Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hono Vahevahe Atu ʻa e ʻAmanaki Faka-Kalisitiané ʻi Sinekolo

Ko Hono Vahevahe Atu ʻa e ʻAmanaki Faka-Kalisitiané ʻi Sinekolo

Ko Kitauá ko e Haʻa Tui

Ko Hono Vahevahe Atu ʻa e ʻAmanaki Faka-Kalisitiané ʻi Sinekolo

KUO hoko ʻa e iká ko ha meʻakai tuʻumaʻu ia talu mei he kuonga muʻá. ʻI he ngaahi taʻu ʻe laui afe, kuo toutaiʻi ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tahi, ngaahi anovai, mo e ngaahi vaitafe ʻo e māmaní. Ko e niʻihi ʻo e kau ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisí ko e kau toutai kinautolu ʻo e Tahi Kālelí. Ka kia kinautolu, naʻe hanga ʻe Sīsū ia ʻo fakafeʻiloaki ange ha toe faʻahinga toutai ʻe taha. Ko e toutai fakalaumālie eni, ʻa ia ʻe ʻaonga ia ʻo ʻikai ki he kau toutaí pē kae toe pehē foki ki he fanga iká!

ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻe tala ai ʻe Sīsū ki he tangata toutai ko Pitá: “Mei he taimi ni te ke pō tangata.” (Luke 5:10) Ko e faʻahinga toutai ko ení ʻoku fakahoko ia he ʻahó ni ʻi he ngaahi fonua ʻe 230 tupu, ʻo kau ai ʻa Sinekolo. (Mātiu 24:14) ʻOku vahevahe loto-toʻa atu heni ʻe he kau “toutai tangata” ʻi onopōní ʻa ʻenau ʻamanaki faka-Kalisitiané ki he niʻihi kehé.—Mātiu 4:​19.

ʻOku tuʻu ʻa Sinekolo ʻi he hikuhiku taupotu fakahihifo ʻo ʻAfiliká. ʻOku lele ia mei he ngaahi feituʻu toafa ʻoneʻone ʻoku kauʻāfonua mo e Sahalá ʻi he tokelaú, ki he ngaahi vaotā hauhau ʻo e feituʻu Casamance ʻi he tongá. Ko Sinekoló ko ha fonua ia ʻoku puhiʻi ʻe he ngaahi matangi vevela ʻo e toafá pea pehē ki he ngaahi havilivili mokomoko, mo fakaivifoʻou ʻo e ʻAtalanitikí. ʻOku nofo heni ʻa e kakai ʻe toko hiva miliona tupu. ʻOku ʻiloa ʻa e kakai ʻo Sinekoló ʻi heʻenau anga-talitali kakaí. Ko e tokolahi tahá ʻoku ʻikai te nau taku ko e kau Kalisitiane kinautolu. Ko e tokolahi ai ko e kau tauhi-sipi, lolotonga ia ko e niʻihi kehé ko e kau tauhi fanga pulu, fanga kāmeli, mo e fanga kosi. ʻOku toe ʻi ai mo e kau faama, ʻoku nau tō pīnati, vavae, mo e laise. ʻIo, pea ʻoku ʻi ai mo e kau toutai, ʻa ia ʻoku nau ʻomai ʻa e ngaahi kupenga fonu he iká mei he ʻŌseni ʻAtalanitikí pea mei he ngaahi vaitafe lalahi ʻe niʻihi ʻoku nau tuʻu takatakai ʻi he loto fonuá. ʻOku fakahoko ʻe he ngāueʻanga toutaí ha tuʻunga mātuʻaki mahuʻinga ʻi he tuʻunga fakaʻikonōmika ʻo Sinekoló. Ko hono moʻoní, ko e tisi ʻiloa fakafonuá ko e ceebu jën, ko ha meʻakai ifo ʻa ia ko e laise, ika, mo e ngaahi vesitapolo.

Kau “Toutai Tangata”

ʻOku ʻi ai ʻa e kau malanga faivelenga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe toko 863 ʻi Sinekolo. Naʻe kamata heni ʻa e toutai fakalaumālié ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1950 tupú. Naʻe fakaava ha ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi Dakar, ko e kolomuʻá, ʻi he 1965. Naʻe kamata ke aʻu atu ki ai ʻa e kau “toutai” misinale mei he ngaahi fonua lahi mo mamaʻo. Naʻe kamata ʻa e ngāue “toutai,” pea ko hono vahevahe atu ʻa e ʻamanaki faka-Kalisitiané ʻi Sinekoló naʻe ngaʻunu maʻu pē ki muʻa. Naʻe faifai pē, ʻo langa ʻa e ngaahi fale vaʻa foʻou ʻi Almadies, ʻi he feituʻu mamaʻo ʻo Dakar, pea naʻe fakatapui ia kia Sihova ʻi Sune 1999. Ko ha taimi fakafiefia moʻoni ia!

