Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Vakai ki he Kau Fakamālohí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?

ʻOkú Ke Vakai ki he Kau Fakamālohí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?

ʻOkú Ke Vakai ki he Kau Fakamālohí ʻo Hangē ko e ʻOtuá?

Kuo fuoloa pē ʻa hono vikia mo fakalāngilangiʻi ʻe he kakaí ʻa e kau tangata toʻá, ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakahāhā ʻa e mālohi lahi fakaesino mo e loto-toʻá. Ko e taha ʻo e faʻahinga peheé ko ha helo talatupuʻa ia ʻo Kalisi ʻo e kuonga muʻá, ko Helakolo, pe Heakule ʻo hangē ko ia ko hono ui ʻe he kau Lomá.

Ko Helakoló ko ha fuʻu helo ongoongoa lahi ia, ko e mālohi taha ia ʻi he kau tangata taú. Fakatatau ki he fanangá, ko ha tangata konga ʻotua ia, ko e tama ʻa e ʻotua Kalisi ko Siusi, mo ʻAlakamini, ko ha faʻē fakaetangata. Ko ʻene ngaahi ngāue toʻá naʻe kamata pē lolotonga ʻene kei valevale he mohenga pēpeé. ʻI he taimi naʻe tuku mai ai ʻe ha ʻotua fefine loto-meheka ha ongo fuʻu ngata lalahi ke tāmateʻi iá, naʻe fakasisina kinaua ʻe Helakolo. ʻI heʻene moʻui ki muí naʻá ne faitau ai ʻi ha ngaahi tau, ikunaʻi ha ngaahi fuʻu manu fakalilifu, pea taufangatua mo mate ke fakahaofi hono kaumeʻa. Naʻá ne toe fakaʻauha ʻa e ngaahi fuʻu kolo, tohotohoʻi ʻa e kakai fefiné, tolongi hifo ha tamasiʻi mei ha taua, pea tāmateʻi ʻa hono uaifí mo e fānaú.

Neongo ʻoku ʻikai ko ha tokotaha moʻoni ia, mei tuʻa taimi ko Helakolo talatupuʻá kuo fakamatalaʻi ia ʻi he ngaahi talanoa ʻo e ngaahi fonua ʻi onoʻaho naʻe ʻiloʻi ʻe he kau Kalisí. Naʻe lotu ʻa e kau Lomá kiate ia ko ha ʻotua; naʻe lotu ʻa e kau mēsianití mo e kau fefonongaʻakí kiate ia ki ha tuʻumālie mo e maluʻi mei he fakatuʻutāmakí. Ko e ngaahi talanoa ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi ngāue toʻá kuo tōʻoa ai ʻa e kakaí ʻi he ngaahi lauiafeʻi taʻu.

Ko e Tupuʻanga ʻo e Fanangá

ʻOku ʻi ai ha makatuʻunga ʻo ha meʻa moʻoni ʻi he ngaahi talanoa ʻo kau kia Helakolo mo e kau helo talatupuʻa kehé? ʻI ha ʻuhinga, ʻe lava nai ke pehē. ʻOku talanoa ʻa e Tohitapú ki ha taimi, ʻi muʻa ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá, ʻa ia naʻe ʻaʻeva moʻoni ai ʻa e “ngaahi ʻotua” mo e “kau tangata konga ʻotua” ʻi he māmaní.

ʻI hono fakamatalaʻi ʻo e kuonga ko iá, naʻe tohi ʻe Mōsese: “Pea ʻi he faifai pea fakaaʻau ʻo toko lahi ʻa e kakai ʻi he funga fonua, pea ai haʻanau fuʻu fanau fefine, ta naʻe sio ʻe he ngaahi foha ʻo e ʻOtua ki he ngaahi ʻofefine ʻo e Tangata ʻoku nau hoihoifua; pea nau hanga ʻo mali mo ha niʻihi, ʻa ia pe naʻa nau loto ki ai.”—Senesi 6:​1, 2.

