Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Toutai Tangata ʻi he Tahi ʻĪsiní

Ko e Toutai Tangata ʻi he Tahi ʻĪsiní

Ko e Toutai Tangata ʻi he Tahi ʻĪsiní

ʻI HE tuʻu ʻa e fonualahi ʻo Kalisí ki he tokelaú mo e hihifó, ko e motu ko Kēlití ki he tongá, pea mo Toake ki he hahaké, ʻoku ʻufiʻufi ai ʻe he Tahi ʻĪsiní ha fuʻu ʻēlia lahi ʻo e Metiteleniane fakahahaké. Koeʻuhi ko e kamataʻanga ia ʻo ha ngaahi sivilaise lalahi ki muʻa, ʻoku mofele holo ai ʻi he Tahi ʻĪsiní ʻa e ngaahi ʻotu motu mo e fanga kiʻi motu iiki. Ko e ngaahi fuo tokakovi ʻo e ngaahi motú, ʻa ia ʻoku movetevete holo ai ʻa e fanga kiʻi fale hinehina iiki ʻoku ngingila ʻi he maama mei he laʻaá, naʻa ne fakatupunga ai ha tokotaha faʻu maau ke ne fakatatau kinautolu ki he “fanga hoosi maka ʻoku mātuʻaki loloa ʻa e fulufulu honau tuʻakiá.”

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he hoko ʻa e ngaahi ʻotu motú ni ko e taha ia ʻo e ngaahi feituʻu manakoa mo fakamānako taha ki he folau ʻeveʻevá ʻi he māmaní! ʻOku fakalahi ʻa honau fakaʻofoʻofa fakamatelié ʻe he ngaahi ʻulungaanga mātuʻaki lelei ʻo e kau tangata mo e kau fefine ʻoku nau nofo mo ngāue ʻi aí. ʻI he anga-totonu mo anga-talitali kakai, kae tauʻatāiná, ʻoku tānaki atu ʻe he kakaí ni ha tōʻonga makehe ki he tuʻunga laulōtaha ʻo e feituʻú.

Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻo e motú ʻoku nau maʻu moʻui mei he toutai ʻi he ngaahi potu tahi ʻo e Tahi ʻĪsiní. Kae kehe, ko e toe founga ʻe taha ʻo ha “toutai” mahuʻinga, ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ola lahi ki he feituʻu ko iá. ‘Ko e kau toutai tangata,’ ʻa ia ko e kau ʻevangeliō ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau folau holo ʻi he ngaahi motu ʻo e ʻĪsiní, ʻo ngaohi-ākonga Kalisitiane.​—Mātiu 4:​18, 19; Luke 5:​10.

ʻI he ngaahi senituli nai ʻe 19 kuohilí, naʻe ʻaʻahi ai ʻa e kau ʻevangeliō Kalisitiane ki he ngaahi motu ʻo e ʻĪsiní. ʻI he 56 T.S. nai, ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻi heʻene foki mei heʻene fononga fakamisinale hono tolú, naʻá ne tuʻu taimi nounou ai ʻi he motu ko Lesivó, Kaio, Samo, Kō, mo Lota. ʻI heʻene hoko maʻu pē ko ha tokotaha malanga faivelengá, kuo pau pē ne malanga ʻa Paula ki he niʻihi ʻo e kakai ʻi he motú. (Ngāue 20:​14, 15, 24; 21:​1, 2) ʻI he hili ʻene nofo pilīsone taʻu ʻe ua ʻi Lomá, ngalingali pē naʻá ne ʻaʻahi ki Kēliti ʻo kau he ngāue faka-Kalisitiane ʻi aí. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senitulí, naʻe fakaheeʻi ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki he motu ko Pātimosí “koeuhi koe folofola ae Otua, bea koeuhi koe fakamooni o Jisu.” (Fakahā 1:​9PM) ʻOku anga-fēfē ʻa e fetakai ʻa e kau fanongonongo ʻi onopooni ʻo e ongoongo leleí ʻi he ngaahi ʻotu motú ni?

