Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Ngāue ʻi he ʻAhó Ni ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá?

ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Ngāue ʻi he ʻAhó Ni ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá?

ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Ngāue ʻi he ʻAhó Ni ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá?

NAʻÁ NE mamatea talu pē mei hono fanauʻí. Naʻá ne tangutu fakaʻaho ʻi he matapā ʻo e temipalé naʻe ui ko Masanisaní koeʻuhi ke kole ha ngaahi meʻaʻofa ʻo e mēsí mei he faʻahinga ko ia naʻa nau hū ki he temipalé. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe taha, ko e tokotaha kolekole faingataʻaʻia ko ení naʻá ne maʻu ai ha meʻaʻofa ʻa ia naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he fanga kiʻi koiní. Ne fakamoʻui ia!​—Ngāue 3:​2-8.

Neongo ko e ongo ʻapositolo ko Pita mo Sioné ʻa e ongo meʻa naʻá na “fusi hake [ia]” koeʻuhi ke “moʻui leva hono vaʻe,” naʻe ʻikai te na tuku kiate kinaua ʻa e faifakamoʻuí. Ko e hā naʻe ʻikai aí? Naʻe fakamatalaʻi tonu ʻe Pita: “ʻA e tuʻunga Matuʻa Isileli, ko e hā ʻoku mou ofongi ai ʻa e tangata ni? pea ko e hā ʻoku mou sio fakamamaʻu ai kiate kimaua, ʻo hange ko kimaua kuo ngaohi ia ke haʻele ʻi haʻama mafai ʻamaua?” Ko e moʻoni, naʻe fakatou ʻiloʻi ʻe Pita mo Sione naʻe ʻikai ke ʻi hona mālohí ia, ka ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá naʻe lava ai ke na fai ha meʻa pehē.—Ngāue 3:​7-16; 4:​29-31.

ʻI he taimi ko iá, ko e “ngaahi mana kehekehe” peheé naʻe tokonaki mai ia ke fakahaaʻi ai ko e fakatahaʻanga Kalisitiane foʻoú naʻá ne maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá. (Hepelu 2:4) Ka ʻi he hili ʻenau fakahoko ʻenau taumuʻá, ʻe “faifai ʻo tuku ia,” ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. a (1 Kolinito 13:8) Ko ia ai, ʻoku ʻikai te tau vakai ʻi he taimí ni ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní ki he ngaahi fakamoʻui mahakí, ngaahi pōpoaki fakaekikité, pe ko e kapusi tēmenioó, ko e fakanofo ia ʻe he ʻOtuá.

Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga ení, ʻoku ʻikai ke kei ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni ia ʻo e ʻOtuá? Mole ke mamaʻo! Tau fakakaukau angé ki ha ngaahi founga kehe ʻe niʻihi ʻa ia naʻe ngāue ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki senitulí pea ʻoku ngāue ai ʻi hotau taimí.

Ko e “Laumālie ʻo e Moʻoni”

Ko e ngāue ʻe taha ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko hono fakahinohino, ko e fakamaama, ko hono fakahaaʻi ʻa e moʻoní. Taimi nounou ki muʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe tala ai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOku kei toe lahi ʻeku meʻa ke lea ki ai kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai te mou faʻa kataki ʻi he taimi ni. Ka ʻoka hoko mai ʻa e Toko Taha ko ia, ʻa e Laumālie ʻo e Moʻoni, te ne tataki kimoutolu ki he moʻoni, hono kotoa.”—Sione 16:​12, 13.

