Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ʻOku Lahi Fau Ai ʻa e Fakameleʻí?

Ko e Hā ʻOku Lahi Fau Ai ʻa e Fakameleʻí?

Ko e Hā ʻOku Lahi Fau Ai ʻa e Fakameleʻí?

“ʻE ʻikai te ke tali ha totongi fufū, he ʻoku fakakuihi ʻe he totongi fufuú ʻa e kau tangata ʻoku nau sio leleí pea lava ke mioʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e kau tangata māʻoniʻoní.”​—Ekisoto 23:​8NW.

ʻI HE taʻu ʻe tolu afe nimangeau kuohilí, naʻe fakahalaiaʻi ai ʻe he Lao ʻa Mōsesé ʻa e totongi fufuú. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi senitulí talu mei ai, kuo mahiki lahi hake ʻa e ngaahi lao ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e fakameleʻí. Ka neongo ia, kuo ʻikai ke lavameʻa ʻa e ngaahi faʻu laó ʻi hono taʻotaʻofi ʻo e fakameleʻí. ʻOku fefaiʻaki ʻa e ngaahi totongi fufū ʻe laui miliona ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoku faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻe laui piliona ʻi hono ngaahi nunuʻá.

Kuo tupu ʻa e fakameleʻí ʻo fuʻu mafolalahia mo fuʻu fakapoto ʻo ne fakamanamana ke ne fakavaivaiʻi ʻa e faʻunga tonu ʻo e sōsaietí. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻoku ʻikai meimei fai ha meʻa kae ʻoua ke fai ha totongi fufū. Ko ha totongi fufū ki he tokotaha totonú ʻe malava ai ha taha ke lava ʻi ha sivi, maʻu ha laiseni fakaʻuli, maʻu ha konituleki, pe ikuna ʻi ha hopo. “ʻOku hangē ʻa e fakameleʻí ko ha ʻuliʻi lahi fakaʻulia ʻo e ʻeá ʻa ia ʻokú ne fakamafasiaʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e kakaí,” ko e lāunga ia ʻa Arnaud Montebourg, ko ha loea Pālesi.

ʻOku mafolalahia ʻa e totongi fufuú tautefito ʻi he māmani ʻo e komēsialé. ʻOku vahevahe ʻe he ngaahi kautaha ʻe niʻihi ʻa e vahe tolu ʻe taha ʻo e kotoa ʻo ʻenau tupú koeʻuhi pē ke totongi fufū ʻaki ʻa e kau ʻōfisa maʻu mafai fakapuleʻanga fakameleʻí. Fakatatau ki he makasini Pilitānia ko e The Economist, ʻoku aʻu ki he lahi ko e peseti ʻe 10 ʻo e US$25 piliona ʻoku fakamoleki ʻi he taʻu kotoa pē ʻi he ngaahi fefakatauʻaki meʻatau fakavahaʻapuleʻangá ʻo ngāueʻaki ia ki hono totongi fufū ʻo ha kau kasitoma ʻe ala maʻu. ʻI he tupulekina ʻa e tuʻunga fakameleʻi ko ení, kuo hoko ai ʻa e ngaahi nunuʻá ʻo fakatuʻutāmaki. Lolotonga ʻa e hongofuluʻi taʻu fakamuimuí, ko e founga fakaʻikonōmika “fili makatuʻunga he kaumeʻá”​—ʻa e ngaahi tōʻongafai pisinisi fakameleʻi ʻa ia ʻokú ne fili ʻa e tokosiʻi maʻu monū ko ia ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi felāveʻi leleí—ʻoku pehē kuó ne maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻikonōmika ʻa e ngaahi fonuá kotoa.

ʻOku taʻealakalofi, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau faingataʻaʻia lahi taha mei he fakameleʻí pea mo e maumau fakaʻikonōmika ʻokú ne ʻomaí ko e kau masivá​—ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku hāhāmolofia ke nau ʻi ha tuʻunga ke totongiʻi fufū ha tahá. Hangē ko ia ko hono fakahaaʻi fakanounou ʻe he The Economist, “ko e fakameleʻí ko e founga pē ia ʻe taha ʻo e fakafeʻātungiá.” ʻE lava ke ikuʻi ʻa e faʻahinga fakafeʻātungia ko ení, pe taʻealakalofi ʻa e fakameleʻí? Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, kuo pau ke tau ʻuluaki ʻiloʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tupuʻanga tefito ʻo e fakameleʻí.

Ko e Hā ʻa e Ngaahi Tupuʻanga ʻo e Fakameleʻí?