Ko e Pole ʻi Hono Tali ʻa e Moʻoní

Ko e kakai mei he ngaahi ʻātakai lahi kehekehe ʻoku fai ʻa e fetuʻutaki maʻu pē mo kinautolu, pea kuo tali loto-lelei ʻe he niʻihi ʻa e pōpoaki ʻo e ʻamanaki ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Neongo ko e tokolahi ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo ki he Tohitapú, ʻoku nau fiefia ke ʻilo ko e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki he kau palōfita anga-tonu ʻo e kuonga muʻá, ʻoku vavé ni ke fakahoko.

ʻOku faʻa fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke fai ha tuʻu mālohi maʻá e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané, tautefito ʻi he taimi ʻoku felāveʻi ai mo e ngaahi talatukufakaholo fakafāmilí mo e ngaahi anga-fakafonuá. Ko e fakatātaá, ʻoku failahia ʻa e mali tokolahí ʻi Sinekolo. Fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo ha tangata naʻe ʻi ai hono uaifi ʻe toko ua ʻi he taimi naʻá ne kamata ke ako ai ʻa e Tohitapú. Te ne maʻu ʻa e loto-toʻa ke tali ʻa e moʻoni faka-Kalisitiané pea liliu ki he fiemaʻu Fakatohitapu ke hoko ko e husepāniti ʻo e uaifi pē ʻe tahá? (1 Timote 3:2) Pea te ne tauhi nai ʻa e uaifi ʻo ʻene talavoú, ʻa e fefine naʻá ne ʻuluaki mali mo iá? Ko e meʻa ia naʻá ne faí, pea ʻokú ne ngāue he taimí ni ko ha tokotaha mātuʻa faivelenga ʻi he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga lahi ange ʻi he feituʻu Dakar. Kuo toe tali ʻa e moʻoní ʻe hono ʻuluaki uaifí fakataha mo e kotoa ʻo ʻene fānau ʻe toko 12, ko e toko 10 mei hono mali ʻuluakí pea mo e toko 2 mei hono mali hono ua ki muʻá.

Ko e fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻe taha ki hono tali ʻa e ʻamanaki faka-Kalisitiané ko e ʻikai nai ke lava ʻo lautohí. ʻOku ʻuhinga ení heʻikai lava ke tali mo ngāueʻaki ʻe ha tokotaha ʻikai lava ʻo lautohi ia ʻa e moʻoní? ʻIkai ʻaupito. Fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Marie, ko ha faʻē ngāue mālohi ia ʻa e kiʻi fānau ʻe toko valu. Naʻe vave ʻa ʻene sio ki he mahuʻinga ʻo e fetalanoaʻaki ʻi ha konga Tohitapu mo ʻene fānau īkí ʻi he ʻaho taki taha ki muʻa ke nau mavahe ki he akó pea ʻalu ia ki he ngāué. Ka naʻe lava fēfē ke ne fai eni, koeʻuhi he naʻe ʻikai te ne lava ʻo lautohi? Pongipongia ʻi he pongipongi kotoa pē, naʻá ne toʻo ai ʻa e kiʻi tohi Ko Hono Vakaiʻi Fakaʻaho ʻa e Tohitapú peá ne tuʻu ʻi he hala touʻone ʻi muʻa ʻi hono falé. ʻI he fou mai ʻa e kakaí, naʻá ne ʻeke ange pe ʻoku nau lava ʻo lautohi. ʻI heʻene maʻu ha taha ʻa ia ʻoku lava ʻo lautohí, naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e kiʻi tohí peá ne kole fakamātoato ange: “ʻOku ʻikai te u lava ʻo lautohi, ko ia ai, kātaki muʻa ʻo lau mai kiate au ʻa e konga ko ení he ʻahó ni?” Naʻá ne fanongo tokanga ki hono laú. Naʻá ne hoko atu ʻo fakamālō ki he tokotaha naʻe fou maí pea hū fakavave ki hono falé ke fai ha fetalanoaʻaki longomoʻui ʻi he konga tohí mo ʻene fānaú ki muʻa ke nau mavahe ki he akó!

