Skip to content

Skip to table of contents

Fakafanongo ki he Meʻa ʻOku Folofolaʻaki ʻe he Laumālié

Fakafanongo ki he Meʻa ʻOku Folofolaʻaki ʻe he Laumālié

Fakafanongo ki he Meʻa ʻOku Folofolaʻaki ʻe he Laumālié

“ʻE fanongo ʻe ho telinga ki ha lea mei ho tuʻa, Ko eni ʻa e hala, fou ai; ka ai haʻo afe ki toʻomataʻu, pe ka ai haʻo afe ki toʻohema.”​—AISEA 30:21 (ISAIA, PM).

1, 2. Kuo anga-fēfē ʻa e fetuʻutaki ʻa Sihova mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá?

 KO E motu ko Pueto Likó ko e tuʻuʻanga ia ʻo e ʻanitena letiō lahi taha mo ongo lelei taha ʻo e māmaní. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu, kuo ʻamanaki ai ʻa e kau saienisí ke maʻu ha ngaahi pōpoaki mei he moʻui ʻoku ʻi tuʻa māmaní, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e fuʻu meʻangāue kāfakafá ni. Ka kuo ʻikai ʻaupito pē ke maʻu ha ngaahi pōpoaki pehē ia. Ko ia ai, ʻoku fakaolí, he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi pōpoaki māʻalaʻala ia mei tuʻa mei he nofoʻanga ʻo e tangatá ʻoku malava ʻe ha taha pē ʻo kitautolu ke ne maʻu ʻi ha faʻahinga taimi pē—ʻo ʻikai ngāueʻaki ha naunau fihi. ʻOku haʻu ʻa e ngaahi meʻá ni mei ha Matavai ʻoku māʻolunga mamaʻo ange ia ʻi ha feituʻu pē ʻi tuʻa māmani ʻoku lava ke fakakaukau atu ki ai. Ko hai ʻa e Matavai ʻo e ngaahi fetuʻutaki peheé, pea ko hai ʻokú ne maʻu kinautolú? Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he ngaahi pōpoakí?

2 ʻOku maʻu ʻi he lēkooti ʻa e Tohitapú ʻa e ngaahi fakamatala lahi fekauʻaki mo e ngaahi taimi naʻe ʻai ai ʻa e ngaahi pōpoaki naʻe tupu mei he ʻOtuá ke ongoʻi ʻe he ngaahi telinga fakaetangatá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻomai ʻa e ngaahi pōpoakí ni ʻe he ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku nau ngāue ko e kau talafekau ʻa e ʻOtuá. (Senesi 22:​11, 15; Sakalaia 4:​4, 5; Luke 1:​26-28) ʻI he foʻi taimi ʻe tolu, naʻe fanongoa ai ʻa e leʻo tonu ʻo Sihová. (Mātiu 3:17; 17:5; Sione 12:​28, 29) Naʻe folofola foki ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he kau palōfita fakaetangata, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko iá naʻa nau hiki ʻa e meʻa naʻá ne fakamānavaʻi kinautolu ke nau leaʻakí. ʻOku tau maʻu ʻa e Tohitapú, ʻi he ʻahó ni, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha lēkooti tohinima ʻo e konga lahi ʻo e ngaahi fetuʻutaki ko ʻení, pea pehē ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá. (Hepelu 1:​1, 2) Kuo fakahoko moʻoni mai ʻe Sihova ʻa e fakamatala ki heʻene ngaahi meʻamoʻui fakaetangatá.

3. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻoku ʻamanekina meiate kitautolú?