Ko e hā ʻoku fili ai ʻa e kakaí ke hoko ʻo fakameleʻi kae ʻikai ke faitotonú? Ki he niʻihi, mahalo pē ko e hoko ʻo fakameleʻí ko e founga faingofua tahá ia​—pe ko hono moʻoní ko e foungá pē ia ʻe taha​—ke maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe tokonaki mai nai ʻe ha totongi fufū ha ngaahi ʻuhinga feʻungamālie ke kalofi ai ha tautea. Ko e tokolahi ko ia ʻoku nau sio ʻoku hā ʻoku tukunoaʻi pē ʻe he kau politikí, kau polisí, mo e kau fakamāú ʻa e fakameleʻí pe naʻa mo hono fai ia ʻe kinautolú ʻoku nau muimui ai pē ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻangá.

ʻI he fakautuutu ʻa e fakameleʻí, ʻoku hoko ia ʻo tali lelei lahi ange ʻo aʻu ai pē ki heʻene hoko ko ha tōʻonga anga-maheni. Ko e kakai ko ia ʻoku fakaʻofa ʻa e māʻulalo honau vāhengá ʻoku nau hoko ʻo ongoʻi ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻanau fili. Kuo pau ke nau kounaʻi ha ngaahi totongi fufū kapau ʻoku nau loto ke maʻu ha moʻui fakafiemālie. Pea ʻi he taimi ʻoku taʻetauteaʻi ai ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu fakamālohi ʻa e ngaahi totongi fufuú pe totongiʻi kinautolu ke maʻu ai ha ʻaonga taʻetotonú, ʻoku tokosiʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau teuteu ke tauʻi ʻa e totongi fufuú. “Ko e meʻa ʻi he ʻikai fakaai vave ʻa e tautea ʻo e ngaue kovi naʻe tala, ko ia ko hono ō ia ʻoku malohi ai ʻa e loto ʻo e hakoʻi tangata ke faikovi,” ko e lau ia ʻa Tuʻi Solomoné.—Koheleti 8:11 (Tagata Malaga, PM).

Ko e kongakau mālohi ʻe ua ʻokú na hanganaki tafunaki ʻa e fakameleʻí: ko e siokitá mo e mānumanú. Koeʻuhi ko e siokitá, ʻoku fakasiosiokehe pē ʻa e kakai fakameleʻí ia ki he faingataʻa ʻoku hilifaki ʻe heʻenau faifakameleʻí ki he niʻihi kehé, pea ʻoku nau fakatonuhiaʻi ʻa e totongi fufuú koeʻuhi pē ʻoku nau maʻu ʻaonga mei ai. Ko e lahi ange ʻa e ngaahi ʻaonga fakamatelie ʻoku nau fokotuʻuniú, ko e hoko ia ʻo toe mānumanu lahi ange ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fai ʻa e fakameleʻí. “Ko ia ʻoku manako siliva ʻoku ʻikai te ne makona ʻi he siliva,” ko e lau ia ʻa Solomoné, “pea ko ia ʻoku manako ki he fuʻufuʻunga meʻa, ʻoku ʻikai hano fua.” (Koheleti 5:10) ʻI heʻene peheé, ʻe lelei nai ʻa e mānumanú ki he ngaohi paʻangá, ka ʻoku fakakuikui tuʻumaʻu pē ia ki he fakameleʻí mo e taʻefakalaó.

Ko e meʻa tefito ʻe taha ʻoku ʻikai totonu ke fakalaka aí ko e ngafa ko ia ʻo e tokotaha-pule taʻehāmai ʻo e māmani ko ení, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko Sētane ko e Tēvoló. (1 Sione 5:19; Fakahā 12:9) ʻOku pouaki longomoʻui ʻe Sētane ʻa e fakameleʻí. Ko e totongi fufū lahi taha ʻi he lēkōtí ko e meʻa ko ia naʻe tuʻuaki ange ʻe Sētane kia Kalaisí. ‘Te u ʻatu moʻou ʻa e ngāhi puleʻanga kotoa pe ʻo mamaní ʻo kapau te ke fakatomapeʻe ʻo lotu kiate au.’​—Mātiu 4:​8, 9.

Kae kehe, naʻe taʻefakameleʻi ʻa Sīsū, pea naʻá ne akoʻi ʻa hono kau muimuí ke nau tōʻongaʻaki ʻa e founga tatau. ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ko ha meʻangāue ʻaonga ia ki hono tauʻi he ʻahó ni ʻa e fakameleʻí? ʻE sivisiviʻi ʻi he kupu hono hokó ʻa e foʻi fehuʻi ko ení.