Skip to content

Skip to table of contents

Tauʻi ʻa e Fakameleʻí ʻAki ʻa e Heletā ʻo e Laumālié

Tauʻi ʻa e Fakameleʻí ʻAki ʻa e Heletā ʻo e Laumālié

Tauʻi ʻa e Fakameleʻí ʻAki ʻa e Heletā ʻo e Laumālié

“Ke mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa moʻoni.”​—Efeso 4:​24.

ʻI HONO tuʻunga māʻolunga tahá, ko e ʻEmipaea Lomá ʻa e founga puleʻi fakaetangata lahi taha kuo mamata ki ai ʻa e māmaní. Naʻe mātuʻaki ola lelei ʻa e faʻulao faka-Lomá he ʻoku kei hoko ia ko e makatuʻunga ʻo e ngaahi mafai fakaelao ʻa e ngaahi fonua lahi. Kae kehe, neongo ʻa e ngaahi lavameʻa ʻa Lomá, naʻe ʻikai malava ʻa ʻene ngaahi kongakaú ke ikunaʻi ʻa e fili kākā ʻe taha: ko e fakameleʻí. Naʻe faifai pē, ʻo fakavaveʻi ʻe he fakameleʻí ʻa e tō ʻa Lomá.

Ko e ʻapositolo ko Paulá ko e tokotaha ia naʻe faingataʻaʻia ʻi he malumalu ʻo e kau ʻōfisa Loma fakameleʻí. Ko Filike, ʻa e kōvana Loma naʻá ne fakaʻekeʻeke iá, naʻe hā ngali naʻá ne ʻiloʻi ʻa e tonuhia ʻa Paulá. Ka ko Filiké, ko e taha ia ʻo e kau kōvana fakameleʻi lahi taha ʻi hono taimí, naʻá ne toloiʻi ʻa e hopo ʻa Paulá, ʻi he ʻamanaki ʻe ʻoange ʻe Paula kiate ia ha paʻanga ke maluʻiʻaki ʻa hono tukuangé.​—Ngāue 24:​22-​26.

ʻI he ʻikai ke totongiʻi fufū ʻa Filiké, naʻe lea hangatonu ʻa Paula kiate ia ʻo fekauʻaki mo e “faitotonu, mo e fakamaʻumaʻu kita.” Naʻe ʻikai ke liliu ʻe Filike ʻa ʻene ngaahi foungá, pea naʻe nofo ai pē ʻa Paula ʻi pilīsone kae ʻikai feinga ke kalofi ʻa e founga fakalaó ʻaki ha totongi fufū. Naʻá ne malangaʻi ha pōpoaki ʻo e moʻoni mo e faitotonu, pea naʻá ne moʻui ʻo fakatatau ki ai. “ʻOku mau pehe ʻoku ʻataʻatā homau konisenisi,” ko ʻene tohi ia ki he kau Kalisitiane Siú, “he ko homau loto ke [faitotonu] ʻemau moʻui ʻi he meʻa kotoa.”—Hepelu 13:18.

Ko ha tuʻu pehē naʻe faikehekehe lahi ia mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e taimi ko iá. Ko e tokoua ʻo Filike ko Palasa ko e taha ia ʻo e kau tangata koloaʻia lahi taha ʻo e māmani motuʻá, pea ko ʻene koloá​—naʻe fakafuofua ia ki he US$45 miliona​—naʻe meimei tupulekina kotoa ia ʻi he totongi fufuú mo e faʻao fakamālohí. Kae kehe, ko ʻene koloá, naʻe hoko ʻo taʻemahuʻinga ia ʻi hono fakahoa ki he tola ʻe laui piliona kuo fufū ʻe ha kau pule fakameleʻi ʻe niʻihi ʻo e senituli hono 20 ʻi ha ngaahi ʻakauni pangikē fakapulipuli. ʻOku hā mahino, ko e kau tuingofuá pē te nau tui kuo ikuna ʻa e ngaahi founga-pule he ʻaho ní ʻi he tauʻi ʻo e fakameleʻí.

Koeʻuhi kuo nofo ʻi ha tuʻunga mālohi ʻo fuʻu fuoloa ʻa e fakameleʻí, te tau pehē nai ko ha konga pē ia ʻo e natula fakaetangatá? Pe ʻe lava ke fai ha meʻa ke taʻofiʻaki ʻa e fakameleʻí?

ʻE Lava Fēfē ke Taʻofi ʻa e Fakameleʻí?

Ko e ʻuluaki sitepu mahino ki hono taʻofi ʻo e fakameleʻí ko hono ʻiloʻi ko e fakameleʻí ʻoku fakatupu ʻauha ia mo hala, koeʻuhi he ʻoku ʻaonga ia ki he fakatupu ha maumau taʻetotonu ki he niʻihi kehé. Kuo fai ha ngaahi ngaʻunu taʻetoeveiveiua ki he tafaʻaki ko iá. Naʻe pehē ʻe James Foley, ko e tokoni sekelitali U.S. ʻa e puleʻangá: “ʻOku tau ʻiloʻi kotoa ʻoku māʻolunga ʻa e mahuʻinga ʻo e totongi fufuú. ʻOku fakavaivaiʻi ʻe he ngaahi totongi fufuú ʻa e founga-pule leleí, maumauʻi ʻa e tuʻunga fakaʻikonōmika feʻungá mo e fakalakalaká, mioʻi ʻa e fefakatauʻakí, pea fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e tangataʻifonua takatakai ʻi he māmaní.” ʻE loto-tatau mo ia ʻa e tokolahi. ʻI Tīsema 17, 1997, naʻe fakamoʻoni ai ha ngaahi fonua ʻe 34 ʻi ha “fakataha-lahi ki he totongi fufuú” ʻa ia naʻe faʻufaʻu ke “ʻi ai haʻane maongo lahi ki he tauʻi ʻo e fakameleʻí ʻi he foʻi māmaní.” Ko e fakataha-lahí “ʻokú ne ʻai ko ha faihia ia ke tuʻuaki, palōmesi pe fai ha totongi fufū ki ha ʻōfisa fakapuleʻanga muli, koeʻuhi ke maʻu mai pe tauhi ha ngaahi tila pisinisi fakavahaʻapuleʻanga.”

Kae kehe ko e ngaahi totongi fufū ke ikunaʻi ʻa e ngaahi aleapau pisinisi ʻi he ngaahi fonua kehé, ko e kiʻi konga hāmai siʻisiʻi pē ia ʻo e fakameleʻí. