Skip to content

Skip to table of contents

Ko Sihova—ʻA e Tokotaha ʻA Ia ʻOku Longomoʻui ʻi he Malohí

Ko Sihova—ʻA e Tokotaha ʻA Ia ʻOku Longomoʻui ʻi he Malohí

Ko Sihova—ʻA e Tokotaha ʻA Ia ʻOku Longomoʻui ʻi he Malohí

“Koeʻuhi ko e hulu fau ʻa hono fuʻu ivilahí, ʻokú ne toe longomoʻui ʻi he mālohí, ʻoku ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe tō.”​—AISEA 40:​26NW (ISAIA, PM).

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e matavai ʻo e mālohi fakamatelie ʻoku tau fakafalala kotoa ki aí? (e) Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko e Matavai taupotu ʻo e mālohi kotoa pē?

 KO E mālohí ko ha meʻa ia ʻoku fakamaʻamaʻaʻi ʻe he tokolahi ʻo kitautolu. Ko e fakatātaá, ʻoku siʻi ʻetau fakakaukau ki he mālohi fakaeʻuhila ko ia ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e māmá mo e māfaná pe ko e faingamālie ko ia ʻo hono palaki atu ha meʻa ki ha meʻangāue fakaeʻuhila pē nai ʻoku tau maʻu. Ko e taimi pē ʻoku motuhia taʻeʻamanekina ai ʻa e mālohi fakaeʻuhilá, ʻoku tau toki fakatokangaʻi ai ko e ʻikai ha mālohi fakaeʻuhilá, ʻe meimei tuʻu kotoa ai ʻa e ngāue ʻa e ngaahi kolo ʻo e tangatá. Ko e lahi taha ʻo e ʻuhila ʻoku tau fakafalala ki aí ʻoku haʻu ia ʻo ʻikai fakahangatonu mei he matavai ʻo e mālohi fakaeʻuhila alafalalaʻanga taha ʻo e māmaní—ko e laʻaá. a ʻI he sekoni kotoa pē ko e meʻangāue ivi niukilia sola ko ení ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e toni fefie niukilia ʻe nima miliona, ʻo ne tuku hifo ai ki he foʻi māmaní ʻa e ivi fakatolonga moʻui.

2 Ko e haʻu mei fē a e kotoa ʻo e mālohi fakaesola ko ení? Ko hai naʻá ne faʻu ʻa e faleʻuhila fakalangi ko ení? Naʻe fai ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá. ʻI he lave kiate iá, ʻoku pehē ʻe he Sāme 74:16: “Ka ai ha maamaʻanga, ʻumaʻa ʻa e laʻa, ko hoʻo fokotuʻu pe.” ʻIo, ko Sihova ʻa e Matavai taupotu ʻo e mālohi kotoa, ʻo hangē pē ko ʻene hoko ko e Matavai ʻo e moʻui kotoa pē. (Sāme 36:9) ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa hono mālohí. Fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá, ʻoku fakamanatu mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ke tau hanga hake ki he ngaahi meʻa fakahēvaní, ʻo hangē ko e laʻaá mo e ngaahi fetuʻú, pea fakalaulauloto ki he anga ʻo ʻenau hoko ʻo ʻi aí. “Hanga hake homou matá ki ʻolunga ʻo mamata. Ko hai kuó ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻá ni? Ko e Tokotaha ia ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa honau kau taú naʻa mo honau lahí, ko kinautolu kotoa ʻokú ne ui ʻaki honau hingoá. Koeʻuhi ko e hulu fau ʻa hono fuʻu ivilahí, ʻokú ne toe longomoʻui ʻi he mālohí, ʻoku ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe tō.”—Aisea 40:​26NW; Selemaia 32:17.

3. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngaahi fakahāhā ʻo e mālohi ʻo Sihová?