Ngaahi Feingangāue Fakamalanga Fakafiemālie

Ko e malanga ʻi he ngaahi ʻotu motu ko ení ʻoku faingataʻa ia mo fiemaʻu ki ai ʻa e taimi. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi mo e feilaulauʻi-kita. ʻOku vāmamaʻo ʻa e ngaahi motu ʻe niʻihi. Ko e fetuʻutaki ʻi tahi pe ʻi he ʻeá ʻoku ʻikai hokohoko ia ki he niʻihi ʻo kinautolu pea halaʻatā ʻa e ngaahi motu kehé, tautefito lolotonga ʻa e taimi momokó. ʻOku lava ke kovi ʻa e tahí, tautefito ʻi he taimi ʻoku angi ai ʻa e meltemia​—ʻa e ngaahi matangi fakaefaʻahitaʻu mālohi fakatokelaú. ʻIkai ko ia pē, ko e fanga kiʻi koló ʻi he ngaahi motu lahi ʻoku tuʻu mavahe pea faingataʻa ke aʻu ki ai koeʻuhi ko e ngaahi hala efua mo taʻetanú ʻoku faʻa tātātaha ha lava ke fai ha ʻalu ai. Ko e ngaahi kolo ʻe niʻihi ʻoku lava pē ke toki aʻu ki ai ʻi ha fanga kiʻi vaka iiki.

Ko e fakatātaá, ko e motu ko Ikalia. Ko e kau malanga ʻe toko 11 ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he kiʻi fakatahaʻanga ʻi aí ʻoku ʻikai lava ke nau fakatotofu ʻa e fanga kiʻi kolo kotoa ʻi he motu ko iá pea mo e fanga kiʻi motu iiki ofi maí. Ko ia ai, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiane mei Samó ʻoku nau haʻu ke tokoni ʻi he malanga ki he kakai ʻo Ikaliá, pea pehē ki he faʻahinga ko ia ʻi he ʻotu motu ʻo Polonoi, Pātimosi, mo Lipisosí. Ki muí ni, lolotonga ʻa e taha ʻo e feingamalanga ʻaho ʻe ua peheé, naʻe malava ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ke tufa ʻa e makasini ʻe 650, polosiua ʻe 99, mo e tohi ʻe 25 ʻi he ngaahi tuʻunga-lea faka-Tohitapú! Naʻa nau ʻohovale he fetaulaki mo e kakai ʻoku ʻikai ʻaupito haʻanau ʻilo kia Sihova, ko e kakai ʻa ia naʻa nau kōlenga kiate kinautolu ke nau nofo mai ʻo akoʻi lahi ange kinautolu mei he Tohitapú. Naʻe tala ange ʻe ha fefine ki he Tokotaha Fakamoʻoni ʻe taha: “Sai, ko eni te ke mavahe. Ka ʻoku kei ʻi ai ʻa ʻeku ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo e Tohitapú. Ko hai te ne tokoniʻi aú?” Naʻe palōmesi ange ʻa e tuofefine Kalisitiané te ne fakakakato ʻa e mahuʻingaʻia ko iá ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e telefoní, pea naʻá ne kamata ha ako Tohitapu ʻi he founga ko iá.

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ha ʻovasia fefonongaʻaki ki Ikaliá, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke fakatotofu ʻa e motú kotoa ʻi ha fakaʻosinga ʻo e uike ʻe taha. Naʻá ne kole ʻa e tokoni ʻa e kau malanga ʻe toko 30 nai ʻo e Puleʻangá mei Samo. Ko e fanga tokoua ʻaʻahí naʻe pau ke nau totongi ki heʻenau nofo ko ia ʻi ha pō ʻe ua ʻi ha hōtele pea ki hono haea ʻo e ʻū kā mo e ngaahi meʻalele lele-vaʻe-fā. Naʻe ʻi ai ʻa e ongo ʻaho ʻuha lahi ʻe ua, pea ko e fakamatala ʻea ki he fakaʻosinga ʻo e uiké naʻe fakalotosiʻi. Ka naʻe ʻikai tuku ʻe he fanga tokouá ke taʻofi kinautolu ʻe he meʻá ni, ʻi he manatu ko ia ki he ngaahi lea ʻo e Koheleti 11:4: “Ko ia ʻoku ne lama ai pe ʻa e matangi; ʻe ʻikai te ne to taʻu: pea ko ia ʻoku vakai ʻao maʻu pe, ʻe ʻikai te ne utu hono taʻu.” Faifai atu pē, naʻe kiʻi lelei ange ʻa e ʻeá, pea ʻi he hili hono fakatotofu ʻa e kotoa ʻo e motú ʻaki ʻenau pōpoaki mahuʻingá, naʻe foki ʻa e fanga tokouá ki ʻapi kuo nau fiefia mo fiemālie.