3 ʻOku fakahaaʻi ʻe he kotoa ʻo e ngaahi pōpoaki fakamānavaʻi ko ʻeni mei he ʻOtuá ha meʻa siʻi pē ʻo fekauʻaki mo e ʻuniveesi matelié. ʻOku nau fakahangataha ki he ngaahi meʻa mahuʻinga angé, ʻa ia kuo ʻi ai haʻane kaunga ki heʻetau moʻui he taimi ní pea ʻi he kahaʻú. (Sāme 19:​7-11; 1 Timote 4:8) ʻOku ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ke fakafetuʻutaki mai ʻaki hono finangaló mo ʻomai kiate kitautolu ʻa ʻene tatakí. Ko e founga kinautolu ʻe taha ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻAiseá: “ʻE fanongo ʻe ho telinga ki ha lea mei ho tuʻa, Ko eni ʻa e hala, fou ai; ka ai haʻo afe ki toʻomataʻu, pe ka ai haʻo afe ki toʻohema.” (Aisea 30:21 [Isaia, PM]) ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fakafanongo ki heʻene ‘leá.’ ʻOku ʻatautolu pē pe te tau muimui ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtuá mo fou ʻi hono halá. ʻOku enginaki mai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ʻi he ʻuhinga ko iá ke tau fanongo ki he ngaahi fetuʻutaki meia Sihová. ʻI he tohi ʻa Fakahaá, ʻoku hā tuʻo fitu ai ʻa e fakalototoʻa ke “fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he Laumalie.”—Fakahā 2:​7, 11, 17, 29; 3:​6, 13, 22.

4. ʻOku ʻuhinga lelei ʻi hotau taimí ke ʻamanekina ʻe fetuʻutaki fakahangatonu mai ʻa e ʻOtuá mei hēvani?

4 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke folofola fakahangatonu mai ʻa Sihova ia kiate kitautolu mei he nofoʻanga fakahēvaní. Naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, ko e ngaahi fetuʻutaki fakaeʻotua ko ʻení ko e ngaahi meʻa naʻe hoko tātātaha, naʻe vāmamaʻo ʻaki ʻa e ngaahi senituli ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo faʻa fetuʻutaki lahi taha ai ʻa Sihova mo ʻene kakaí ʻi he ngaahi founga taʻefakahangatonu lahi ange. Ko e meʻa pehē ʻoku hoko ʻi hotau taimí. Tau lāulea ange ki he ngaahi founga ʻe tolu ʻa ia ʻoku fetuʻutaki ai ʻa Sihova mo kitautolu ʻi he ʻaho ní.

“Ko e Potu Folofola Kotoa Pe Ne Fakamanava”

5. Ko e hā ʻa e meʻangāue tefito ʻa Sihova ki heʻene fetuʻutaki ʻi he ʻaho ní, pea ʻoku malava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei ai?

5 Ko e meʻangāue tefito ʻo e fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá ko e Tohitapú. Ko e fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ko e meʻa kotoa pē ʻi aí ʻoku malava ke fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga kiate kitautolu. (2 Timote 3:16) ʻOku lahi fau ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kakai moʻoni ʻa ia naʻa nau ngāueʻaki ʻenau tauʻatāina ke filí ʻi hono fakapapauʻi pe te nau fanongo ki he leʻo ʻo Sihová pe ʻikai. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga peheé ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinito 10:11) ʻOku toe ʻi he Tohitapú ʻa e poto ʻaonga, ʻi hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e akonaki ki he ngaahi taimi te tau fetaulaki ai mo e ngaahi fili ke fai ʻi he moʻuí. ʻOku hangē pē ia naʻe tuʻu ʻa e ʻOtuá ʻi hotau tuʻá, ʻo folofola mai ʻaki ʻa e ngaahi leá ki hotau telingá: “Ko eni ʻa e hala, fou ai.”

6. Ko e hā ʻoku māʻolunga mamaʻo ange ai ʻa e Tohitapú mei he ngaahi tohi kehe kotoa pē?

6 Koeʻuhi ke fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he laumālié ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohitapú, kuo pau ke tau lau tuʻumaʻu ia. Ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha tohi naʻe hiki lelei pē, mo manakoa, ko e taha ʻo e ngaahi tohi lahi ʻoku ala maʻu ʻi he ʻaho ní. Ko e Tohitapú ko e fakamānavaʻi ʻe he laumālié pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 4:12: “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; ʻo ne ʻasi atu ʻo māioioʻi ʻa e loto mo e laumalie, ʻio, hono ngaahi hokonga mo e uho; pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” ʻI heʻetau lau ʻa e Tohitapú, ko hono ngaahi meʻa ʻi lotó ʻoku hū ia ki heʻetau ngaahi fakakaukau ʻi lotó mo e ngaahi fakaueʻilotó ʻo hangē ha heletaá, ʻo ne fakahaaʻi ʻa e tuʻunga ʻa ia ʻoku liliu ai ʻetau moʻuí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.

7. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e lau Tohitapú, pea ʻoku fakalototoʻaʻi mai kitautolu ke tau moʻumoʻua ki ai ʻo lahi fēfē?

7 Ko e “ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto” ʻoku lava ke liliu ia ʻi he ʻalu ʻa e taimí pea ʻi hono ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku hokosia ʻi he moʻuí—fakatouʻosi ʻa e meʻa ʻoku fakafiefiá mo ia ʻoku faingataʻá. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ako maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko ʻetau ngaahi fakakaukaú, ngaahi vakaí, mo e ngaahi ongoʻí ʻe ʻikai ke kei fehoanaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. Ko ia ai, ʻoku enginaki mai ʻa e Tohitapú kiate kitautolu: “Hanganaki sivisiviʻi pe ʻoku mou ʻi he tuí, hanganaki fakamoʻoniʻi pe ʻoku mou fēfē.” (2 Kolinito 13:​5NW) Kapau ʻoku tau taumuʻa ke hokohoko atu ʻi he fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he laumālié, ʻoku totonu ke tau tokanga ki he akonaki ke lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.—Sāme 1:2.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻoku tokoni kiate kitautolu ke tau sivisiviʻi kitautolu ʻi he fekauʻaki mo hono lau ʻo e Tohitapú?

8 Ko ha fakamanatu mahuʻinga ʻeni ki he kau lau Tohitapú: Fakaʻatā ha taimi feʻunga ke ke tukulotoa ai ʻa e meʻa naʻá ke laú! ʻI ha feinga ke fai ki he akonaki ke lau ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa e Tohitapú, heʻikai ke tau loto ai ke tau lau fakavaveʻi pē ha ngaahi vahe ʻo ʻikai ke maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa naʻa tau laú. Lolotonga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lau Tohitapu tuʻumaʻú, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ko ʻetau fakaueʻilotó ʻataʻatā ia ke ʻalu tatau pē mo e taimi-tēpilé; ʻoku totonu ke tau maʻu ha manako moʻoni ke ako fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻI he meʻá ni, te tau ngāueleleiʻaki nai ai ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he sivisiviʻi-kitá. ʻI he tohi ki he kaungā Kalisitiané, naʻá ne pehē: “ʻOku ou peluki hoku tui ki he Tamai, ko ʻeku kole ke foaki kiate kimoutolu . . . kae fale ʻa Kalaisi ʻi homou loto, ko e meʻa ʻi hoʻomou tui; pea ʻi hoʻomou aka leva ʻi he ʻofa, mo pulusi ki he tuʻunga ko ia, ke mou faifai pea mou lava ʻaupito ke laveʻi, hange ko e kau maʻoniʻoni kotoa pe, hono māukupu, mo hono loloa, mo hono maʻolunga, mo hono loloto—ʻio, ke ʻilo ʻa e ʻofa ʻa Kalaisi, ʻa ia ʻoku hulu atu ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻilo; kae fakafonu kimoutolu ke aʻusia hono katokātoa kotoa ʻo e ʻOtua.”—Efeso 3:​14, 16-19.

9. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina mo fakaloloto ʻetau manako ke ako meia Sihová?

9 ʻI heʻene peheé, ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku fakaenatula pē ʻa e ʻikai ke tau fiefia ʻi he lautohí, lolotonga iá ko e niʻihi kehé ia ko e kau lautohi vēkeveke. Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā hotau anga tāutahá, ʻoku malava ke tau fakatupulekina mo fakaloloto ʻetau manako ke ako meia Sihová. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻo pehē ʻoku totonu ke tau maʻu ha holi ki he ʻilo ʻo e Tohitapú, pea naʻá ne fakatokangaʻi ko ha holi pehē kuo pau ke fakatupulekina ia. Naʻá ne tohi: “Mou holi lahi, o hage koe fanau toki faeleʻi, ki he hua huhu taekaka oe folofola, koeuhi ke mou tubu ai.” (1 Pita 2:​2PM, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e akonakiʻi-kitá kapau ʻoku tau loto ke “holi lahi” ki he ako Tohitapú. Hangē pē ko e lava ke tau fakatupulekina ha saiʻia ki ha meʻakai foʻou hili ia hono ʻahiʻahiʻi ʻi ha ngaahi taimi, ko ʻetau vakai atu ki he lautohí mo e akó ʻoku malava ke liliu ia ʻo lelei ange kapau ʻoku tau akonekina kitautolu ke muimui ʻi ha founga tuʻumaʻu.

“Mea Kai i Hono Taimi Totonu”

10. Ko hai ʻoku faʻu ʻaki “ae tamaioeiki agatonu mo boto,” pea ʻoku anga-fēfē hono ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihova ʻi he ʻaho ní?

10 Ko e fouʻanga ʻe taha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke folofola mai ai kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻoku fakapapauʻi mai ia ʻe Sīsū ʻi he Mātiu 24:45-47 (PM). Naʻá ne lea ai fekauʻaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiane pani ʻe he laumālié—“ae tamaioeiki agatonu mo boto” kuo fakanofo ke nau tokonaki mai ʻa e “mea kai [fakalaumālié] i hono taimi totonu.” ʻI he tuʻunga tāutahá, ko e kau mēmipa ʻo e kalasi ko ʻení ko e ngaahi “kaugaabi” ʻo Sīsuú. Ko e faʻahingá ni, fakataha mo e “fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe,” ʻoku nau maʻu ʻa e fakalototoʻa mo e tataki. (Fakahā 7:9; Sione 10:16) Ko e konga lahi ʻo e meʻakai ko ʻeni ʻi hono taimi totonú ʻoku haʻu ia ʻi he tuʻunga ʻo e ngaahi tohi kuo pulusi, ʻo hangē ko e Taua Leʻo, ko e Awake!, mo e ngaahi tohi kehe. Tānaki atu ki ai mo e meʻakai fakalaumālie ʻoku ʻomai ʻi he tuʻunga ʻo e ngaahi malanga mo e ngaahi fakahāhā ʻi he ngaahi fakataha-lahí, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá.

11. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakamoʻoniʻi ʻoku tau ʻatamai-fiefanongo ki he meʻa kuo pau ke folofolaʻaki ʻe he laumālié fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto”?

11 Ko e fakamatala ʻoku tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻoku faʻufaʻu ia ke ne ʻai ke mālohi ʻetau tuí mo akoʻi ʻetau ngaahi mafai fakaefakakaukaú. (Hepelu 5:14) ʻOku natula fakalūkufua nai ʻa e akonaki peheé koeʻuhi ke fakaʻatā ai ʻa e tokotaha taki taha ke ne ngāueʻaki fakafoʻituitui ia. Mei he taimi ki he taimi, ʻoku tau toe maʻu ai ʻa e akonaki ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki pau ʻo hotau ʻulungāngá. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke tau maʻú kapau ʻoku tau fakafanongo moʻoni ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he laumālié ʻo fakafou mai ʻi he kalasi tamaioʻeikí? ʻOku tali mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou tuitala ki he kau tuʻukimuʻa ʻomoutolu, pea fakavaivai kiate kinautolu.” (Hepelu 13:17) ʻOku moʻoni, ko e faʻahinga kotoa ʻoku kau ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ko e kau tangata taʻehaohaoa. Ka, ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi hono ngāueʻaki ʻa ʻene kau sevāniti fakaetangatá, neongo ʻa e taʻehaohaoá, ke tataki kitautolu ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá.

Tataki mei Hotau Konisēnisí

12, 13. (a) Ko e hā ʻa e matavai kehe ʻo e tatakí kuo tokonaki mai ʻe Sihova kiate kitautolú? (e) Ko e hā ʻa e tākiekina lelei ʻoku lava ke fai ʻe he konisēnisí ʻo aʻu ki he kakai ko ia ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha ʻiloʻi totonu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?

12 Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e toe matavai ʻe taha ʻo e tatakí—ko hotau konisēnisí. Naʻá ne fakatupu ʻa e tangatá fakataha mo ha ongoʻi ʻi loto ʻo e tonú mo e halá. Ko e konga ia ʻo hotau natulá. ʻI heʻene tohi ki he kau Lomá, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “(He ko e Senitaile, ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau maʻu lao, ʻo ka ai haʻanau fai fakaenatula pe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi he Lao, neongo ʻoku ʻikai te nau maʻu lao ka ko e lao pe ʻa kinautolu maʻanautolu: he ko e faʻahinga ia ʻoku ha ʻi heʻenau anga kuo tohi ʻi honau loto ʻa e ngaue fakalao; ai mo e fakamoʻoni foki ʻe honau konisenisi, mo ʻenau fevakaiʻaki ʻa ʻenau toʻonga, ʻo nau fakahalaia, ʻio mo fakatonuhia foki.)”—Loma 2:​14, 15.

13 ʻOku lava ʻe he tokolahi ʻoku ʻikai te nau maheni mo Sihová, ke ʻomai ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ngāué ʻi ha tuʻunga, ke fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotua ki he tonú mo e halá. ʻOku hangē ia naʻa nau fanongo ki ha leʻo vanavanaiki mei loto naʻá ne tataki kinautolu ʻi he hala totonú. Kapau ʻoku malava ke hoko moʻoni ʻeni ʻi he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, huanoa hake ai ʻa e totonu ke lea ʻa e leʻo ʻi loto ko iá ʻi he tuʻunga fekauʻaki mo e kau Kalisitiane moʻoní! Ko hono moʻoní, ko ha konisēnisi faka-Kalisitiane ʻa ia kuo fakamaʻa ʻaki ha ʻiloʻi totonu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ngāue ʻo fehoanaki mo e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻoku malava ke ne tokonaki mai ʻa e tataki alafalalaʻanga.—Loma 9:1.

14. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú ke tau muimui ʻi he tataki ʻa e laumālie ʻo Sihová?

14 Ko ha konisēnisi lelei, ʻa e taha ko ia ʻoku akoʻi ʻe he Tohitapú, ʻoku malava ke ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e hala ʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe he laumālié ke tau fou aí. ʻOku ʻi ai nai ʻa e ngaahi taimi ʻoku ʻikai ʻi ai ha fakamatala papau ia ʻa e ngaahi Konga Tohitapú pe ko ʻetau ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú ki ha tuʻunga tefito ʻa ia ʻoku hoko nai kiate kitautolu. Ka, ʻoku fakaongo mai nai ʻe hotau konisēnisí ha fakatokanga, ʻo fakatokanga mai kiate kitautolu fekauʻaki mo ha ʻalunga fakatupu maumau ʻe ala lava ke hoko. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, ko hono moʻoní, ko hono tukunoaʻi ʻa e ngaahi lea mai ʻa hotau konisēnisí, ʻoku ʻuhinga nai ia ko hono tukunoaʻi ʻa e meʻa ʻoku folofola mai ʻaki ʻe he laumālie ʻo Sihová. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he ako ke falala ki hotau konisēnisi faka-Kalisitiane kuo akoʻí, ʻoku malava ai ke tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha fakahinohino pau ʻoku hiki maí. Kae kehe, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú ko e taimi ko ia ʻoku ʻikai ʻi ai ai ha tefitoʻi moʻoni, tuʻutuʻuni, pe lao fakaʻotua ʻoku tokonaki maí, ʻe taʻetotonu ke fokotuʻu atu ʻa e ngaahi fakafuofua ia ʻa hotau konisēnisi ʻo kitautolú ki he kaungā Kalisitiané ʻi he tuʻunga ko e ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻataʻatā pē ia.—Loma 14:​1-4; Kaletia 6:5.

