Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻOku lāulea ʻa e ngaahi Kōsipeli ʻe tolú ki he lāunga fekauʻaki mo hono pani ʻa Sīsū ʻaki ʻa e lolo totongi mamafá. Naʻe lāunga ha kau ʻapositolo tokolahi, pe naʻe tautefito pē kia Siutasi?

ʻOku tau maʻu ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe lave ki aí ʻi he ngaahi Kōsipeli ʻa Mātiu, Maʻake, mo Sioné. ʻOku ngalingali ko Siutasi naʻe takimuʻa ʻi he lāungá, mo ha kau ʻapositolo kehe tokosiʻi nai naʻá nau loto-tatau mo ia. Ko e meʻa ko ʻení ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku lava ai ke tau fakamālōʻia ʻa hono maʻu ʻa e fakamatala Kōsipeli ʻe faá. Ko e meʻa naʻe hiki ʻe he tokotaha-tohi taki taha naʻe tonu, ka ʻoku ʻikai te nau ʻomai ʻe kinautolu kotoa ʻa e ngaahi fakaikiiki tatau pē. ʻI hono fakahoa tatau ʻo e ngaahi fakamatalá, ʻoku tau maʻu ai ha vakai kakato ange, mo fakaikiiki ange ʻo e ngaahi meʻa lahi naʻe hokó.

Ko e fakamatala ʻi he Mātiu 26:​6-13 ʻokú ne ʻomai ʻa e feituʻú​—ko e ʻapi ʻo Saimone ko e kiliá, ʻi Pētani​—ka ʻoku ʻikai ke ne talamai ʻa e hingoa ʻo e fefine ko ia naʻá ne huaʻi ʻa e lolo namu leleí ʻi he ʻulu ʻo Sīsuú. ʻOku fakatokangaʻi ʻe Mātiu: “ʻI he sio ki ai ʻe he kau ako naʻa nau mamahi” pea lāunga ʻo pehē naʻe mei malava ke fakatau ʻa e loló pea ʻoatu ʻa e paʻangá ki he masivá.

ʻOku fakakau ʻe he fakamatala ʻa Maʻaké ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi fakaikiiki ko iá. Ka naʻá ne tānaki atu naʻe foaʻi ʻe he fefiné ʻa e hiná. Naʻe ʻi ai ʻa e lolo namu lelei ko e “naʻati moʻoni,” ʻo hangē ko ia naʻe faʻa fakatau mai mei ʻInitiá. Fakatatau ki he lāungá, ʻoku līpooti ʻe Maʻake “naʻe ai ha niʻihi naʻe felāungaʻaki,” pea “nau ngaohia ʻa e fefine.” (Maake 14:​3-9) ʻOku fakahā ʻe he ongo fakamatalá naʻe laka hake ʻi he ʻapositolo ʻe tahá naʻe kau ʻi he lāungá. Ko ia naʻe anga-fēfē ʻa e kamata iá?

Ko Sione, ʻa ia ko ha fakamoʻoni sio tonu, naʻá ne tānaki atu ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo ia. Naʻá ne fakahingoa ʻa e fefiné​—ko Mele, ko e tokoua ʻo Māʻata mo e tuofefine ʻo Lasalosí. Naʻe tokonaki mai foki ʻe Sione ʻa e fakaikiiki ko ʻení, ʻa ia ʻoku lava ke tau toʻo ia ko ha fakakakato kae ʻikai ko e fakatauʻilea: “[Naʻá] ne tākai ʻaki ʻa e vaʻe ʻo Sīsū, mo ne holoholo hono vaʻe ʻaki hono lou ʻulu.” ʻI hono fakatahaʻi ʻa e ngaahi fakamatalá, ʻoku lava ke tau sio ai naʻe ʻai ʻe Mele ʻa e loló, ʻa ia naʻe fakapapauʻi mai ʻe Sione ko e “naʻati moʻoni,” ʻi he ʻulu mo e vaʻe ʻo Sīsuú. Naʻe fuʻu ofi ʻaupito ʻa Sione kia Sīsū pea naʻe hehema ke mamahi ʻi hono taʻetokaʻi Iá. ʻOku tau lau: “Ko Siutasi Isikaliote, ko e toko taha o ʻene kau ako, ʻa ia ʻoku ene ke lavakiʻi ia, naʻá ne pehē, Ko e ha naʻe ʻikai fakatau ai ʻa e lolo ni, ʻo maʻu ai ha tenali ʻe tolungeau, ʻo foaki ki he masiva.”​—Sione 12:​2-8.

Ko ia ai, ko Siutasí ko e “toko taha o ʻene kau ako,” ka ʻoku lava ke ke ʻiloʻi ʻa e mamahi ʻa Sione koeʻuhi ko e tokotaha ʻi he tuʻunga ko ʻení naʻá ne fokotuʻutuʻu ke lavakiʻi ʻa Sīsū. Naʻe fakatokangaʻi ʻe he tokotaha-liliu ko Toketā C. Howard Matheny fekauʻaki mo e Sione 12:4: “Ko e fakaʻilonga taimi lolotongá ‘ko e hoko nai’ [pe, “naʻe ʻamanaki ke”] pea mo e taimi taʻefakangatangata lolotongá ‘ke hoko ʻo lavakiʻi’ [pe, “naʻe ʻamanaki ke lavakiʻi”] ʻoku felāveʻi fakatouʻosi mo e tupulaki pe ngāue hokohoko atu. ʻOku fakahaaʻi heni ko e lavakiʻi ʻo Sīsū ʻe Siutasí naʻe ʻikai ko ha foʻi ngāue naʻe tupu koso hake pē he naʻe ʻosi fakakaukauʻi pē ia pea palani ʻi ha lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho lahi.” Naʻe tānaki mai ʻe Sione ʻa e fakamaama ʻo pehē naʻe lāunga ʻa Siutasi “talaʻehai ko e pehē naʻe mamafa ʻa e masiva kiate ia; ka koeʻuhi ko e kaihaʻa ia, pea ko e meʻa ʻi he ʻiate ia ʻenau puha paʻanga naʻá ne faʻa ʻave ʻa e ngaahi meʻa naʻe li ki ai.”

ʻOku hā ngali ʻuhinga-totonu naʻe tomuʻa lāunga ʻa e kaihaʻa ko Siutasí koeʻuhi he naʻá ne mei maʻu ai ʻa e meʻa lahi ange ke kaihaʻa mei ai kapau naʻe fakatau atu ʻa e lolo totongi mamafá pea lī ʻa e paʻanga ki he puha paʻangá naʻá ne tauhí. ʻI hono kamata langaʻi pē ʻe Siutasi ʻa e lāungá, ko e kau ʻapositolo kehe ʻe niʻihi naʻa nau muhumuhu loto ki he meʻa naʻe hā ngali ko ha poini mātuʻaki mahuʻingá. Kae kehe, ko Siutasi, ʻa e tokotaha-fakalanga tefito ʻo e lāungá.