Ko e kau malanga ʻe toko 16 ʻoku nofo ʻi he motu ko ʻAnitolosí naʻa nau fai ʻa e feinga lahi ke fakatotofu ʻa e motú kotoa. ʻI he taimi ne aʻu ai ha ongo tokoua ki ha kolo mamaʻo, naʻá na fakapapauʻi ke na malanga ki he kau nofo kotoa aí. Naʻá na talanoa ki he kakaí ʻi honau ʻapí, ʻi he ngaahi halá, pea ʻi he ngaahi ngoueʻangá. Naʻe aʻu ʻo na ʻaʻahi ki he ʻapi polisí ʻo tuku ai ha ngaahi tohi. ʻI he tuipau kuó na fetuʻutaki ki he faʻahinga kotoa ʻi he koló, naʻe teu leva ke na mavahe. ʻI heʻena mavahe mei he malaʻe fakakolo tefitó, naʻá na sio atu ai ki he pātele ʻOfotokisī Kalisí ʻokú ne haʻu. ʻI he ʻiloʻi naʻe teʻeki ke fai ki ai ha fakamoʻoní, naʻá na tuʻuaki ange kiate ia ha kiʻi tohi, ʻa ia naʻá ne tali fiefia. Naʻá na ʻilo fakapapau leva ʻi he taimi ko ení naʻe ʻikai ke tō ha taha ʻi heʻena ngaahi ngāue fakamalangá!

Ko Kavatosi (pe Kalauta)​—ko ha kiʻi motu siʻisiʻi ia ʻi lalo ʻi he foʻi piko ʻi Kēlití ʻa ia ʻoku nofo ai ʻa e toko 38 pē​—ʻoku pehē ko e konga taupotu taha fakatonga ia ʻo ʻIulopé. (Ngāue 27:16) Ko ha ʻovasia fefonongaʻaki mo hono uaifí, fakataha mo ha ongo meʻa mali ʻe taha, naʻa nau fakamoleki ʻa e ʻaho ʻe tolu ʻi he malangá ʻi ai. Ke fakasiʻisiʻi ʻa e fakamolé, naʻa nau mohe ʻi ha tēniti. Naʻe aʻu ʻa e ongoongo leleí ki he kotoa ʻo e kau nofo aí, pea naʻe fiefia ʻa e fanga tokouá ʻi he ʻikai ke tomuʻa fehiʻa mai ʻa e kakai ʻi aí. Ne teʻeki ai ke nau fanongo ʻi ha meʻa ʻe taha​—lelei pe kovi​—fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e kakai fakalotofonuá, ʻo kau ai ʻa e pātelé , naʻa nau tali ʻa e tohi ʻe 19 mo e polosiua ʻe 13. ʻI he foki ko ia ʻa e Kau Fakamoʻoní ki Kēliti ʻi ha kiʻi vaká, naʻe kamata ke kovikovi ʻa e tahí, ʻo tuku ai ʻenau moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. “Naʻa mau fakamālō kia Sihova ʻi heʻemau aʻu moʻui ki ʻapí, ka naʻa mau toe fakalāngilangiʻi ia ʻi hono tuku ke mau fakahīkihikiʻi ʻa hono huafá ʻi he feituʻu taupotu taha fakatonga ʻo ʻIulopé,” ko ʻenau leá ia.