3 Koeʻuhi ʻoku longomoʻui ʻa Sihova ʻi he mālohí, ʻoku lava ke tau falala pau ʻe hokohoko atu ʻe he laʻaá ʻa hono tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e maama mo e māfana feʻunga ʻa ia ʻoku fakafalala ki ai ʻetau moʻuí. Kae kehe, ʻoku tau falala ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ki ha meʻa mātuʻaki lahi ange ia ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻu fakaesino tefitó. Ko hotau huhuʻi mei he angahalá mo e maté, ko ʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú, mo ʻetau falala kia Sihová ʻoku fakahoko taʻealafakamavaheʻi ia ki heʻene ngāueʻi ʻa hono mālohí. (Sāme 28:​6-9; Aisea 50:2) ʻOku lahi ʻaupito ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi fakatātā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e mālohi ʻo Sihova ke fakatupu mo huhuʻí, ke ne fakahaofi ʻa hono kakaí pea fakaʻauha ʻa hono ngaahi filí.

ʻOku Fakahāhā ʻa e Mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he Fakatupú

4. (a) Naʻe ueʻi fēfē ʻa Tēvita ʻi heʻene siofi ʻa e langí he poʻulí? (e) Ko e hā ʻoku fakahāhā ʻe he ngaahi meʻa fakahēvaní ʻo fekauʻaki mo e mālohi fakaʻotuá?

4 Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e ‘mālohi taʻengata [ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú] ʻoku lava ke ʻiloʻi lelei ia ʻi he ngaahi meʻa kuó ne ngaohí.’ (Loma 1:​20NW) ʻI he laui senituli ki muʻa angé, ko e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá, ʻa ia ʻi he tuʻunga ko ha tauhi-sipí kuo pau pē naʻá ne faʻa hanga hake ki he langí ʻi he poʻulí, ʻo ʻiloʻi ʻa e ngeia ʻo e ʻunivēsí pea mo e māfimafi ʻo hono Tokotaha-Ngaohí. Naʻá ne tohi: “Kau ka vakai ho ngaahi langi na, ko e ngaue ʻa ho louhiʻinima, ʻa e mahina mo e ngaahi fetuʻu, ʻa ia kuo ke fokotuʻu; ko e ha ʻa e tangata ke ke manatu ai kiate ia? Mo e hako ʻo Atama, ʻoku ke aʻahi ai ia?” (Sāme 8:​3, 4) Neongo ʻa ʻene ʻilo fakangatangata ki he ngaahi meʻa fakalangí, naʻe mahino kia Tēvita naʻe mātuʻaki ʻikai hano mahuʻinga ʻi hono fakahoa atu ki he Tokotaha-Fakatupu ʻo hotau ʻuniveesi kāfakafá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻilo lahi ange ʻa e kau ʻasitalōnomá ʻo fekauʻaki mo e lahi fakaʻulia ʻo e ʻunivēsí pea mo e mālohi ʻokú ne fakatolonga iá. Ko e fakatātaá, ʻoku nau tala mai kiate kitautolu ʻoku tukuange mai ʻe hotau laʻaá ʻi he sekoni kotoa pē ʻa e ivi ʻo tatau ia mo e pā ʻa e mekatoni TNT ʻe 100,000 miliona. b Ko ha falakiseni siʻisiʻi ʻaupito ʻo e ivi ko iá ʻoku aʻu mai ki he foʻi māmaní; neongo ia ʻoku feʻunga pē ia ke ne fakatolonga ʻa e moʻui kotoa ʻi hotau palanité. Kae kehe, ko hotau laʻaá ʻoku ʻikai ʻaupito ko e foʻi fetuʻu mālohi taha ia ʻi he ngaahi langí. ʻOku huhulu mai ʻe he ngaahi foʻi fetuʻu ʻe niʻihi ʻi he sekoni pē ʻe tahá ʻa e ivi ʻa ia ʻoku huhulu mai ʻe he laʻaá ʻi ha foʻi ʻaho kakató. Fakaʻuta atu leva, ki he mālohi ʻoku foaki mai ʻe he Tokotaha ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻa fakahēvani peheé! Naʻe tonu ʻa e kalanga ʻa ʻIlaiuú: “Koe Mafimafi, oku ikai te tau faa iloʻi ia: oku lahi ia i he malohi.”—Siope 37:23.

5. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻo e mālohi ʻo Sihová ʻoku tau maʻu ʻi heʻene ngaahi ngāué?

5 Kapau ʻoku tau ‘hakule ki he ngaahi ngaue ʻa e ʻOtuá’ ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvitá, te tau sio ai ki he fakamoʻoni ʻo e ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa hono mālohí—ʻi he matangí mo e ngaahi peaú, ʻi he maná mo e ʻuhilá, ʻi he ngaahi vaitafe mālohí mo e ngaahi moʻunga fakaofó. (Sāme 111:2; Siope 26:​12-​14) ʻIkai ko ia pē, hangē ko ia ne fakamanatu ʻe Sihova kia Siopé, ʻoku fakamoʻoni ʻa e fanga monumanú ki Hono mālohí. ʻOku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e fanga monumanú ni ʻa e Piʻimotí, pe ko e hipopotamá. Naʻe tala ʻe Sihova kia Siope: “Oku i hono fajiatua a hono malohi . . . oku tatau hono gaahi hui moe gaahi vaa aione.” (Siope [Jobe] 40:​15-18PM) Ko e mālohi fakamanavahē ʻo e pulu tau kaivaó naʻe toe ʻiloa ia ʻi he taimi ʻo e Tohitapú, pea naʻe lotu ʻa Tēvita ke lava ʻo fakahaofi ia mei he “ngutu ʻo e laioné, pea mei he ngaahi meʻatui ʻo e fanga pulu tau kaivaó.”—Sāme 22:​21NW; Siope 39:​9-​11.

6. Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he pulú ʻi he ngaahi Konga Tohitapú, pea ko e hā hono ʻuhingá? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)

6 Koeʻuhi ko hono mālohí, ʻoku ngāueʻaki ʻa e pulu taú ʻi he Tohitapú ke ne fakatātaaʻi ʻa e mālohi ʻo Sihová. c Ko e vīsone ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki he taloni ʻo Sihová ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui ʻe fā, ko e taha ai ʻoku hangē ʻa hono matá ko ha pulú. (Fakahā 4:​6, 7) ʻOku hā mahino, ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga tefito ʻe fā ʻo Sihova naʻe fakatātaaʻi ʻe he ngaahi selupimi ko ení ko e mālohí. Ko e niʻihi kehé ko e ʻofa, poto, mo e fakamaau totonu. Koeʻuhi ko e mālohí ko ha tafaʻaki mahuʻinga ia ʻo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ko hano mahinoʻi māʻalaʻala ʻo hono mālohí mo e founga ʻo ʻene ngāueʻaki iá, ʻokú ne tohoaki ai kitautolu ke ofi ange kiate ia, pea tokoniʻi kitautolu ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻaki hono ngāueleleiʻaki ha mālohi pē ʻoku tau tuku atu.—Efeso 5:1.

“Ko Sihova ʻo e Ngaahi Kau Taú, ʻa e Tokotaha Mālohí”

7. ʻOku lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe ikunaʻi ʻe he leleí ʻa e koví?

7 ʻI he ngaahi konga Tohitapú, ʻoku ui ai ʻa Sihova ko e “Otua Mafimafi,” ko ha hingoa fakalakanga ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakasiʻia ʻa hono mālohí pe veiveiua ʻo kau ki heʻene malava ke ikunaʻi ʻa hono ngaahi filí. (Senesi 17:​1PM; Ekisoto 6:3) Ko e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ʻa Sētané ʻoku hā ngali fokotuʻutuʻu lelei nai, ka ʻi he vakai mai ʻa Sihová “ʻoku lau ha koto puleʻanga ʻo tatau pe mo ha tulutā ʻoku taupe ʻi ha pokete, ʻio, hange ha momoikiʻi ʻoneʻone ʻi ha meʻa fua.” (Aisea 40:15) ʻI he tokoni ʻa e mālohi fakaʻotua peheé, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe ikunaʻi ʻe he leleí ʻa e koví. ʻI ha taimi ʻa ia ʻoku mafolalahia ai ʻa e fulikivanú, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi he ʻiloʻi ko “Sihova ʻo e ngaahi kau taú, ʻa e Tokotaha Mālohi ʻo ʻIsilelí” te ne fakangata ʻo taʻengata ʻa e koví.—Aisea 1:​24NW; Sāme 37:​9, 10.

8. Ko e hā ʻa e kau tau fakahēvani ʻoku fekauʻi ʻe Sihová, pea ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻo fekauʻaki mo honau mālohí?

8 Ko e kupuʻi lea “Sihova ʻo e ngaahi kau taú,” ʻa ia ʻoku ʻasi tuʻo 285 ʻi he Tohitapú, ko e toe fakamanatu ia ʻe taha ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e “ngaahi kau tau” ʻoku ʻuhinga ki ai hení ko e hōsite ia ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku maʻu ʻe Sihova ke fai ʻene fekaú. (Sāme 103:​20, 21; 148:2) ʻI ha pō pē ʻe taha, ko e tokotaha pē ʻi he kau ʻāngelo ko ení naʻá ne tāmateʻi ʻa e kau sōtia ʻAsīlia ʻe toko 185,000 ʻa ia naʻa nau fakamanamanaʻi ʻa Selusalemá. (2 Tuʻi 19:35) Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e kau tau fakalangi ʻa Sihová, ʻe ʻikai ke fakailifiaʻingofua kitautolu ʻe he kau fakafepakí. Naʻe ʻikai tokanga ʻa e palōfita ko ʻIlaisá ʻi hono fakafihiaʻi ʻe he kau tau kotoa ʻa ia naʻa nau kumi iá, koeʻuhi ʻi he ʻikai ke tatau mo ʻene sevānití, naʻe lava ke ne sioʻaki ʻa e mata ʻo e tuí ki ha fuʻu hōsite kāfakafa ʻo e ngaahi kongakau fakahēvaní ʻoku nau poupouʻi ia.—2 Tuʻi 6:​15-​17.

9. ʻI he hangē ko Sīsuú, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ʻa e loto-falala ki he maluʻi fakaʻotuá?

9 Naʻe lāuʻilo tatau ʻa Sīsū ki he poupou fakaeʻāngeló ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo ha fuʻu kakai tokolahi naʻa nau toʻo heletā mo e ngaahi pōvai ʻi he ngoue ko Ketisemaní. Hili hono tala kia Pita ke fakafoki ʻene heletaá ki hono ʻaiʻangá, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia, kapau naʻe fiemaʻu, ʻe lava ke Ne kole ki heʻene Tamaí ki ha “kongakau angelo ʻe hongofulu ma ua.” (Mātiu 26:​47, 52, 53) Kapau ʻoku tau maʻu ha houngaʻia meimei tatau ki he kau tau fakahēvani ʻoku tuku mai ʻe he ʻOtuá, te tau toe falala taʻetoeveiveiua ai ki he poupou fakaʻotuá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Pea ko e ha ai haʻatā lea ʻe fai ki he ngaahi meʻa ni? ʻA, kapau ʻoku kau ʻa e ʻOtua maʻatautolu, pea ko hai tu ʻe taʻofi mai?”—Loma 8:31.

10. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono mālohí maʻa hai?

10 ʻOku tau maʻu leva ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ai ki he maluʻi ʻa Sihová. ʻOkú ne ngāueʻaki maʻu pē ʻa hono mālohí ki he lelei, pea ʻi he feongoongoi mo hono ngaahi ʻulungaanga kehé—ʻa e fakamaau totonú, potó, mo e ʻofá. (Siope 37:23; Selemaia 10:12) Lolotonga ʻoku faʻa tāmoloki ʻe he kau tangata mālohí ʻa e masivá mo e faʻahinga anga-fakatōkilaló ki haʻanau tupu siokita, ʻoku hanga ʻe Sihova ʻo ‘fokotuʻu mei he efú ʻa e lauvalé’ pea ‘lahi hono mālohi ke faifakamoʻuí.’ (Sāme 113:​5-7; Aisea 63:​1NW) Hangē ko ia ne mahinoʻi ʻe Mele, ko e faʻē anga-fakanānā mo ʻikai fiemāʻolunga ʻa Sīsuú, “ko e Tokotaha mālohí” ʻokú ne ngāueʻi taʻesiokita ʻa hono mālohí maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nau manavahē kiate iá, ʻo ne fakatōkilaloʻi ʻa e kau pōlepolé pea hakeakiʻi ʻa e māʻulaló.—Luke 1:​46-​53.

ʻOku Fakahāhā ʻe Sihova ʻa Hono Mālohí ki Heʻene Kau Sevānití

11. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e ʻOtuá naʻe sio tonu ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he taʻu 1513 K.M.?

11 ʻOku fakahāhā ʻe Sihova ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻa hono māfimafí ki heʻene kau sevānití. Ko e taha ʻo e ngaahi taimi peheé naʻe ʻi Moʻunga Sainai ʻi he 1513 K.M. Lolotonga ʻa e taʻu ko iá ne ʻosi sio ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he fakamoʻoni fakaueʻiloto ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakahāhā ʻi he ngaahi mala fakaefakaʻauha ʻe hongofulú ʻa e nima mālohi ʻo Sihová pea mo e ʻikai ha mālohi ʻo e ngaahi ʻotua ʻIsipité. ʻIkai fuoloa ʻi he hili iá, naʻe ʻomai ʻe he kolosi fakaemana ʻi he Tahi Kulokulá pea mo e fakaʻauha ʻo e kau tau ʻa Feló ʻa e fakamoʻoni lahi ange ʻo e mālohi fakaʻotuá. ʻI he māhina ʻe tolu ki mui ai, ʻi he veʻe Moʻunga Sainaí, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí ke nau hoko ko ʻene “koloa kanokato ʻi he kakai kotoa.” ʻI heʻenau tafaʻakí, naʻa nau palōmesi: “Ko e meʻa kotoa kuo folofolaʻaki mai ʻe Sihova te mau fai.” (Ekisoto 19:​5, 8) Naʻe tokonaki mai leva ʻe Sihova ha fakahāhā mataʻāʻā ʻo hono mālohí. ʻI he lotolotonga ʻo e mana mo e ʻuhila pea mo e ongo leʻo-lahi ʻa ha meʻalea, naʻe kohu mo ngalulululu ʻa Moʻunga Sainai. Ko e kakaí, ʻi heʻenau tuʻu mei he mamaʻó, naʻa nau manavahē ʻaupito. Ka naʻe tala ange ʻe Mōsese kiate kinautolu ʻoku totonu ke akoʻi ʻe he meʻa ko eni ne hokó ʻa e manavahē fakaʻotuá kiate kinautolu, ko ha manavahē ʻa ia te ne ueʻi ai kinautolu ke nau talangofua ki honau ʻOtua mālohi tāfataha mo moʻoni pē taha, ko Sihová.—Ekisoto 19:​16-​19; 20:​18-​20.

12, 13. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe taki atu ai ʻa ʻIlaisiā ke ne liʻaki ʻa ʻene vāhenga-ngāué, ka naʻe anga-fēfē ʻa hono fakaivimālohiʻi ia ʻe Sihová?