Ko e “Laumālie ʻo e Moʻoni” naʻe lilingi mai ia ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S. ʻi he taimi naʻe papitaiso ʻaki ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ha kau ākonga nai ʻe toko 120, ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema. (Ngāue 2:​1-4) Ko e ʻapositolo ko Pitá naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻa nau ʻi ai ki he kātoanga fakataʻu ko iá. ʻI hono fakafonuʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, naʻe “tuʻu hake” ʻa Pita ʻo tānaki atu ki ai, pe fakahaaʻi mahino, ʻa e ngaahi moʻoni papau ʻo fekauʻaki mo Sīsū. Ko e fakatātaá, naʻá ne lave fakaikiiki ki he founga naʻe hoko ai ʻa “Jisu o Nasaleti” ʻo “hakeakiʻi [ki] he nima toomatau oe Otua.” (Ngāue 2:​14, 22, 33PM) Naʻe toe ueʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Pita ke ne talaki loto-toʻa ki heʻene kau fanongo Siú: “Koia ke ilo bau e he fale kotoabe o Isileli, kuo fakanofo e he Otua ae Jisu koia, aia naa mou tutuki ki he akau, koe Eiki moe Kalaisi.” (Ngāue 2:​36PM) Ko e ola ʻo e pōpoaki ʻa Pita ne fakamānavaʻi ʻe he laumālié, ko e faʻahinga nai ʻe toko tolu afe “naʻe hūkia [ʻene leá ki] honau loto” pea naʻa nau papitaiso. ʻI he foungá ni, naʻe tokoni ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ke tataki kinautolu ki he moʻoní.​—Ngāue 2:​37-​41.

Naʻe toe ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko ha faiako mo ha tokotaha-fakamanatu. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e Taukapo, ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamai ʻi hoku hingoa, ko e Toko Taha ko ia te ne ako kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate kimoutolu.”—Sione 14:26.

Naʻe anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko ha faiakó? Naʻe fakaava ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e ngaahi ʻatamai ʻo e kau ākongá ki he ngaahi meʻa ko ia naʻa nau fanongoa ki muʻa meia Sīsū ka naʻe ʻikai te nau mahinoʻi kakató. Ko e fakatātaá, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻapositoló naʻe tala ʻe Sīsū ki he kōvana Loma ʻo Siuteá, ʻa Ponitō Pailato, ʻi he lolotonga ʻo hono fakamāuʻí: “Ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo e maama ko eni.” Ka, ʻi he taimi ʻo e hāʻele hake ʻa Sīsū ki hēvaní laka hake he ʻaho ʻe 40 ki mui ai, naʻe kei maʻu pē ʻe he kau ʻapositoló ʻa e fakakaukau hala ʻe fokotuʻu ʻi heni ʻi he māmaní ʻa e Puleʻangá. (Sione 18:36; Ngāue 1:6) ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai malava ʻa e kau ʻapositoló ke mahinoʻi kakato ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú ka ʻi he toki hili ʻa hono lilingi hifo ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S.

Naʻe toe ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ko ha tokotaha-fakamanatu ʻaki hono fakamanatu ʻa e ngaahi akonaki kehekehe ʻa Sīsuú. Hangē ko ení, ko e ngaahi kikite ʻo fekauʻaki mo e pekia mo e toetuʻu ʻa Kalaisí, naʻa nau maʻu ha ʻuhinga foʻou ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Mātiu 16:21; Sione 12:16) Ko hono fakamanatuʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú naʻá ne ʻai ke malava ai ʻa e kau ʻapositoló ʻo taukapoʻi loto-toʻa honau tuʻungá ʻi he ʻao ʻo e ngaahi tuʻí, kau fakamāú, mo e kau taki lotú.​—Maake 13:​9-​11; Ngāue 4:​5-20.

Tānaki atu ki ai, naʻe tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ki hono tataki ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ki he feituʻu fua lahi ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Ngāue 16:​6-​10) Naʻe toe ueʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ke nau kau ʻi hono hiki ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, maʻá e lelei ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. (2 Timote 3:​16) ʻOku hā mahino leva, naʻe ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe ʻikai ke tokonaki ʻataʻatā mai pē ia ke ne fakahoko ʻa e ngaahi maná.

Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Hotau ʻAhó

Kuo ngāue tatau ʻa e laumālie māʻoniʻoní maʻá e kau Kalisitiane moʻoní ʻi hotau ʻahó. Naʻe hoko ʻo hā mahino eni ki ha kiʻi kulupu ʻo e kau ako Tohitapú ʻi Allegheny, Pennsylvania, U.S.A., ʻi he konga ki mui ʻo e senituli hono 19. Ko e kau ako fakamātoato ko eni ʻo e Tohitapú naʻa nau hoholi ke ʻiloʻi “ʻa e moʻoni.”—Sione 8:32; 16:13.