Ko Pātimosí ko e motu ia naʻe tohi ai ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e tohi fakaʻosi ʻo e Tohitapú, ʻa Fakahaá. Tuku kehe ki muí ni mai naʻe ʻikai ha Fakamoʻoni ia ʻa Sihova ʻi Pātimosi. Ko ha feingangāue fakamalanga ʻi he motu ko iá naʻe fokotuʻutuʻu lelei ia ʻe he fanga tokoua mei Samó. Naʻa nau ʻiloʻi ʻe ʻamanekina nai ʻa e fakafepaki kakaha koeʻuhi he ko e motú ʻoku mālohi ai ʻa e Siasi ʻOfotokisī Kalisí. Naʻe ʻoatu ʻa e ongoongo leleí ʻe ha ongo tuofāfine ki ha fefine, ʻa ia naʻá ne fakaafeʻi kinaua ki hono ʻapí. Naʻe toutou ʻeke ange ʻe he husepāniti ʻo e fefiné pe ko hai naʻá ne fekauʻi mai ʻa e ongo tuofāfiné ki hona falé. ʻI heʻena fakamatala ange ko ʻena ʻaʻahi ki he fale kotoa pē, naʻá ne toe ʻeke ange: “ʻOkú mo fakapapauʻi naʻe ʻikai ke fekauʻi mai kimoua ki heni ʻe ha kaungāʻapi?” Ko e uaifí, ʻa ia naʻá ne hoko ʻo ʻilo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová lolotonga ʻa ʻene ʻi Sāié, naʻá ne fakamatalaʻi ange ki mui ki he ongo tuofāfiné ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he pongipongi ko iá. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku lotu kia Sihova, ʻo hangē ko ia naʻá ku fai ʻi ha ngaahi ʻaho kehe, ke ne fekauʻi mai ha Kau Fakamoʻoni ki he motú. Naʻe kataʻi au ʻe hoku husepānití. ʻI heʻeku sio atu kiate kimoua he matapaá, naʻá ku ʻohovale pea pehē pē ki hoku husepānití. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne hokohoko ʻeke ai pe ko hai naʻá ne fekauʻi mai kimoua ki homa ʻapí.” Naʻe kamata leva ai ha ako Tohitapu mo e fefiné. Naʻe fai ʻa e ako Tohitapú he telefoní ʻo feʻunga mo e māhina ʻe hongofulu, neongo naʻe fakamoleki heni ha paʻanga lahi fakatouʻosi ʻe he tuofefiné pea mo e fefine mahuʻingaʻiá. Naʻe papitaiso ia pea ko ia pē he taimí ni ʻa e tokotaha Fakamoʻoni ʻi he motu ko ia naʻe tuku fakamavaheʻi ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi he taʻu ʻe 1,900 kuohilí.

“Toutai” ʻi he Ngaahi Taulangá

ʻOku tau mai ʻa e ngaahi vaka meilí ki he ngaahi taulanga lahi ʻo e ʻotu motu ʻĪsiní ʻi he faʻahitaʻu māfana kotoa pē, ʻo ʻomai ʻa e ngaahi uta ʻo e kau folau mālōlō ʻeveʻeva. Ko ia, ʻoku maʻu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha faingamālie makehe ke aʻu ai ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi lea lahi. ʻOku tauhi ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻi heʻenau sitoká ʻa e ngaahi tohi faka-Tohitapu lahi ʻi he ngaahi lea kehekehe, pea ʻoku tufaki ʻe he kau malangá ʻa e ngaahi makasini ʻe laui afe ki he kau folau ʻeveʻevá. ʻOku tau mai ʻa e ngaahi vaka meili ʻe niʻihi ki he ngaahi taulanga tatau ʻi he uike taki taha, ʻo ʻoange ai ki he fanga tokouá ʻa e ngaahi faingamālie lelei ʻaupito ke fai ha ngaahi toe ʻaʻahi pea aʻu ʻo fai ha ngaahi ako Tohitapu mo e niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e kauvaka ʻi he vaká.