12 ʻI he ngaahi senituli ki mui aí, lolotonga ʻa e taimi ʻo ʻIlaisiaá, naʻe sio tonu ai ʻa Moʻunga Sainai ki ha toe fakahāhā ʻe taha ʻo e mālohi fakaʻotuá. Ne ʻosi sio ai ʻa e palōfitá ki he ngāue ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe tolu mo e konga ʻa hono hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “tāpuni ʻa e ngaahi langí” koeʻuhi ko e tafoki mei he moʻoní ʻa e puleʻanga ʻIsilelí. (2 Kalonikali 7:​13 [2 Fakamatala Mea Hokohoko, PM]) Lolotonga e laʻalaʻā ne hokó, naʻe fafanga ʻe he fanga lēvení ʻa ʻIlaisiā ʻi he teleʻa vaitafe ʻo Kilití, pea ki mui ai ko ha kiʻi meʻi toenga mahoaʻa mo e lolo ʻa ha uitou naʻe fakalahi fakaemana ke tokonaki mai ai kiate ia ha meʻakai. Naʻe aʻu ʻo fakaivia ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā ke ne fokotuʻu hake ʻa e tama ʻa e uitou ko ení. Fakaʻosí, ʻi ha ʻahiʻahiʻi mahino ʻo e tuʻunga ʻOtuá ʻi Moʻunga Kāmeli, naʻe ʻalu hifo ai ha afi mei hēvani ʻo keina ʻa e feilaulau ʻa ʻIlaisiaá. (1 Tuʻi 17:​4-​24; 18:​36-​40) Ka neongo ia, ʻikai fuoloa ʻi he hili iá, naʻe hoko ai ʻa ʻIlaisiā ʻo ilifia mo loto-siʻi ʻi he fakamanamana ʻa Sisipeli ke tāmateʻi iá. (1 Tuʻi 19:​1-4) Naʻá ne hola mei he fonuá, ʻo fakakaukau ai kuo ngata ʻa ʻene ngāue ko ha palōfitá. Ke fakatuipauʻi mo fakaivimālohiʻi ia, naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻi he anga-ʻofa ha fakahāhā fakafoʻituitui ʻo e mālohi fakaʻotuá.

13 Lolotonga ʻa e toitoi ʻa ʻIlaisiā ʻi ha ʻana, naʻá ne sio ai ki ha fakaʻaliʻali fakaofo ʻo e tolu ʻi he ngaahi mālohi ʻoku puleʻi ʻe Sihová: ko ha matangi mālohi, ko ha mofuike, pea fakaʻosí ko ha afi. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa Sihova kia ʻIlaisiaá, naʻá ne fai ia ʻi ha “leʻo naʻe ngananganaiki mai.” Naʻá ne vaheʻi ange kiate ia ʻa e ngāue lahi ange ke ne fai pea fakamatala kiate ia naʻe kei ʻi ai ʻa e kau lotu anga-tonu ʻe toko 7,000 ʻa Sihova ʻi he fonuá. (1 Tuʻi 19:​9-​18) ʻI he hangē ko ʻIlaisiaá, kapau ʻe faifai pea tau ongoʻi loto-siʻi ʻi he ʻikai ha ngaahi ola ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻe lava ke tau kole kia Sihova ki ha “makehe atu ʻo e mafai [“mālohí,” NW]”—ko ha mālohi ʻa ia ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻetau malangaʻi taʻetuku ʻa e ongoongo leleí.—2 Kolinito 4:7.

ʻOku Fakapapauʻi ʻi he Mālohi ʻo Sihová ʻa e Fakahoko ʻo ʻEne Ngaahi Talaʻofá

14. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he huafa fakafoʻituitui ʻo Sihová, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e fehokotaki ʻa hono mālohí mo hono huafá?

14 Ko e mālohi ʻo Sihová ʻoku toe fehokotaki vāofi ia mo hono huafá pea mo hono fakahoko ʻo hono finangaló. Ko e huafa laulōtaha ʻo Sihová, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “ʻOkú Ne ʻAi ke Hoko,” ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ne ʻai ʻa ia tonu ke hoko ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo ʻene ngaahi talaʻofá. ʻOku ʻikai ha meʻa pe ko ha taha ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e ʻOtuá mei hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻá, kae kehe ʻi he ngaahi fakamahamahaló ʻoku nau fakakaukau ai ʻe ʻikai nai lava ke pehē. Kae hangē ko ia ne tala ki muʻa ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló, “ki he ʻOtua ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pe.”—Mātiu 19:26.

15. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamanatu kia ʻĒpalahame mo Sela ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe mātuʻaki faingataʻa kia Sihová?

15 Ke fakatātaaʻi, naʻe talaʻofa ʻi ha taimi ʻe Sihova kia ʻĒpalahame mo Sela te ne ʻai hona hakó ke hoko ko ha puleʻanga lahi. Kae kehe, naʻe ʻikai haʻana fānau ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻá na fakatou motuʻa ʻaupito ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe Sihova kiate kinaua ʻa e teu ke fakahoko ʻa e talaʻofá pea naʻe kata ʻa Sela. ʻI he tali ki aí, naʻe pehē ʻe he ʻāngeló: “He ʻoku faingataʻa ha meʻa kia Sihova?” (Senesi 12:​1-3; 17:​4-8; 18:​10-14) ʻI he senituli ʻe fā ki mui ai, ʻi he fakatahatahaʻi fakaʻosi ʻe Mōsese ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé—ko ha puleʻanga lahi he taimi ko iá—ʻi he ngaahi Tokalelei ʻo Mōapé, naʻá ne fakamanatu ange ai kiate kinautolu kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene talaʻofá. Naʻe pehē ʻe Mōsese: “Ko e meʻa ki heʻene [Sihova] ʻofa ki hoʻo ngaahi kui, ko ia naʻa ne fili ai honau hako kimui, ʻo ne fakahao mai koe mei Isipite ʻaki hono fotunga, pea ʻaki hono fuʻu ivi; ke kapusi mei ho ʻao ha ngaahi kakai ʻoku lahi mo kaukaua ʻiate koe, ka ne fakahu mai koe, ʻo foaki atu kiate koe honau fonua moʻo tofiʻa, ʻo hange ko ia he ʻaho ni.”—Teutalonome 4:​37, 38.

16. Ko e hā ne tō ai ʻa e kau Sātusí ki he fehālaaki ko hono fakaʻikaiʻi ʻa e toetuʻu ʻa e maté?

16 ʻI ha laui senituli ki mui ai, naʻe fakaangaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e kau Sātusí, ʻa ia naʻe ʻikai ke nau tui ki he toetuʻú. Ko e hā naʻa nau fakafisi ai ke tui ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá te ne toe fakafoki mai ʻa e kau maté? Naʻe tala ʻe Sīsū kiate kinautolu: ʻOku “taʻe te mou ʻilo ʻa e Tohitapu, kaeʻumaʻa ʻa e mafimafi ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 22:29) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ‘ʻe fanongo ki he leʻo ʻo e Fānautama ʻa Tangatá ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoká, pea te nau ʻalu atu mei ai.’ (Sione 5:​27-29) Kapau ʻoku tau ʻilo ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e toetuʻú, ko ʻetau falala ki he mālohi ʻo e ʻOtuá te ne fakatuipauʻi kitautolu ʻe fokotuʻu hake ʻa e kau maté. Ko e ʻOtuá “te ne folofua ʻa mate ʻo taʻengata; . . . he kuo folofola ki ai ʻa Sihova.”—Aisea 25:8.

17. Ko e hā ʻa e ʻaho ʻi he kahaʻú ʻe mātuʻaki fiemaʻu ai ʻi ha founga makehe ʻa e falala kia Sihová?

17 ʻI he kahaʻu ofi maí, ʻe hoko mai ai ha taimi ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ki he tokotaha kotoa ʻo kitautolú ke falala ki he mālohi faifakamoʻui ʻo Sihová ʻi ha founga makehe. ʻE kamata ʻe Sētane ko e Tēvoló ha ʻohofi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻe hā ʻoku ʻikai hanau maluʻi. (Isikeli 38:​14-​16) ʻE toki fakahāhā leva ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono fuʻu mālohí maʻatautolu, pea ʻe pau ke ʻilo ai ʻe he tokotaha kotoa ko Sihova ia. (Isikeli 38:​21-​23) Ko e taimi eni ke langa hake ai ʻetau tui mo e falala ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú koeʻuhi ke ʻoua te tau toumoua ʻi he taimi faingataʻa ko iá.

18. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku tau maʻu mei he fakalaulauloto ki he mālohi ʻo Sihová? (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

18 ʻI he ʻikai ha veiveiuá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakalaulauloto ai ki he mālohi ʻo Sihová. ʻI heʻetau fakakaukauloto atu ki heʻene ngaahi ngāué, ʻoku ueʻi anga-fakatōkilalo ai kitautolu ke tau fakahīkihikiʻi ʻa hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá, pea fai ha fakamālō ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa hono mālohí ʻi he founga fakapotopoto mo anga-ʻofá. ʻE ʻikai ʻaupito te tau ilifia kapau ʻoku tau falala kia Sihova ʻo e ngaahi kau taú. Ko ʻetau tui ki heʻene ngaahi talaʻofá ʻe taʻemauea. Neongo ia, manatuʻi naʻe fakatupu kitautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku tau toe maʻu foki mo e mālohi—neongo ʻoku fakangatangata pē ʻa hono lahí. ʻE lava fēfē leva ke tau faʻifaʻitaki ki hotau Tokotaha-Fakatupú ʻi he founga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau mālohí? ʻE lāulea ki he meʻá ni ʻi he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku ʻi ai ʻa e tui lahi ʻo pehē ko e fefie fōsili pehē hangē ko e loló mo e malalá—ʻa e ongo maʻuʻanga ivi tefito ki he ngaahi faleʻuhilá—ʻoku maʻu ʻa hona iví mei he laʻaá.

b ʻI hono kehé, ko e foʻi pomu niukilia mālohi taha kuo faifai pea ʻahiʻahiʻí naʻe ʻi ai ʻa hono mālohi ʻi heʻene paá ʻoku tatau ia mo e mekatoni TNT ʻe 57.

c Ko e pulu tau kaivao naʻe lave ki ai ʻi he Tohitapú ʻoku ngalingali ko e ʻaulōkisí (faka-Latiná urus). ʻI he taʻu ʻe ua afe kuohilí, naʻe maʻu ʻa e fanga monumanú ni ʻi Gaul (ko Falanisē ia he taimí ni), pea naʻe tohi ai ʻe Suliasi Sisa ʻa e fakamatala ko ení fekauʻaki mo kinautolu: “Ko e fanga uri ko ení ko honau lahí ʻoku kiʻi siʻi hifo pē ʻi he ʻelefānité, ka ʻi honau natulá, lanú, mo e sinó, ko e fanga pulu tau. ʻOku lahi ʻa honau mālohí, pea nau fuʻu vave ʻaupito: ʻoku ʻikai te nau fakahaofi ha tangata pe ko ha manu ʻi he taimi pē ko ia ʻoku nau sio ai kiate kinautolú.”

ʻE Lava Ke Ke Tali ʻa e Ngaahi Fehuʻi ko Ení?

ʻOku anga-fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e fakatupú ki he mālohi ʻo Sihová?

Ko e hā ʻa e kau tau ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova ke poupouʻi ʻa hono kakaí?

Ko e hā ʻa e ngaahi taimi naʻe fakahāhā ai ʻe Sihova ʻa hono mālohí?

Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku tau maʻu ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi talaʻofá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

“Hanga hake homou matá ki ʻolunga, ʻo mamata. Ko hai kuó ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻá ni?”

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Photo by Malin, © IAC/RGO 1991

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi fakahāhā ʻo e mālohi ʻo Sihová ʻoku langa hake ai ʻa e tui ki heʻene ngaahi talaʻofá