Skip to content

Skip to table of contents

Tokanga ki he Folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá

Tokanga ki he Folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá

Tokanga ki he Folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá

“ʻOku tau maʻu ʻa e folofola palofisai [“fakaekikite,” NW], ʻa ia ko e meʻa ʻoku pau ange; pea ʻoku mālō hoʻomou fakatokanga ki ai.”—2 PITA 1:19.

1, 2. Ko e hā ʻa e fakatātā ʻo ha mīsaia loi ʻoku lava ke ke fakamatala ki ai?

 ʻI HA laui senituli, kuo feinga ʻa e kau mīsaia loí ke tala ki muʻa ʻa e kahaʻú. ʻI he senituli hono 5 T.S., naʻe hanga ai ʻe ha tangata naʻá ne ui ia ko Mōsese ʻo fakatuipauʻi ʻa e kau Siu ʻi he motu ko Kēlití ko e mīsaiá ia pea te ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he fakafeʻātungiá. ʻI he ʻaho naʻe kotofa ki honau fakatauʻatāiná, naʻa nau muimui ʻiate ia ki ha potu māʻolunga ʻoku hanga hifo ki he Tahi Metiteleniané. Naʻá ne tala ange ko ʻenau meʻa pē ka faí ko e puna ki tahi, pea ʻe mavaeua ia kiate kinautolu. Ko e fuʻu tokolahi ko ia naʻe puna ki tahí naʻa nau melemo, pea ko e mīsaia loi ko iá naʻe hola ia mei ai.

2 ʻI he senituli hono 12, naʻe ʻasi hake ha “mīsaia” ʻi Īmeni. Ko e kālifá, pe pulé, naʻá ne ʻeke ange kiate ia ha fakaʻilonga ki hono tuʻunga mīsaiá. Ko e “mīsaia” ko ení naʻá ne fokotuʻu ange ki he kālifá ke tuʻusi hono ʻulú. Naʻá ne kikiteʻi ko hono toe fokotuʻu vave hake iá ʻe hoko ia ko e fakaʻilongá. Naʻe loto-lelei ʻa e kālifá ki he palani ko iá​—pea ko ʻene ngata ia ʻa e “mīsaia” ko iá.

3. Ko hai ʻa e Mīsaia moʻoní, pea ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ʻe heʻene ngāue fakafaifekaú?

3 Ko e kau mīsaia loí mo ʻenau ngaahi kikité ʻoku taʻehoko kotoa, ka ko e tokanga ki he folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai ʻaupito taki atu ia ki ha ʻamanaki tōnoa. Ko e Mīsaia moʻoní, ʻa Sīsū Kalaisi, ko e fakahoko moʻui ia ʻo e ngaahi kikite lahi ʻa e Tohitapú. Hangē ko ení, ʻi he lave ki he kikite ʻa ʻAiseá, naʻe tohi ʻe he tokotaha tohi Kōsipeli ko Mātiú: “He fonua ʻo Sepulone, he fonua ʻo Nafitalai, he potu hanga ki tahi, ʻa Tuʻa-Sioatani, ʻa Kaleli ʻo Senitaile; ko e kakai nofo he poʻuli naʻa nau mamata ki ha māma lahi; pea ko e nofo he fonua tonu mo e malu ʻo Mate naʻe hopo ha māma kiate kinautolu. Mei he taimi ko ia naʻe kamata ʻa Sisu ke malanga, ʻo pehe, Mou fakatomala, he kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani.” (Mātiu 4:​15-17; Aisea 9:​1, 2 [Isaia, PM]) Ko Sīsū ʻa e “maama” lahi ko iá, pea ko ʻene ngāue fakafaifekaú naʻe fakamoʻoniʻi ai ko e Palōfita ia naʻe tomuʻa tala ʻe Mōsesé. Ko e faʻahinga ko ia naʻe fakafisi ke fanongo kia Sīsuú ʻe fakaʻauha kinautolu.​—Teutalonome 18:​18, 19; Ngāue 3:​22, 23.

4. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻe Sīsū ʻa e Aisea 53:12?