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1996, ko ha tuofefine ʻa ia ko ha tokotaha malanga taimi-kakato ʻi Lota naʻá ne faifakamoʻoni ki ha talavou Samaika naʻe ngāue ʻi ha vaka meili ʻa ia naʻe tau hake ki he taulanga ko iá ʻi he Falaite kotoa pē. ʻI he Falaite hoko maí naʻe fakaafeʻi ai ʻa e tangatá ke ne maʻu ha fakataha-lahi fakavahe ʻe fai ʻi he motú. ʻI he mateuteu mo ha Tohitapu faka-Pilitānia, naʻe tokoniʻi ia ʻe he tuofefine tāimuʻá ke ne mahinoʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni faka-Tohitapu naʻe ʻomai ʻi he polokalamá. Naʻe maongo loloto ki he talavoú ʻa e ʻofa mo e loto-māfana naʻe fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻi he fakataha-lahí. ʻI he Falaite hoko maí, naʻá ne fakaafeʻi ai ha ongo tāimuʻa ki he vaká. Naʻe ō ʻa e ongo tāimuʻá mo e ʻū tohi ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní. Naʻe maha ʻa ʻena ongo kato faifakamoʻoní siʻi hifo pē ʻi he houa ʻe tahá! Naʻe ako Tohitapu ʻa e talavou Samaiká ʻi he Falaite kotoa pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e faʻahitaʻu māfaná. ʻI he faʻahitaʻu māfana hoko maí naʻá ne foki mai, kuo mateuteu ke toe hoko atu ʻa ʻene akó. Ka, ʻi he taimi ko ení, naʻá ne fili ai ke fetongi ʻa ʻene ngāué koeʻuhi ke ne malava ʻo fai ha fakalakalaka fakalaumālie. Naʻá ne toe mavahe leva. He fiefia moʻoni ko e fanga tokoua ʻi Lotá ʻi heʻenau ʻiloʻi naʻe papitaiso ʻa e talavou ko ení ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1998!

Ko Hono Maʻu ʻa e “Fanga Ika” Fehikitaki Holó

ʻOku ʻiloa ʻa e Tahi ʻĪsiní ʻi he lahi ʻo hono fanga ika fehikitaki holó, ʻo hangē ko e sātiní mo e hakulaá, ʻa ia ʻoku nau kolosi ʻi hono ngaahi potu tahí ʻo iku maʻu ʻi he ngaahi kupenga ʻo e kau toutai pōtoʻí. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ʻilo ʻe he kau ʻevangeliō ʻo e Puleʻangá ʻa e ngaahi loto ongongofua tokolahi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ngāue fehikitaki holo ʻa ia kuo nau hiki mai ki Kalisi mei he ngaahi fonua ʻIulope Hahake lahi.

Naʻe taʻu hongofulu ʻa Rezi ʻi he taimi naʻá ne ʻuluaki lau ai ʻo fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá ʻi he ngaahi peesi ʻo e Taua Leʻo mo e Awake! Naʻe hoko ia ʻi ʻAlipēnia. ʻI he taʻu ʻe tolu ki mui aí, naʻá ne hiki mo hono fāmilí ki he motu ko Lota. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe lotu ai ʻa Rezi kia Sihova ke tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa ʻene kakaí ʻi hono ʻapi foʻoú. ʻI he ʻaho hono hokó naʻe haʻu ai ki ʻapi ʻa ʻene tamaí mo e ngaahi makasini maheni ko iá, ʻa e Taua Leʻo mo e Awake!, ʻo fiefia lahi ai ʻa Rezi. Naʻe fetuʻutaki ʻa Rezi mo e tuofefine ko ia naʻá ne ʻoange ʻa e ngaahi makasiní ki heʻene tamaí, pea kamata leva ʻa ʻene ako mei he tohi ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne kole ai ke ne ako tuʻo tolu lolotonga ʻa e ʻaho tatau! ʻI he hili ha māhina ʻe ua naʻá ne hoko ai ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso, pea ʻi Maʻasi 1998, naʻe papitaiso ai ia ʻi hono taʻu 14. ʻI he ʻaho tatau pē, naʻá ne kamata tāimuʻa tokoni ai, pea ʻi he māhina ʻe ono ki mui aí naʻá ne hū ai ʻo hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, pe faifekau taimi-kakato.