15, 16. Ko e hā ʻoku malava ke ne fakatupunga hotau konisēnisí ke ʻikai ngāue leleí, pea ʻoku malava fēfē ke tau maluʻi ia mei haʻane hoko?

15 Ko ha konisēnisi maʻa kuo akoʻi ʻe he Tohitapú ko ha meʻaʻofa lelei ia mei he ʻOtuá. (Semisi 1:17) Ka kuo pau ke tau maluʻi ʻa e meʻaʻofa ko ʻení mei he ngaahi tākiekina fakameleʻí kapau ko e taumuʻá ke ngāue lelei ʻi he tuʻunga ko ha meʻangāue maluʻi fakaeʻulungaanga. Ko e ngaahi anga fakafonua fakalotofonua, ngaahi talatukufakaholo, mo e ngaahi tōʻonga ko ia ʻoku fepaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, kapau ʻe muimui ki ai, ʻe malava ke ne fakatupunga hotau konisēnisí ke ʻikai ngāue lelei pea ʻikai lava ke ne fakaʻaiʻai kitautolu ki he hala totonú. ʻE fakamoʻoniʻi nai ʻa e ʻikai malava ke tau fakafuofua totonu ʻa e ngaahi meʻá pea naʻa mo e malava ke kākaaʻi kitautolu ke tau tui ʻoku lelei moʻoni pē ha ngāue kovi ia.—Fakafehoanaki mo Sione 16:2.

16 Kapau ʻoku tau hokohoko atu hono tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakatokanga mai ʻa hotau konisēnisí, ʻe hoko ʻa hono leʻó ʻo vaivai mo toe vaivai ange ʻo aʻu ki heʻetau fefeka pe ongonoa fakaeʻulungaanga. Naʻe lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo fekauʻaki mo e kakai peheé ʻi heʻene pehē: “Kuo hoko ʻo fefeka honau lotó ʻo hangē tofu pē ko e ngakó.” (Sāme 119:​70NW) Ko e niʻihi ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakaʻaiʻai ʻa honau konisēnisí ʻoku mole ai ʻa e malava ke nau fakakaukau totonú. ʻOku ʻikai ke kei tataki kinautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá pea ʻoku ʻikai malava ke nau fai ʻa e ngaahi fili totonú. Ke fakaʻehiʻehi mei ha tuʻunga pehē, ʻoku totonu ke tau ongongofua ki he ngaahi tataki ʻa hotau konisēnisi faka-Kalisitiané naʻa mo e taimi ʻoku hā ngali siʻisiʻi ai ʻa e ngaahi ʻīsiu ʻoku fehuʻiá.—Luke 16:10.

Fiefiaā ka ko Kinautolu ʻOku Fanongo mo Talangofuá

17. ʻI heʻetau fanongo ki ‘ha lea mei hotau tuʻá’ pea tokanga ki hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú, ʻe anga-fēfē hono tāpuakiʻi kitautolú?

17 ʻI heʻetau fokotuʻu ha sīpinga ʻo e fanongo ki ‘ha lea mei hotau tuʻá’—ʻo hangē ko ia ʻoku tokonaki mai fakafou ʻi he ngaahi Konga Tohitapú pea mo e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó—pea ʻi heʻetau tokanga ki he ngaahi fakamanatu mai ʻa hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki hono laumālié. ʻE hoko mai leva ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻo fakalahi ʻetau malava ke maʻu mo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova kiate kitautolú.

18, 19. ʻOku malava fēfē ke ʻaonga kiate kitautolu ʻa e tataki ʻa Sihová fakatouʻosi ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú mo ʻetau moʻui fakafoʻituituí?