4 Naʻe toe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e ngaahi folofola fakaekikite ʻi he Aisea 53:12: “Naʻa ne lilingi hono laumalie ke ʻosi, ʻo pekia, ʻo ne tuku ke lau ia fakataha mo e kau angahala: ʻosi kuo ne fua ʻa e angahala ʻa e tokolahi, pea kuo ne hufekina ʻa e kau angahala.” ʻI heʻene iloʻi ʻe vavé ni ke ne foaki atu ʻene moʻui fakaetangatá ko ha huhuʻí, naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻe Sīsū ʻa e tui ʻa ʻene kau ākongá. (Maake 10:45) Naʻá ne fai eni ʻi ha tuʻunga tuʻu-ki-muʻá ʻo fakafou ʻi he fakasinokehé.

ʻOku Langa Hake ʻe he Fakasinokehé ʻa e Tui

5. ʻI he ngaahi lea pē ʻaʻau, te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e fakasinokehé?

5 Ko e fakasinokehé ko ha meʻa fakaekikite ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Koe Foha oe tagata e haʻu ia i he nāunāu o ene Tamai mo ene kau agelo . . . Ko eku tala mooni atu kiate kimoutolu, Oku tutuu ae niihi i heni, e ikai te nau kamata ae mate, kae oua ke nau vakai ki he Foha oe tagata oku haʻu i hono buleaga.” (Mātiu 16:​27, 28PM) Naʻe sio moʻoni ʻa e niʻihi ʻo e kau ʻapositoló ki he hoko mai ʻa Sīsū ʻi hono Puleʻangá? ʻOku pehē ʻe Mātiu 17:​1-7: “Pea hili ʻa e ʻaho ʻe ono, naʻe ʻave ʻe Sisu ʻa Pita, mo Semisi, pea mo Sione ko e tehina ʻo Semisi, pea ne ʻohake kinautolu ki ha moʻunga maʻolunga fakaekinautolu. Pea naʻe fakakehe hono anga ʻi honau ʻao.” He meʻa fakaofo moʻoni ia! “Naʻe malama hono fōtunga ʻo hange ko e laʻa, pea ko hono ngāhi kofu naʻe hinaekiaki mai ʻo hange ko e maama. Pea ta naʻe ha kiate kinautolu ʻa Mosese mo Ilaisia ʻoku nau talanoa mo ia.” Pehē foki, “naʻe fakapūlou kinaua ʻe ha ʻao māma,” pea naʻa nau fanongo ki he leʻo tonu ʻo e ʻOtuá ʻokú ne folofola mai: “Ko hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai; mou fakaongo kiate ia. Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa e kau ako, naʻa nau mapeʻe ki honau mata, ʻo nau manavahe ʻaupito. Pea ʻunuʻunu mai ʻa Sisu ʻo ne ala kiate kinautolu, mo ne pehe, Tuʻu, pea ʻoua ʻe manavahe.”

6. (a) Ko e hā naʻe ui ai ʻe Sīsū ʻa e fakasinokehé ko ha vīsoné? (e) Ko e hā naʻe hoko ai ʻa e fakasinokehé ko ha tomuʻa fakaʻalí?

6 Ko e meʻa fakaofo ko ení ngalingali naʻe hoko ia ʻi he taha ʻo e ngaahi tafungofunga ʻo e Moʻunga Heamoní, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa Sīsū mo e toko tolu ʻapositoló ʻi he pō ko iá. Ko e fakasinokehé ʻoku hā mahino naʻe hoko poʻuli, ʻo ʻai ia ke mātuʻaki hā maeʻeeʻa lelei. Ko e ʻuhinga ʻe taha naʻe ui ai ʻe Sīsū ia ko ha vīsoné koeʻuhi ko Mōsese mo ʻIlaisiā ʻa ia ne fuoloa ʻena maté naʻe ʻikai te na ʻi ai moʻoni. Ko Kalaisi pē naʻe ʻi ai moʻoní. (Mātiu 17:​8, 9) Ne hanga ʻe he fakahāhā fetapaki peheé ʻo tuku kia Pita, Sēmisi, mo Sione ha tomuʻa fakaʻali fakaholomamata ʻo e ʻi ai lāngilangiʻia ʻa Sīsū ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá. Ko Mōsese mo ʻIlaisiaá ʻoku fakahoko kinaua ʻi he kau kaungāʻea pani ʻo Sīsuú, pea ʻoku hanga ʻe he vīsoné ʻo fakaivifefekaʻi lahi ʻa ʻene fakamoʻoni fekauʻaki mo e Puleʻangá mo hono tuʻunga tuʻi ʻi he kahaʻú.