Ko e mēmipa ʻe taha ʻo e kulupú ni, ko Charles Taze Russell, naʻá ne lea ʻo fekauʻaki mo ʻene kole ki ha moʻoni Fakatohitapú: “Naʻá ku lotu . . . ke lava ʻo fakaivia au ke toʻo mei hoku lotó mo ʻeku fakakaukaú ha tomuʻa fehiʻa pē ʻe hoko ko ha fakafaingataʻaʻia, pea ke hoko ʻo tataki ʻe hono laumālié ki he mahino totonú.” Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu anga-fakatōkilalo ko ení.

ʻI he kumi tōtōivi ʻa Russell mo hono ngaahi kaungāfeohí ʻi he ngaahi Konga Tohitapú, naʻe hoko ʻo mahino ai ha ngaahi meʻa lahi. “Naʻa mau ʻilo ai ne ʻi ha laui senituli,” ko e fakamatala ia ʻa Russell, “ʻa hono vahevahe ʻe he ngaahi lotu mavahe kehekehe mo e ngaahi faʻahí ʻa e ngaahi tokāteline faka-Tohitapu ʻi honau lotolotongá, ʻo fio kinautolu ʻaki ʻa e fakamahalo mo e ngaahi hala lahi pe siʻi fakaetangatá.” Naʻe iku eni ki he meʻa naʻá ne ui “ko e fokotuʻuhalaʻi ʻo e moʻoní.” Ko e moʻoni, naʻe tanumia ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú ʻi ha tānekina ʻo e ngaahi akonaki fakapangani ko ia kuo hūhū ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Russell ke ne ʻiloʻi mo talaki ʻa e moʻoní.

Fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo e Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence, naʻe fanongonongo loto-toʻa ai ʻe Russell mo hono ngaahi kaungāfeohí ʻa e ngaahi tokāteline loi fakalotu ko ia naʻa nau fakafofongahalaʻi ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau ʻiloʻi​—ʻi he kehe mei he fakakaukau fakalotu manakoá​—ʻoku lava ke mate ʻa e soulú, ʻi he maté ʻoku tau ō ai ki he faʻitoká, pea ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá pea ko ia ai, ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua.

Neongo ia, hangē ko ia ʻoku lava ke ke fakakaukauloto atu ki aí, ko hono fakahaaʻi pehē ʻa e ngaahi akonaki loí naʻá ne fakaʻitaʻi ʻa e haʻa faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻI he vēkeveke ke piki ki honau ngaahi tuʻunga ʻiloá, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he haʻa faifekau Katolika mo Palotisani tokolahi ʻa e ngaahi feingangāue naʻe fakataumuʻa ke fakaongoongokoviʻiʻaki ʻa Russell. Ka naʻe ʻikai te ne foʻi pea mo hono ngaahi kaungāfeohí. ʻI he loto-falala, naʻa nau hanga ki he laumālie ʻo e ʻOtuá ki ha tataki. “Ko e fakapapau ʻa hotau ʻEikí,” ko e lea ia ʻa Russell, “ʻoku pehē . . . ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e Tamaí, ʻa ia naʻe fekauʻi mai ʻi ha tuʻunga pea ʻi he kole ʻa Sīsū ko hotau Tokotaha-Huhuʻí, ko e Tokotaha-Fakalaloá pea mo e ʻUlú, ʻe hoko ia ko hotau tokotaha-fakahinohino.” Pea naʻe faifakahinohino moʻoni ia! Ko e kau Ako Tohitapu loto-moʻoni ko ení naʻa nau hokohoko atu ʻa hono maʻu ʻa e ngaahi vai maʻa ʻo e moʻoni mei he Tohitapú pea fanongonongo kinautolu ʻi māmani lahi.​—Fakahā 22:17.