Ko e “ngaahi foha ʻo e ʻOtua” naʻe ʻikai ko ha faʻahinga kinautolu ʻo e tangatá; ko e ngaahi foha fakaeʻāngelo kinautolu ʻo e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo Siope 1:6; 2:1; 38:​4, 7.) Ko e tokotaha-tohi Tohitapu ko Siutasí ʻokú ne fakamatalaʻi ko e kau ʻāngelo ʻe niʻihi “naʻe ʻikai te nau tauhi ʻa e tuʻunga naʻe ʻonautolu, ka nau liʻaki honau nofoʻanga totonu.” (Siutasi 6 [Jute, PM]) ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻa nau liʻaki honau feituʻu kuo vaheʻi ʻi he kautaha fakahēvani ʻa e ʻOtuá koeʻuhi naʻa nau saiʻia ange ke nofo mo e kakai fefine hoihoifua ʻi māmaní. ʻOku toe pehē ʻe Siutasi ko e kau ʻāngelo angatuʻu ko ení naʻa nau hangē ko e kakai ʻo Sōtoma mo Komolá, ʻa ia ‘naʻa nau tuli ki he feʻauakí, ʻo nau afe ki ha faʻahinga kakano kehe.’—Siutasi 7.

ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohitapú ha fakaikiiki kakato ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa e kau ʻāngelo talangataʻá ni. Kae kehe, ko e ngaahi fananga motuʻa ʻa Kalisi mo e feituʻu kehé ʻoku nau fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi ʻotua mo e ngaahi ʻotua-fefine tokolahi naʻa nau ʻaʻeva holo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e tangatá, ʻi he tuʻunga hāmai pe taʻehāmai. ʻI he taimi naʻa nau ʻai sino fakaetangata aí, naʻa nau hoihoifua ʻaupito. Naʻa nau kai, inu, mohe, mo fehokotaki fakasino ʻiate kinautolu, pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Neongo naʻe pehē naʻa nau māʻoniʻoni mo taʻefaʻamate, naʻa nau loi mo kākā, kē mo tau, fakatauele mo tohotoho. Ko e ngaahi fakamatala talatupuʻa peheé ʻoku tapua mai nai ai, neongo naʻe ʻi ha tuʻunga fakaʻofoʻofa mo mioʻi, ʻa e ngaahi tuʻunga moʻoni ki muʻa ʻi he Lōmakí naʻe lave ki ai ʻi he tohi faka-Tohitapu ʻa Senesí.

Kau Toʻa ʻo Onoʻaho, ko e Kau Tangata Ongoongoa

Ko e kau ʻāngelo liliu kakano talangataʻá naʻa nau fehokotaki fakasino mo e kakai fefiné, pea naʻe fanauʻi ʻe he kakai fefiné ʻa e fānau. Naʻe ʻikai ko e fānau anga-maheni eni. Ko e kau Nefilimi kinautolu, konga tangata pea konga ʻāngelo. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú: “Ko e taimi ko ia naʻe ʻi mamani ʻa e kakai lalahi [“Nefilimi,” NW], kaeʻumaʻa hili ʻa e ʻalu ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtua ki he ngaahi ʻofefine ʻo e Tangata, pea nau fānau kiate kinautolu; ko e kau toʻa ia ʻo onoʻaho, ko e faʻahinga ongoongo.”—Senesi 6:4.

Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e “nefilimí” ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ia ko e “kau fakatooki,” ko e faʻahinga ʻoku nau fakatooki ʻa e niʻihi kehé, pe ʻai ke tō ki lalo ʻa e niʻihi kehé, fakafou ʻi ha ngaahi tōʻonga fakamālohi. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fai ha ofo ʻi he tānaki mai ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú: “Kuo opeope ʻi he fonua ʻa e fakamalohi.” (Senesi 6:11) Ko e kau tangata konga ʻotua talatupuʻá, hangē ko Helakolo pea mo e helo faka-Pāpilone ko Kilikamesí, ʻoku nau faitatau lahi mo e kau Nefilimí.