7. Ko e hā ʻoku tau ʻilo ai naʻe maʻu ʻe Pita ha manatu lelei ki he fakasinokehé?

7 Ko e fakasinokehé naʻe tokoni ia ke fakaivimālohiʻi ʻa e tui ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko tolú ʻa ia naʻe pau ke nau fakahoko ha ngafa tuʻu-ki-muʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e malama ʻo e fōtunga ʻo Sīsuú, ko hono ngaahi teunga fetapakí, pea mo e leʻo tonu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene fakahā ko Sīsū ʻa Hono ʻAlo ʻofaʻangá ʻa ia naʻe totonu ke nau fanongo ki aí—kātoa ʻa e ngaahi meʻá ni naʻa nau fakahoko mātuʻaki ola lelei ʻa e meʻa naʻe fakataumuʻa ki aí. Ka naʻe pau ki he kau ʻapositoló ke ʻoua naʻa nau fakamatala ʻa e vīsoné ki ha taha kae ʻoua kuo toetuʻu ʻa Sīsū. Hili nai ha taʻu ʻe 32 mei ai, naʻe kei manatu lelei pē ʻa Pita ki he vīsone ko ení. ʻI heʻene tuhu ki ai mo hono mahuʻingá, naʻá ne tohi: “He talaʻehai ko ʻemau fai ki ha ngaahi fananga ne faʻu ke fakahinga ʻa e kakai, ʻa ʻemau ongoongoa atu ʻa e māfimafi ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, mo ʻene toe hoko mai; ka ko e kau sio tonu kimautolu ki hono langilangi. He naʻa ne maʻu mei he ʻOtua ko e Tamai ʻa e fakaʻapaʻapa mo e fakalangilangiʻi, he ʻomai kiate ia ʻa e leʻo ko ia naʻe pehe fau ʻe he Sikaina nāunauʻia, ʻo pehe, Ko hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo toka ki ai ʻeku hōifua. Pea ko e leʻo ko ia naʻa mau fanongo ki ai ʻi hono ʻomeia mei langi, ʻi heʻemau ʻiate ia ʻi he moʻunga tapu.”​—2 Pita 1:​16-18.

8. (a) Ko e fanongonongo ko ia ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo hono ʻAló ʻoku fakahanga ai ʻa e tokangá ki he hā? (e) Ko e hā naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻao ko ia naʻe hā ʻi he fakasinokehé?

8 Ko e meʻa ʻoku mātuʻaki mahuʻingá ko e fanongonongo ko ia ʻe he ʻOtuá: “Ko hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai; mou fakaongo kiate ia.” ʻOku fakahanga ʻe he fakamatala ko ení ʻa e tokangá kia Sīsū ko e tuʻi fakanofo ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia kuo pau ke fai talangofua ki ai aʻe meʻa fakatupu kotoa pē. Ko e konga ʻao naʻá ne fakapūlouʻí naʻá ne fakahaaʻi ko e fakahoko ʻo e vīsone ko ení ʻe taʻehāmai. ʻE toki māhinoʻi pē ʻaki ʻa e mata ʻo e mahinó ʻi he tafaʻaki ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻiloʻi “ʻa e fakaʻilonga” ʻo e ʻi ai taʻehāmai ʻa Sīsū ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 24:3) Ko hono moʻoní, ko e fakahinohino ko ia ʻa Sīsū ke ʻoua naʻa tala ki ha taha ʻa e vīsoné kae ʻoua kuó ne tuʻu hake mei he pekiá, ʻoku fakahaaʻi ai ko hono hakeakiʻí mo hono fakalāngilangiʻí ʻe toki hoko ia hili ʻene toetuʻú.

9. Ko e hā ʻoku totonu ai ke hanga ʻe he fakasinokehé ʻo fakaivimālohiʻi ʻetau tuí?

9 Hili ʻene lave ki he fakasinokehé, naʻe pehē ʻe Pita: “Kaeʻumaʻā ʻoku tau maʻu ʻa e folofola [fakaekikite], ʻa ia ko e meʻa ʻoku pau ange; pea ʻoku mālō hoʻomou fakatokanga ki ai, he ʻoku hange ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu maomaonganoa, kaeʻoua ke mafoa ʻa e ata, pea hopo ʻa e fetuʻuʻaho ʻi homou loto. Ka mou ʻilo muʻa, ʻIlonga ha [kikite] ʻi he Tohitapu, naʻe ʻikai tupu ia mei ha fakaʻuhinga ʻa ha tangata. He kuo teʻeki siʻi ke ʻomeia ha [kikite] ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tangata: ka naʻe lea mei he ʻOtua ha kau tangata ʻi he takina kinautolu ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.” (2 Pita 1:​19-21) ʻOku fakamamafaʻi ʻe he fakasinokehé ʻa e falalaʻanga ko ia ʻo e folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau tokanga ki he folofola ko iá kae ʻikai ki he “ngaahi fananga ne faʻu” ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e poupou pe hōifua fakaʻotuá. Ko ʻetau tui ko ia ki he folofola fakaekikité ʻoku totonu ke fakaivimālohiʻi ia ʻe he fakasinokehé koeʻuhí ko e tomuʻa mamata fakaevīsone ko ia ki he lāngilangi ʻo Sīsuú pea mo e mālohi ʻo e Puleʻangá kuo hoko ia ko ha meʻa moʻoni. ʻIo, ʻoku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ko Kalaisí ʻoku ʻi ai he ʻahó ni ko ha Tuʻi fakahēvani mālohi.

Anga ʻo e Hopo ʻa e Fetuʻuʻahó

10. Ko hai pe ko e hā ʻa e “fetuʻuʻaho” naʻe lave ki ai ʻa Pitá, pea ko e hā ʻokú ke tali pehē aí?

10 Naʻe tohi ʻe Pita: “ʻOku mālō hoʻomou fakatokanga ki ai [ki he folofola fakaekikité], he ʻoku hange ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu maomaonganoa, kaeʻoua ke mafoa ʻa e ata, pea hopo ʻa e fetuʻuʻaho.” Ko hai pe ko e hā ʻa e “fetuʻuʻaho”? Ko e foʻi lea “fetuʻuʻaho” ʻoku ʻasi tuʻo taha pē ʻi he Tohitapú, pea ʻoku meimei ʻuhinga tatau ia mo e “fetuʻu pongipongi.” ʻOku ui ʻa Sīsū ʻi he Fakahā 22:16 ko e “Fetuʻu Ngingila, ko e Fetuʻu Pongipongi.” ʻI he ngaahi faʻahitaʻu pau ʻo e taʻú, ko e ngaahi fetuʻu peheé ʻoku nau toki hopo fakamuimui taha ʻi he tafaʻakilangi fakahahaké. ʻOku nau hopo ki muʻa siʻi pē ʻi he ʻasi hake ʻa e laʻaá, pea ʻoku nau fakamelomelo ai ki he ata mai ʻo ha ʻaho foʻou. Naʻe ngāueʻaki ʻe Pita ʻa e foʻi lea “fetuʻuʻaho” ko e lave kia Sīsū ʻi he hili ʻEne maʻu ʻa e mafai ʻo e Puleʻangá. ʻI he taimi ko iá, naʻe mahiki hake ʻa Sīsū ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí, kau ai hotau foʻi māmaní! ʻI he tuʻunga ko e Fetuʻuʻaho Fakamīsaiá, ʻokú ne fakamelomelo ki he ata mai ʻo ha ʻaho foʻou, pe kuonga, ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá.

11. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ʻuhinga ai ʻa e 2 Pita 1:19 ʻoku hopo moʻoni hake “ʻa e fetuʻuʻaho” ʻi he ngaahi foʻi mafu fakaetangatá? (e) ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e 2 Pita 1:19?

11 ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi liliu Tohitapu lahi ʻa e foʻi fakakaukau ko ia ko e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻoku hiki ʻi he 2 Pita 1:19 ko e lave ia ki he mafu ʻi he sino ʻo e tangatá. Ko e mafu ʻo ha tokotaha lahi ʻoku kālami pē ʻe 250 ki he 300 hono mamafá. Ka ʻe malava fēfē ʻa Sīsū Kalaisi​—ʻa ia ko ha meʻamoʻui laumālie taʻefaʻamate lāngilangiʻia ʻi hēvani he taimí ni​—ke hopo hake he fanga kiʻi ʻōkani fakaetangata ko ení? (1 Timote 6:16) Ko e moʻoni, ko hotau ngaahi lotó ʻoku kaunga ia ki he meʻá ni, he ko kinautolu ʻoku tau tokangaʻaki ki he folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá. Ka ke sio tokanga angé ki he 2 Pita 1:​19, pea te ke sio ai ko e New World Translation ʻokú ne ngāueʻaki ha ngaahi koma ke fakamavaheʻi ʻa e kupuʻi lea fakamatala “kaeʻoua ke mafoa ʻa e ata pea hopo ʻa e fetuʻuʻaho” mei he ngaahi lea ki muʻa ange ʻi he foʻi vēsí pea mei he fakalea “ʻi homou loto.” Ko e foʻi veesi ko ení ʻe lava nai ke fakalea ʻi he founga ko ení: ‘ʻOku tau maʻu ʻa e folofola fakaekikité, ʻa ia kuo fakapapauʻi lahi ange; pea ʻoku mālō hoʻomou tokanga ki aí, he ʻoku hangē ko ha maama ʻoku ulo ʻi ha potu fakapoʻuli, ʻa ia, ko homou lotó, kae ʻoua ke mafoa ʻa e atá pea hopo ʻa e fetuʻuʻahó.’

12. Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalūkufua ʻo e loto ʻo e tangatá, ka ko e hā ʻoku moʻoni fekauʻaki mo e loto ʻo e kau Kalisitiane moʻoní?

12 Ko e hā ʻa e tuʻunga fakalūkufua ʻo e loto ʻo e faʻahinga angahalaʻia ʻo e tangatá? ʻIkai koā, ko honau lotó ʻoku ʻi he tuʻunga fakapoʻuli fakalaumālie! Kae kehe, kapau ko e kau Kalisitiane moʻoni kitautolu, ʻoku hangē ia ʻoku ʻi ai ha maama ʻoku ulo ʻi hotau lotó, ʻa ia ka ne taʻeʻoua ia ʻoku fakapoʻuli. Hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he ngaahi lea ʻa Pitá, ko e toki tokanga pē ki he folofola fakaekikite fakamaama ʻa e ʻOtuá ʻe hanganaki ʻāʻā mo fakamāmaʻi ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he ata mai ʻo ha ʻaho foʻou. Te nau toki fakatokangaʻi ai ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e Fetuʻuʻahó kuo ʻosi hopo, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi loto fakaekakano ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ka ʻi he ʻao ʻo e meʻa fakatupu kotoa pē.

13. (a) Ko e hā ʻoku malava ai ke tau fakapapauʻi ko e Fetuʻuʻahó kuo ʻosi hopo? (e) Ko e hā ʻoku malava ai ke kātekina ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū fekauʻaki mo hotau ʻaho ní?

13 Kuo ʻosi hopo ʻa e Fetuʻuʻahó! ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ia ʻaki ʻetau tokanga ki he kikite lahi ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene ʻi aí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau hokosia ʻa hono fakahokó ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko hangē ko e ngaahi tau taʻehanotatau, ngaahi honge, ngaahi mofuike pea mo hono malangaʻi ko ia ʻi māmani lahi ʻa e ongoongo leleí. (Mātiu 24:​3-14) Neongo ko e ngaahi tuʻunga faingataʻa ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú ʻokú ne toe uesia kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku malava ke tau kātekina ia ʻi he nonga mo e fiefia ʻo e lotó. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻoku tau tokanga ki he folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá pea maʻu ʻa e tui ki he meʻa ʻokú ne talaʻofa ki he kahaʻú. ʻOku tau ʻilo ʻoku tau ʻi he hūʻanga ki he ngaahi taimi lelei tahá koeʻuhi ʻoku tau ʻi he uhouhonga ʻo e “taimi fakamui.” (Taniela 12:4) Ko e māmaní ʻokú ne ʻi he tuʻunga mātuʻaki faingataʻa ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he Aisea 60:2: “He vakai ʻoku ʻufiʻufi ʻa mamani ʻe he poʻuli, mo e poʻuli matolu ʻa e ngaahi faʻahinga.” ʻE lava fēfē ʻe ha taha ke ne ʻilo hono halá ʻi he poʻuli ko ení? Kuo pau ke tokanga anga-fakatōkilalo ʻa e tokotaha ko iá ki he folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá he taimí ni ki muʻa ke fuʻu tōmui. Ko e kakai ʻoku loto-totonú ʻoku fiemaʻu ke nau tafoki ki he ʻOtua ko Sihová, ʻa e Matavai ʻo e moʻuí mo e māmá. (Sāme 36:9; Ngāue 17:28) Ko hono toki fai pē ʻa e meʻá ni ʻe malava ke maʻu ai ʻe ha taha ʻa e fakamaama moʻoní pea mo e ʻamanaki atu ki he fiefia ʻi he kahaʻu fakaofo kuo fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá.​—Fakahā 21:​1-5.

“Kuo Hoko Mai ʻa e Māma ki Māmani”

14. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau hokosia ai ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite fakaofo ʻa e Tohitapú?

14 ʻOku fakamāʻalaʻala mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ko Sīsū Kalaisí ʻoku lolotonga pule he taimí ni ko e Tuʻi. Koeʻuhí ko ʻene hoko ki he mafaí ʻi he 1914, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kikite fakaofo ʻe toki fakahoko. Ke aʻusia ʻa honau fakahokó, kuo pau ke tau fakamoʻoniʻi ko e faʻahinga anga-vaivai kitautolu ʻoku tau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻo fakatomala ʻi he ngaahi ngāue angahalaʻia pea mo e ngaahi angahala naʻe fai ʻi he taʻeʻiló. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻofa ki he poʻulí ʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni ia ʻa e fakamāu: kuo hoko mai ʻa e māma ki māmani, pea ʻofa ʻa e kakai ki he poʻuli ʻo ʻikai ki he maama; he ko ʻenau ngaahi ngaue naʻe kovi. He ʻilonga ʻa ia ʻoku ngāue kovi ʻoku ne fehiʻa ki he maama, pea ʻoku ʻikai te ne haʻu ki he maama, naʻa ʻilonga ʻene ngaahi ngaue. Ka ko ia ʻoku ne feia ʻa e moʻoni ʻoku ne haʻu ki he maama, koeʻuhi ke eʻa ʻene ngaahi ngāue, he kuo fai ia ʻi he ʻOtua.”​—Sione 3:​19-21.

15. Ko e hā ʻe hokó kapau te tau taʻetokangaʻi ʻa e fakamoʻui kuo ʻai ʻe he ʻOtuá ke ala maʻu fakafou ʻi hono ʻAló?

15 Ko e maama fakalaumālié kuo hoko mai ia ki he māmaní fakafou ʻia Sīsū, pea ko e fanongo kiate iá ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Naʻe tohi ʻe Paula: “Naʻe fakakongokonga mo angakehekehe ʻa e fai muʻa ʻe he ʻOtua ʻene folofola ki he Matuʻa ʻi he kau Palofita, ka ʻi he fakaʻosi ʻo onoʻaho naʻa ne folofola kiate kitautolu ʻi ha ʻAlo; ʻa e Toko Taha naʻa ne tuʻutuʻuni ko e ʻea ʻe oʻona ʻa e meʻa kotoa pe.” (Hepelu 1:​1, 2) Ko e hā ʻe hokó kapau ʻoku tau fakasītuaʻi ʻa e fakamoʻui kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻai ke ala maʻu fakafou ʻi hono ʻAló? Naʻe hoko atu ʻa Paula ʻo pehē: “Kapauā naʻe pau leva ʻa e lea naʻe talafonoʻaki ʻe he kau angelo, pea ʻilonga ha laka kehe pe ha talangataʻa naʻe to ki ai hono totongi totonu; pea te ta hao fēfē kitaua, ʻo kapau kuo ta taʻetokangaʻi ʻa e fakamoʻui ʻoku pehe fau? he naʻe kamata hono talafonoʻaki ʻe he ʻEiki, pea naʻe fakapapau kiate kitautolu ʻe kinautolu naʻe fanongo ki ai; pea naʻe kaungā-fakamoʻoni foki ʻa e ʻOtua ʻaki ha ngaahi fakaʻilonga, mo ha ngaahi meʻa fakaofo, mo ha ngaahi mana kehekehe: kaeʻumaʻā ha ngaahi tufakanga Laumalie Maʻoniʻoni, ne vahevahe ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo ʻEne ʻAfio.” (Hepelu 2:​2-4) ʻIo, ʻoku mahuʻinga tefito ʻa Sīsū ki hono fanongonongo ʻo e folofola fakaekikité.​—Fakahā 19:10.

16. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau maʻu ha tui kakato ki he kotoa ʻo e ngaahi kikite ʻa e ʻOtua ko Sihová?

16 Hangē ko ia naʻe lave ki aí, naʻe pehē ʻe Pita: “ʻIlonga ha [kikite] ʻi he Tohitapu, naʻe ʻikai tupu ia mei ha fakaʻuhinga ʻa ha tangata.” ʻOku ʻikai malava ke tupu mei he tangatá ʻataʻatā pē ʻa e kikite moʻoní, ka ʻoku malava ke tau tui kakato ki he kotoa ʻo e ngaahi kikite ʻa e ʻOtuá. ʻOku tupu mai eni mei he ʻOtua ko Sihová tonu. ʻAki ʻa e laumālie māʻoniʻoní kuó ne hanga ai ʻo fakamafeia ʻene kau sevānití ke nau mahinoʻi ʻa e anga ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú. Ko e moʻoni, ʻoku tau fakamālō kia Sihova he kuo tau sio ki hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite lahi pehē talu mei he taʻu 1914. Pea ʻoku tau mātuʻaki fakapapauʻi ko e toenga ʻo e ngaahi kikite fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ko ení ʻe fakahoko kotoa ia. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tau hokohoko atu ʻa e tokanga ki he ngaahi kikite fakaʻotuá lolotonga ʻetau fakaulo atu ʻetau māmá. (Mātiu 5:16) He fakamālōʻia ē ka ko kitautolu he ʻoku ʻai ʻe Sihova ke ‘hopo ʻa e māmá kiate kitautolu ʻi he kaupoʻuli’ ko ia ʻokú ne fakapūlouʻi ʻa e māmaní he ʻaho ní!​—Aisea 58:10.

17. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ha maama fakalaumālie mei he ʻOtuá?

17 Ko e maama fakamatelié ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau lava ʻo sio. ʻOkú ne toe ʻai ke malava ʻo tupu ʻa e ngaahi ngoue ko ia ʻoku tokonaki mai ai ʻa e meʻakai kiate kitautolu ʻi he ngaahi faʻahinga kehekehe. ʻE ʻikai te tau lava ʻo moʻui taʻeʻi ai ha maama fakamatelie. Fēfē ʻa e maama fakalaumālié? ʻOkú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e tataki mo fakahā mai kiate kitautolu ʻa e kahaʻu ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú. (Sāme 119:105) ʻOku tuku anga-ʻofa mai ʻe he ʻOtuá ‘ʻene māmá mo ʻene moʻoní.’ (Sāme 43:3) Ko e moʻoni ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e houngaʻia loloto ki he ngaahi tokonaki peheé. Ko ia ai, tau fai hotau lelei tahá ke faʻoaki ʻa e maama ʻo e “ʻilo ki he langilangi ʻo e ʻOtua” koeʻuhiā ke fakamaama hotau lotó.​—2 Kolinito 4:6; Efeso 1:18.

18. Ko e hā ʻoku mateuteu ke fai he taimí ni ʻe he Fetuʻuʻaho ʻa Sihová?

18 He tāpuekina ē ka ko kitautolu ke ʻilo ʻi he 1914, ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Fetuʻuʻahó, naʻe hopo ia ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí pea kamata ai ke fakahoko ʻa e vīsone ʻo e fakasinokehé! Ko e Fetuʻuʻaho ʻa Sihová ʻoku lolotonga ʻi ai ia, ʻo mateuteu ke fakahoko ʻa e taumuʻa ko ia ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakahoko lahi ange ʻo e fakasinokehé​—ko e “tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu.” (Fakahā 16:​14, 16) ʻI he hili hono tafiʻi atu ʻa e fokotuʻutuʻu motuʻá ni, ʻe fakahoko leva ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ko ia ki he “langi foʻou mo ha fonua foʻou” ʻa ia ʻe lava ke tau fakahīkihikiʻi taʻengata ai ia ʻi hono tuʻunga ko e ʻEiki Fakaleveleva ʻo e ʻunivēsí mo e ʻOtua ʻo e kikite moʻoní. (2 Pita 3:13) Ka ʻi ha toki hoko mai ʻa e ʻaho maʻongoʻonga ko iá, tau hanganaki ʻaʻeva ʻi he maama fakaʻotuá ʻaki ʻetau tokanga ki he folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e fakasinokehe ʻa Sīsuú?

• ʻOku anga-fēfē hono langa hake ʻe he fakasinokehé ʻa e tuí?

• Ko hai pe ko e hā ʻa e Fetuʻuʻaho ʻa Sihová, pea naʻe hopo ia ʻanefē?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga ki he folofola fakaekikite ʻa e ʻOtuá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakasinokehé?

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Kuo ʻosi hopo ʻa e Fetuʻuʻahó. ʻOkú ke ʻilo naʻe anga-fēfē pea naʻe hoko ʻanefē?