Ko e kautaha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopōní ʻoku hanganaki ongongofua ia ki he ngaahi tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻo laka hake ʻi ha senituli he taimí ni. ʻI hono fakamaama fakalakalaka ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa ʻenau sio fakalaumālié, ʻoku fai loto-lelei ai ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e ngaahi fengaʻunuʻaki ʻoku fiemaʻú ke liliu ai ki he mahino lolotongá.​—Palovepi 4:​18 (Lea Fakatātā, PM).

“Te Mou Hoko ko ʻEku Kau Fakamoʻoni”

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ha toe fakahāhā ʻe taha ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ne tala ai ki heʻene kau ākongá: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni . . . ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” (Ngāue 1:8) Ko e talaʻofa ko ia ʻa Sīsū ke fakahūhū ki heʻene kau ākongá ʻa e “mālohi” mo e “Laumālie Maʻoniʻoni” koeʻuhi ke nau fakahoko ʻenau ngāue kuo vaheʻi ange ʻe he ʻOtuá ʻoku kei ngāueʻaki pē ia ʻi he ʻahó ni.

ʻI he tuʻunga ko ha kulupú, ʻoku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakamalangá. (Sio ki he puhá.) Ko e moʻoni, ʻoku leaʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní ʻi he ngaahi fonua mo e ngaahi motu laka hake ʻi he 230. ʻI he malumalu ʻo e tuʻunga kotoa pē ʻoku ala fakakaukauloto atu ki aí, ʻo kau ai ʻa e tuku ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi feituʻu kuo maumauʻi ʻe he taú, ʻoku nau hiki hake loto-toʻa ai honau ngaahi leʻó ʻi hono poupouʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻenau faivelenga ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni mālohi ʻoku ngāue ʻi he ʻahó ni ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Pea ʻoku hā mahino ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa ʻenau ngaahi ngāué.

Ko e fakatātaá, ʻi he taʻu kuo ʻosí, naʻe laka hake ai ʻi he ngaahi houa ʻe taha piliona ne līʻoa ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ʻa hono olá? Naʻe fakahāhā ai ʻe he kakai ʻe toko 323,439 ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá ʻaki ʻenau fakamoʻulaloa kinautolu ke papitaiso ʻi he vaí. Tānaki atu ki ai ʻa e ngaahi ako Tohitapu fakauike ʻi ʻapi ʻe 4,433,884 mo e faʻahinga mahuʻingaʻia foʻoú. ʻI hono fakakātoá, ko e ngaahi tohi ʻe 24,607,741, ngaahi makasini ʻe 631,162,309, mo e ngaahi polosiua mo e fanga kiʻi tohi iiki ʻe 63,495,728 naʻe tufakí. Ko ha fakamoʻoni mālohi moʻoni ia ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá!

Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá mo Koe

ʻI he taimi ʻoku tali lelei ai ʻe ha tokotaha tāutaha ʻa e ongoongo leleí, ʻo liliu ʻa ʻene moʻuí ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, pea fakahāhā ʻa e tui ki he tokonaki huhuʻí, ʻoku ʻatā ai ʻa e halá ki ha tuʻunga maʻa ki he ʻOtuá. Ki he faʻahinga peheé naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ʻOtua; ʻa ia kuo ne foaki foki maʻamoutolu . . . ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni.”—1 Tesalonaika 4:​7, 8; 1 Kolinito 6:​9-​11.

Ko hono maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku iku ia ki he ngaahi tāpuaki lelei lahi. Ko e ngaahi tāpuaki fēfē? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku pehē ʻe he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá: “Ko e fua ʻo e laumālié ko e ʻofa, ko e fiefia, ko e melino, ko e kātaki-fuoloa, ko e anga-ʻofa, ko e anga-lelei, ko e tui, ko e anga-malū, mo e mapuleʻikita.” (Kaletia 5:​22, 23NW) Ko ia ai, ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko ha ivi mālohi ia ki he leleí, ʻo fakaivia ai ha taha ke ne fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá.