Tali ʻe he Faʻahinga Kakai Kehekehe Kotoa Pē

ʻI Sinekolo, ʻoku lava ke maʻu ʻa e kakaí ʻoku nau tangutu ʻi he ngaahi halá ʻo fakatau ika, vesitapolo, pe fuaʻiʻakau ʻi he māketí, pe ʻoku nau tākoto ʻi ha lalo vavae lahi ʻo inu ataya, ko ha faʻahinga tī, kona lanumata. ʻI he fakapapau ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he faʻahinga kotoa ko ia naʻá na fetaulaki mo iá, naʻe talanoa ai ha ongo tokoua mo ha tangata faingataʻaʻia ʻa ia naʻe kolekole ʻi he halá. Hili ʻena fakafeʻiloaki kiate iá, naʻá na pehē ange: “ʻOku ʻoatu ʻe he kakai tokolahi kiate koe ʻa e paʻanga ka ʻoku ʻikai te nau tuʻu atu ke mou talanoa. Ko ʻema haʻu hení ke talanoa mo koe ʻo fekauʻaki mo ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻa ia ʻoku felāveʻi pea mo ho kahaʻú.” Naʻe ʻohovale ʻa e tangata kolekolé. “Te ma saiʻia ke ʻeke atu kiate koe ha foʻi fehuʻi,” ko e hoko atu ia ʻa e ongo tokouá. “ʻOkú ke pehē, ko e hā ʻoku lahi pehē fau ai ʻa e faingataʻá ʻi he māmaní?” “Ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá,” ko e tali ange ia ʻa e tangata kolekolé.

Naʻe fakaʻuhinga leva ʻa e ongo tokouá mo ia mei he ngaahi Konga Tohitapú pea fakamatalaʻi ʻa e Fakahā 21:4. Naʻe maongo loloto ki he tangata kolekolé ʻa e pōpoaki ko eni ʻo e ʻamanakí pea mo e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e mahuʻingaʻia feʻunga ha taha ʻiate ia ke tuʻu mai ʻo fetalanoaʻaki ʻi he Tohitapú. Naʻá ne fakatē-loʻimata. ʻI he ʻikai kole ki ha paʻangá, naʻá ne kōlenga ki he ongo tokouá ke na toʻo ʻa e koini kotoa naʻá ne maʻu ʻi heʻene kiʻi kapa kolekolé! Naʻá ne mātuʻaki vili taʻeʻunua ʻo tohoaki ai ʻe he meʻá ni ʻa e tokanga ʻa e tokotaha kotoa pē naʻe fou mai aí. ʻI haʻana toki feinga mālohi naʻe fakalotoʻi ai ʻe he ongo tokouá ia ke ne tauhi pē ʻa e paʻangá. Naʻe faifai pē ʻo ne loto ki ai ka naʻá ne vilitaki ange ke na toe ʻaʻahi mai kiate ia.

Ko e ʻunivēsiti lahi ʻi Dakar ʻoku toe tānaki mai ia ki he ika ko ia ʻi he kupenga toutai fakalaumālié. Naʻe kamata ke ako Tohitapu ai ha tokotaha ako fakafaitoʻo ko hono hingoá ko Jean-Louis. Naʻe vave ʻa ʻene tali ʻa e moʻoní, ʻo fakatapui ʻa ʻene moʻuí kia Sihova, peá ne papitaiso. Ko ʻene holí ke ngāue ki he ʻOtuá ʻi he ngāue tāimuʻa taimi-kakató, ka naʻá ne toe fiefia ʻi heʻene ako fakafaitoʻó. Koeʻuhi ko ha aleapau mo hono fonua tupuʻangá, naʻá ne moʻuaʻaki ai ke fakakakato ʻa ʻene ngaahi akó. Ka neongo ia, naʻá ne kamata ngāue ko ha tāimuʻa tokoni ʻi he taimi tatau. Taimi nounou pē hili ʻene maʻu ʻa hono tipiloma ʻo hoko ko ha toketā tāú, naʻe fakaafeʻi ia ke ne ngāue ʻi ha ʻapi Pēteli lahi ʻi ʻAfilika ʻi he tuʻunga ko e toketā ʻa e fāmilí. Ko e toe talavou ʻe taha naʻe fetuʻutaki mo ia ʻi he ʻUnivēsiti Dakar ʻokú ne toe ngāue mo ia he taimí ni mo e fāmili Pēteli ʻi hono fonua tupuʻangá.

Ko e moʻoni ʻoku ʻaonga ʻa e toutai fakalaumālie ʻi Sinekoló. ʻOku fakahoungaʻi lahi ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ʻoku faʻu ia he taimí ni ʻi he lea fakalotofonua Uolofi. Ko e fanongo ki he ongoongo leleí ʻi heʻenau leá tonu kuo fakalototoʻaʻi ai ʻa e kakai loto-totonu tokolahi ke nau tali ia ʻi he houngaʻia. ʻI he tāpuaki ʻa Sihová, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe maʻu mai ʻa e fanga ika fakaefakatātā lahi ange, ʻi he hokohoko atu ʻa e kau “toutai tangata” ʻo Sinekoló ʻi hono vahevahe atu ʻo e ʻamanaki faka-Kalisitiané ʻi he tui mo e loto-toʻa.

[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 31]

(Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)

SINEKOLO

[Fakatātā]

Ko hono vahevahe atu ʻa e ʻamanaki faka-Kalisitiané ʻi Sinekolo

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.