Fakatokangaʻi naʻe ui ʻa e kau Nefilimí ko e “kau toʻa” mo e “faʻahinga ongoongo.” ʻI he ʻikai tatau mo e tangata māʻoniʻoni ko Noá, ʻa ia naʻe moʻui ʻi he vahaʻa taimi tatau, naʻe ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻa e kau Nefilimí ʻi hono pouaki ʻa e ongoongo ʻo Sihová. Naʻa nau mahuʻingaʻia pē kinautolu ʻi honau ongoongó, lāngilangí, mo ʻenau ʻiloá. Fakafou ʻi he ngaahi tōʻonga mālohi, ʻa ia naʻe kau taʻetoeveiveiua ki ai ʻa e fakamālohi mo e lingitoto, naʻa nau maʻu ai ʻa e ongoongo naʻa nau hoholi ki aí mei he māmani fakaʻotuamate takatakai ʻiate kinautolú. Ko kinautolu ia ʻa e fuʻu kau helo ʻo honau ʻahó​—naʻe ilifiaʻi tokaʻi, mo hā ngali ikuʻingataʻa.

Lolotonga naʻe fiefia nai ʻa e kau Nefilimí mo ʻenau ngaahi tamai fakaeʻāngelo ololaló ʻi he ongoongoa ʻi he vakai mai honau toʻutangatá, naʻe ʻikai moʻoni te nau ʻiloa ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. Ko ʻenau founga moʻuí naʻe fakalielia. ʻI heʻene peheé, naʻe fai ngāue leva ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻāngelo naʻe hingá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Naʻe ʻikai ke maemaeʻekina ʻe he ʻOtua ha kau angelo naʻe angahala, ka ne lolofonuaʻi, ʻo ne tuku ki he ngaahi ʻana, ʻa ia ko e koto fakapoʻuli, ke tauhi ki he Fakamāu: pea kapau naʻe ʻikai te ne maemaeʻekina ʻa e maama motuʻa, ka ne tauhi pe ha toko fitu, pea valu ʻaki ʻa Noa, ʻa ia naʻa ne malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni, ʻi heʻene ʻomi ʻa e Lōmaki ki he maama ʻo e kau fakaʻotuamate.”—2 Pita 2:​4, 5.

ʻI he Lōmaki ʻo e foʻi kolopé, naʻe toe liliu sino fakalaumālie ai ʻa e kau ʻāngeló pea nau foki ʻi he tuʻunga fakamā ki he nofoʻanga fakalaumālié. Naʻe tautea kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki hono taʻofi kinautolu mei haʻanau toe liliu ki ha ngaahi sino fakaetangata. Ko e kau Nefilimí, ʻa e fānau makehe atu ʻa e kau ʻāngelo talangataʻá, ne nau ʻauha kotoa. Ko Noa pē mo hono kiʻi fāmilí naʻa nau hao ʻi he Lōmakí.

Ko e Kau Tangata Ongoongoa ʻi he ʻAho Ní

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke kei ʻaʻeva ha ngaahi ʻotua pe ngaahi ʻotua konga tangata ʻi he māmaní. Ka neongo ia, ʻoku hulu fau ʻa e fakamālohí. ʻOku fakalāngilangiʻi he ʻahó ni ʻa e kau tangata ongoongoa ʻi he ngaahi tohi, ngaahi heleʻuhila, televīsone, mo e fasi. ʻE ʻikai ʻaupito te nau teitei fakakaukau ke fulihi atu ʻa e kouʻahe ʻe tahá, ke ʻofa ki honau ngaahi filí, kumi ki he melinó, fakamolemole, pe mavahe mei he fakamālohí. (Mātiu 5:​39, 44; Loma 12:17; Efeso 4:​32; 1 Pita 3:​11) ʻI hono kehé, ko e kau toʻa ʻi onopōní ʻoku vikia ko honau mālohí mo ʻenau malava ke faitaú, ke fai ʻenau sāuní, pea ke fakafepakiʻi ʻa e fakamālohí ʻaki ʻa e fakamālohi lahi ange. a

Ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga peheé kuo ʻikai ke liliu ia talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Noá. ʻOku ʻikai ke vikia ʻe Sihova ʻa e kau ʻofa ki he fakamālohí, pea ʻoku ʻikai ke fakafiefiaʻi ia ʻe heʻenau ngaahi ngāué. Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku sivi ʻe Sihova ʻa e maʻoniʻoni: ka ko e angakovi, mo e ʻofa ki he fakamalohi, ʻoku fehiʻa ki ai ʻene moʻui.”—Sāme 11:5.

Ko ha Faʻahinga Mālohi Kehe

Ko e tuʻu ʻo faikehekehe fakaʻaufuli mo e kau tangata toʻa ʻo e fakamālohí ko e tangata ʻiloa taha kuo moʻui maí, ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha tangata ʻo e melino. Lolotonga ʻa ʻene ʻi he māmaní naʻe ʻikai te ne fai “ha fakamalohi.” (Aisea 53:9 [Isaia, PM]) ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa hono filí ke puke ia ʻi he ngoue ko Ketisemaní, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi heletā ʻa hono kau muimuí. (Luke 22:​38, 47-​51) Naʻe mei lava pē ke nau fokotuʻutuʻu ha fuʻu kakai faitau ke feinga ke taʻofi ʻa hono ʻave ia ki he kau Siú.​—Sione 18:36.

Ko hono moʻoní, naʻe unuhi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa ʻene heletaá ke maluʻiʻaki ʻa Sīsū, ka naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Fakafoki hoʻo heletā ki hono tuʻunga: he ʻilonga kinautolu ʻoku ala ki he heletā te nau mate heletā.” (Mātiu 26:​51, 52) ʻIo, ʻoku fakatupunga ʻe he fakamālohí ʻa e fakamālohi, ʻo hangē ko ia kuo toutou fakahāhā ʻi he hisitōliá. Tukukehe ʻa e faingamālie ke ne maluʻi ia tonu ʻaki ʻa e ngaahi meʻataú, naʻe ʻi ai ʻa e toe founga maluʻi ʻe taha ʻa Sīsū. Naʻe hoko atu ʻo ne pehē kia Pita: “ʻOku ke pehe koā ʻoku faingataʻa kiate au ke kole ʻeni ki heʻeku ʻEiki, ka ne ʻomi ha kongakau angelo ʻe hongofulu ma ua, pe lahi hake?”—Mātiu 26:53.

ʻI he ʻikai ke hanga ki he fakamālohí pe ko e maluʻi fakaeʻāngeló, naʻe fakaʻatā ʻe Sīsū tonu ia ke puke ʻe he faʻahinga ko ia naʻa nau tāmateʻi iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ʻuhinga ʻe tahá he naʻá ne ʻiloʻi kuo teʻeki ke hoko mai ʻa e taimi ke fakangata ai ʻe heʻene Tamai fakahēvaní ʻa e faihalá ʻi he māmaní. ʻI he ʻikai ke ne faʻiteliha pē ki he ngaahi meʻá, naʻe falala ʻa Sīsū kia Sihova.

Naʻe ʻikai ko ha tuʻunga eni ʻo e vaivai ka ko e taha ʻo e mālohi lahi ʻi loto. Naʻe fakahāhaaʻi ʻe Sīsū ʻa e tui mālohi ʻe fakatonutonu ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ʻi Heʻene taimi mo e founga pē ʻaʻana. Koeʻuhi ko ʻene talangofuá, naʻe hakeakiʻi ai ʻa Sīsū ki ha tuʻunga ongoongoa ʻo fika ua hake pē kia Sihova tonu. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo Sīsū: “Naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, heʻene hoko ko e fai talangofua ʻo aʻu ki heʻene mate, ka ko e mate ʻi he [ʻakau]. Ko hono ō pe ia foki naʻe matuʻaki hakeakiʻi ai ia ʻe he ʻOtua, mo ne foaki kiate ia ha hingoa ʻoku maʻolunga ʻi he hingoa kotoa pe: koeʻuhi ke ʻilonga ha tui ʻi Langi mo Mamani mo Lolofonua pea peluki ʻi he huafa ʻo Sisu; pea ʻilonga ha ʻelelo, pea fakamoʻoni ko e ʻEiki ʻa Sisu Kalaisi—moʻo fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamai.”—Filipai 2:​8-11.

Talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke Fakangata ʻa e Fakamālohí

ʻOku fakatatau ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa ʻenau moʻuí ki he faʻifaʻitakiʻanga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. ʻOku ʻikai te nau hōhōʻia pe faʻifaʻitaki ki he kau tangata ongoongoa mo fakamālohi fakamāmaní. ʻOku nau ʻiloʻi ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ko e faʻahinga peheé ʻe tafiʻi atu kinautolu ʻo taʻengata, ʻo hangē tofu pē ko e faʻahinga fulikivanu ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noá.

Ko e ʻOtuá ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e foʻi māmaní pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia foki ʻa e Hau totonú. (Fakahā 4:​11) Kapau ʻoku maʻu ʻe ha fakamaau fakaetangata ʻa e mafai fakalao ke ne fakahoko ha ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaau, ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ia ʻa e toe mafai lahi ange ke fai pehē. Ko ʻene tokaʻi ʻo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní tonu, pea pehē ki heʻene ʻofa ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻofa kiate iá, te ne ueʻi ia ke ne fakangata ʻa e fulikivanú kotoa mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fai iá.​—Mātiu 13:​41, 42; Luke 17:​26-​30.

ʻE taki atu eni ki he melino tuʻuloa ʻi he māmaní, ko e melino ʻoku fakatoka fefeka ʻi he fakamaau totonu mo e māʻoniʻoni. Naʻe tomuʻa tala ʻa e meʻá ni ʻi he kikite ʻiloa ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí: “Kuo ʻaloʻi mai ha Tama, kuo tuku mai ha Foha: pea ʻe ʻi hono uma ʻa e puleʻanga. Pea ko e huafa ʻe uiʻaki ko Fakaofo-ʻene-faleʻi, ko e Helo-ʻOtua, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melino. ʻE ʻikai fakangatangata ʻa e tupu o ʻene pule mo e melino, ʻene ʻafio ʻi he taloni ʻo Tevita, [mo] ʻene pule ki hono puleʻanga, ke fokotuʻu ia, pea ke pouʻaki ʻa e fakakonisitutone mo e faitotonu, mei he taimi ni ʻo fai atu ki he taʻengata. Ko e fuaʻa ʻo Sihova Sapaoti te ne fai ʻa e meʻa ko ia.”—Aisea 9:​6, 7.

ʻI ha ʻuhinga lelei leva, ʻoku tokanga ʻa e kau Kalisitiané ki he akonaki fakamānavaʻi ʻo e kuohilí: “ʻOua te ke fakaʻamua ha tangata fai fakamalohi, pea ʻoua te ke fili ha taha ʻo hono ngaahi founga. He ko e tangata angapiko ʻoku fakaliliʻa ki ai ʻa Sihova: ka ko e kau angatonu ʻoku nau talanoa fafale mo ia.”—Palovepi 3:​31, 32 (Lea Fakatātā, PM).

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e kau fakamālohi ʻi he ngaahi keimi vitiō lahi mo e ngaahi heleʻuhila fakasaienisi loí ʻoku faʻa tapua lahi ange mai ai ʻa e ngaahi tōʻonga kovi mo fakamālohi ko ení.

[Fakamatala ʻi he peesi 29]

KO E KAU TOʻA ʻO ONOPŌNÍ ʻOKU FAI ʻA HONO VIKIA KOEʻUHI KO HONAU MĀLOHÍ PEA MO ʻENAU MALAVA KE FAKAFEPAKIʻI ʻA E FAKAMĀLOHÍ ʻAKI ʻA E FAKAMĀLOHI KEHE ANGE

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 26]

Alinari/​Art Resource, NY