Ko ha tokoua ʻi he motu ko Koó naʻe ako ia mo ha kakai mei Lūsia. ʻI heʻene ʻeke ange kiate kinautolu pe ʻoku ʻi ai hanau ngaahi kaumeʻa te nau saiʻia ke ako ʻa e Tohitapú, naʻa nau taki ia ki ha ongo meʻa ʻAmīnia​—ko Leonidas mo hono uaifí ko Ophelia​—ʻi ha kiʻi kolo ʻoku kilomita nai ʻe 30 hono mamaʻó. Naʻe fakatatali mai ha meʻa fakaʻohovale ki he ongo tokouá. Naʻe toʻo hake ʻe he ongo meʻa ʻAmīniá ha kato ʻoku fonu he ngaahi tohi faka-Tohitapu faka-ʻAmīnia mo faka-Lūsia naʻe pulusi ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó! Naʻá na fakamatala naʻá na ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová peá na fakalakalaka ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻo ʻena hoko ko ha ongo meʻa malanga teʻeki papitaiso. Koeʻuhi ko e ngaahi moveuveu fakapolitikalé mo e ngaahi faingataʻa fakaʻikonōmiká, naʻe pau ai ke na mavahe mei hona fonua tupuʻangá. Tuai pē ʻena aʻu atu ki Koó, naʻá na kamata ako leva mo e faʻē pea mo e tuofefine ʻo Leonida, ʻa ia ne nau ʻosi ʻi ai. Fakafokifā pē, naʻe maʻu ʻe he tokotaha Fakamoʻoní ʻa e ako Tohitapu foʻou ʻe tolu ke fai​—ko e taha mo Ophelia, taha mo Leonidas, pea mo e taha mo ʻene faʻeé mo hono tuofefiné. Naʻe fiemaʻu ʻi he meʻá ni ʻa e fononga ʻi ha motopaiki ʻi he kilomita ʻe 30 atu mo e 30 mai, tuʻo tolu he uike. Naʻe papitaiso ʻa Leonidas mo hono uaifí ʻi ha ngaahi māhina ki mui ai. Ko ha pale moʻoni ē ki he laumālie feilaulauʻi-kita ʻa e fanga tokoua fakalotofonuá!

ʻOku ʻAi Ia ʻe Sihova ke Tupu

ʻOku hā mahino ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻi he ngaahi feinga taʻehelaʻia ʻa e kau fanongonongo longomouʻi ʻe toko 2,000 tupu ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻĪsini ko ení. ʻI he taimi ní ʻoku ʻi ai ha fakatahaʻanga ʻe 44 mo e kulupu ʻe 25 ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ai. ʻI he ngaahi kulupú, ko e 17 ai ʻoku ʻi he ngaahi lea muli, koeʻuhi he ko e finangalo ia ʻo Sihová “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) Tānaki atu ki ai, ʻoku fai ʻe ha kau tāimuʻa makehe ʻe toko 13 ʻa e ngaahi feinga fakalahi ke aʻu ai ki he tokolahi ange ʻi he ngaahi feituʻu mavahe ko iá.

Kuo hoko ʻi ha laui senituli ʻa e Tahi ʻĪsiní ko ha senitā ia ʻo e fakalakalaka fakafonuá mo e fefakatauʻaki fakakomēsialé. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki mui ní kuo hoko ai ia ko ha feituʻu manakoa ki he laui kilu ʻo e kau folau ʻeveʻevá. Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi angé, ʻi he tuʻunga ‘ko e kau toutai tangatá,’ kuo maʻu ai ʻe he kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi ʻotu motú ni ʻa e kakai loto-totonu tokolahi ʻoku nau vēkeveke ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova. Kuo nau tali fakataha, ʻi ha founga tuʻu-ki-muʻa ki he fakaafe fakaekikité: “Ke nau tuku kia Sihova ʻa e kololia, mo fakahāʻi he ngaahi motu hono fakamaloʻia.”—Aisea 42:12.

[Mape ʻi he peesi 22]

[Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi]

Tahi ʻĪsini

KALISI

Lesivo

Kaio

Samo

Ikalia

Folonoi

Pātimosi

Lota

Kēliti

TOAKE

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Motu Lesivo

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ko e motu ko Pātimosí

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ko e motu ko Kēlití