Tānaki atu ki ai, kapau ʻokú ke lau ʻa e Tohitapú pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke akó, ʻe lava ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tokoniʻi koe ke ke tupulekina ʻi he poto, ʻilo, vavanga, mahino, mo e malava fakaefakakaukaú. Naʻe maʻu ʻe Tuʻi Solomone ʻa e “boto lahi aubito moe loto faa fakakaukau” koeʻuhi he naʻá ne kumi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá. (1 Tuʻi 4:​29PM) Koeʻuhi naʻe foaki ʻe Sihova ʻa e laumālie māʻoniʻoní kia Solomone, ko e moʻoni ʻe ʻikai te ne taʻofi ʻa hono laumālie māʻoniʻoní mei he faʻahinga ko ia ʻoku nau kumi ke fakahōifuaʻi ia he ʻaho ní.

ʻOku toe tokoniʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa e kau Kalisitiané ke nau faitau mo Sētane pea mo e kau tēmenioó, ko e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ko ení, pea mo e ngaahi hehema angahalaʻia ʻa honau kakano taʻehaohaoá. ʻOku anga-fēfē ʻene malava iá? ʻOku tali ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe ʻiate ia ʻoku ne fakakaukaua au.” (Filipai 4:13) ʻE ʻikai nai ke toʻo ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi fakatauelé; kae kehe, ʻoku lava ke ne tokoniʻi koe ke ke kātekina kinautolu. ʻAki ʻa e falala ki he laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e “makehe atu ʻo e mafai” ke fekukiʻaki mo ha faingataʻa pe ko ha loto-mafasia pē.—2 Kolinito 4:7; 1 Kolinito 10:13.

ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he kotoa ʻo e fakamoʻoní, ʻoku siʻi ai ʻa e veiveiua ki he ngāue he ʻahó ni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku fakaivia ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa ʻene kau sevānití ke nau faifakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻa maʻongoʻongá. ʻOku hokohoko atu ʻa ʻene fakahaaʻi ʻa e ngaahi tapa mai ʻa e maama fakalaumālié, pea ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuí, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki mateaki ki hotau Tokotaha-Fakatupú. He fakamālō ē ko kitautolu ʻi he hanganaki faimoʻoni ʻa e ʻOtuá ki heʻene talaʻofá ʻaki hono tokonaki mai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki heʻene kau sevāniti he ʻaho ní!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he kupu ko e “Ko e Hā Kuo Ngata Ai ʻa e Ngaahi Meʻaʻofa Fakaemana ʻo e Laumālié?” ʻi he The Watchtower ʻo ʻAokosi 15, 1971, peesi 501-505.

[Puha ʻi he peesi 10]

Ko e Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe he Niʻihi Kehé ʻo Fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová

“Lolotonga ʻoku totongiʻi ʻe he ngaahi siasi kehé ʻa e kau mataotao ke fakataueleʻiʻaki ʻa e kakaí ki he ngaahi fāinga pe fakakikihi mo e ngaahi ʻīsiu fakaeonopooni ʻo hangē ko e faka-Sōtomá mo e fakatōtamá, ʻoku ʻikai fai ʻe he Kau Fakamoʻoní ia ha ngaahi fakangaloku ki ha māmani feliliuaki. ʻOku nau kei fakahoko pē ʻenau feingangāue fakamalangá ʻi he foʻi Māmaní.”​—The Orange County Register ʻo e Orange County, Kalefōnia, U.S.A.

“ʻI he fekauʻaki mo hono fakamafola ʻo e tuí, ko ha fanga kiʻi kautaha fakalotu siʻi pē ʻoku nau faivelengá . . . ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”​—The Republic ʻo Columbus, Indiana, U.S.A.

“Ko kinautolu pē ʻa e faʻahinga ʻoku ō ʻi he matapā ki he matapā mo e ‘ongoongo leleí’ ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú.”​—Życie Literackie, Pōlani.

“ʻI he feingangāue fakamalanga lahi taha kuo ʻiloá, kuo ʻave ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e pōpoaki ʻa Sihová ʻi he māmaní kotoa.”​—News-Observer, Tamaqua, Pennsylvania, U.S.A.

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

ʻOku fakamaama fakalaumālie kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá,

. . . ʻo pouaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei faka-Kalisitiané,

. . . pea poupouʻi kitautolu ʻi he ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí