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. Naʻe fiefia ʻa Dennis mo Carol ʻi he meʻa naʻá na akó. ʻI he efiafi tatau pē ko iá, naʻá na maʻu ai ʻena ʻuluaki fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻanga fakalotofonua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ʻilo naʻá na ako mei he Tohitapú, naʻe maʻu ai ʻe Dennis mo Carol ʻa e ngaahi fakaleleiʻanga ki heʻena ngaahi palopalema fakaemalí. ʻOkú na hoko he taimí ni, ko e ongo fakahīkihiki ʻosi papitaiso fiefia ʻo Sihova, pea vahevahe atu maʻu pē ʻa ʻena ngaahi tui makatuʻunga ʻi he Tohitapú ki hona ngaahi kaungāʻapí.

Fēfē ʻo Kapau ʻOkú Ke Ongoʻi Taʻetaau ke Lotu?

ʻE ongoʻi taʻetaau nai ʻa e kakai loto-moʻoni ʻe niʻihi ke lotu koeʻuhi ko ʻenau founga moʻui koví. Naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ha talanoa ki ha tangata pehē, ko ha tokotaha tānaki tukuhau fehiʻanekina. ʻI heʻene hū ki he lotoʻā ʻo e temipalé, naʻe ongoʻi taʻetaau ʻa e tangata ko ení ke haʻu ki he feituʻu naʻe ngāue anga-maheni ʻaki ki he lotú. “Naʻa ne tuʻu pe mei ha potu, ʻo mamaʻo atu . . . [ʻo ne] si fatafata pe ia, ʻo ne pehe, ʻE ʻOtua, ke ke fakamolemole au, ʻa au angahala.” (Luke 18:13) Fakatatau kia Sīsū, naʻe maʻu ʻe he tangata ko ení ha fanongo fakahōifua. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni ko Sihova ko e ʻOtuá ʻoku manavaʻofa moʻoni peá ne loto ke tokoni ki he kau angahala fakatomala loto-moʻoní.

Fakakaukau angé ki ha talavou ʻAfilika Tonga ko hono hingoá ko Paul. ʻI heʻene kei tamasiʻí, naʻe maʻu ai ʻe Paul ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané fakataha mo ʻene faʻeé. Kae ʻi he lolotonga ʻo hono ngaahi taʻu ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻá ne kamata feohi ai mo e kau talavou ʻa ia naʻe ʻikai te nau muimui ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá. Hili ʻa ʻene nofo mei he akó, naʻá ne ngāue ai ʻi he kau tau ʻa e puleʻanga laulanu ki muʻa ʻi ʻAfilika Tongá. Pea ʻi ha taʻeʻamanekina, naʻe fakangata ʻe hono kaumeʻa fefiné ʻa hona vahaʻangataé. Naʻe ʻai ʻe he founga moʻui taʻefakafiemālie ko ení ke mātuʻaki ongoʻi loto-mafasia ʻa Paul. “ʻI he efiafi ʻe taha,” ʻokú ne manatu ai, “naʻá ku lotu kia Sihova ʻo kole ki heʻene tokoní, neongo naʻe ʻikai te u ʻunuʻunu loto-moʻoni ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi taʻu.”

ʻIkai fuoloa mei he lotu ko ení, naʻe fakaafeʻi ʻe he faʻē ʻa Paul ia ke ne maʻu ʻa e Fakamanatu fakataʻu ʻo e pekia ʻa Kalaisí. (Luke 22:19) Naʻe ngali kehe kia Paul ʻa hono fai eni ʻe heʻene faʻeé, he naʻá ne talangataʻa mo fakahaaʻi ʻa e ʻikai ha meimei mahuʻingaʻia ʻi he Tohitapú. “Naʻá ku vakai ki he fakaafe ko ení ko e tali ia ʻa Sihova ki heʻeku lotú peá u ongoʻi naʻe pau ke u tali ia.” Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai, naʻe kamata ke maʻu ʻe Paul ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané kotoa. Hili ʻa e māhina ʻe fā ʻo ha ako Tohitapu, naʻá ne taau ai ki he papitaisó. ʻIkai ko ia pē, naʻá ne fakangata ʻa ʻene ngaahi ako ʻenisiniá peá ne fili ʻa e ngāue tuʻumaʻu ko e kau ʻi he ngāue fakaʻevangeliō taimi-kakató. ʻI he ʻahó ni, ko Paul ko ha tangata fiefia ia, ʻo ʻikai kei loto-mafasia ʻo fekauʻaki mo ʻene moʻui ʻi he kuohilí. ʻI he taʻu ʻe 11 fakamuimuí, naʻá ne ngāue ai ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi ʻAfilika Tongá.

Ko e moʻoni, ʻoku tali manavaʻofa ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú pea “te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hakili kiate ia.” (Hepelu 11:6) ʻE vavé ni ke hoko mai ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová ʻo fakangata ʻa e fulikivanú kotoa. Lolotonga iá, ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻa hono kakaí ki ha mālohi mo ha tataki ʻi heʻenau kau faivelenga ʻi he ngāue mātuʻaki mahuʻinga ʻo e faifakamoʻoní. Ko ia ai, ko e laui miliona ʻo e faʻahinga tāutaha mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá ʻoku ʻomai ke nau fetuʻutaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiané pea ʻoku faitāpuekina ʻaki kinautolu ʻa e ʻilo ʻo e Tohitapú ʻa ia ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengatá.—Sione 17:3.

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Ko e lotu loto-moʻoni ʻa Koliniusí naʻe taki atu ia ki heʻene maʻu ha ʻaʻahi mei he ʻapositolo ko Pitá

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

Kuo tokoniʻi ʻe he lotú ʻa e tokolahi ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻOku lelei ke lotu ki ha tokoni ke mahinoʻi ʻa e Tohitapú

ʻOku lava ke lotu ʻa e ngaahi hoa malí ki ha tokoni ke fakaivimālohiʻiʻaki ʻenau nofo malí