18 ʻE fakalotolahiʻi foki kitautolu ʻe he laumālie ʻo Sihová ke tau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻaki ʻa e fakapotopoto mo e loto-toʻa. Hangē pē ko ia naʻe hoko ʻi he meʻa fekauʻaki mo e kau ʻapositoló, ʻoku malava ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne ueʻi ʻetau ngaahi mālohi fakaefakakaukaú mo tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue mo lea maʻu pē ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. (Mātiu 10:​18-20; Sione 14:26; Ngāue 4:​5-8, 13, 31; 15:28) Ko e fakatahaʻi ʻo e laumālie ʻo Sihová mo ʻetau ngaahi feinga fakafoʻituituí tonu te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e lavameʻa ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻi he moʻuí, ʻe ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e loto-toʻa ke fakahoko ʻa e ngaahi fili ko iá. Ko e fakatātaá, te ke fakakaukau nai ke fakatonutonu hoʻo founga moʻuí ke ʻai ha taimi lahi ange ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Pe ʻokú ke fehangahangai nai mo e ngaahi fili mahuʻinga mo liliu moʻui, hangē ko e fili ʻo ha hoa, fakakaukauʻi ʻo ha ngāue ʻoku tuʻuaki mai, pe ko hono fakatau mai ha fale. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa ʻetau ngaahi ongoʻi fakaetangatá ke hoko ko e meʻa tefito ʻataʻatā pē ia ʻi hono fai ʻa ʻetau ngaahi filí, ʻoku totonu ke tau fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá pea ngāue ʻo fehoanaki mo ʻene tatakí.

19 ʻOku tau houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi fakamanatu mo e akonaki anga-ʻofa ʻoku tau maʻu mei he ngaahi kaungā Kalisitiané, ʻo kau ai ʻa e kau mātuʻá. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau tatali maʻu pē ki he niʻihi kehé ke nau toki ʻomai ha ngaahi meʻa ki heʻetau tokangá. Kapau ʻoku tau ʻilo ʻa e ʻalunga fakapotopoto ke muimui aí pea mo e ngaahi fakatonutonu ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻi heʻetau fakakaukaú mo hotau ʻulungāngá koeʻuhi ke fakahōifua ki he ʻOtuá, tau ngāue ki ai. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻoku mou ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ko ia, pea ko e toki kakai monuʻia kimoutolu, ʻo kapau te mou fai ia.”—Sione 13:17.

20. Ko e hā ʻa e tāpuaki ʻoku hoko mai ki he faʻahinga ʻoku nau fanongo ki ‘he lea mei honau tuʻá’?

20 ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau fanongo ki ha leʻo moʻoni mei hēvani, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau maʻu ha ʻaʻahi fakaeʻāngelo, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ai ʻa e founga ki hono fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOku tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ʻenau maʻu ʻa e Folofola tohi ʻa e ʻOtuá mo e tataki ʻofa ʻoku fakafou mai ʻi heʻene kalasi pani ʻi he māmaní. Kapau te nau tokanga lelei ki he ‘lea ko ʻeni mei honau tuʻá’ pea muimui ʻi he tataki ʻa honau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú, te nau lavameʻa ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Te nau toki sio moʻoni ai ki he fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”—1 Sione 2:17.

Ko ha Fakamanatu Nounou

• Ko e hā ʻoku fetuʻutaki ai ʻa Sihova mo ʻene meʻa fakatupu fakaetangatá?

• ʻOku malava fēfē ke tau maʻu ha ʻaonga mei ha polokalama lau Tohitapu tuʻumaʻu?

• ʻOku totonu ke fēfē ʻetau tali ki he tataki mei he kalasi tamaioʻeikí?

• Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau tukunoaʻi ʻa e ngaahi lea mai ʻa ha konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohitapú?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ki he tangatá ia ha naunau fihi ki hono maʻu ʻa e ngaahi pōpoaki mei he ʻOtuá

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Courtesy Arecibo Observatory/David Parker/Science Photo Library

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻOku folofola mai ʻa Sihova kiate kitautolu fakafou ʻi he Tohitapú pea ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto”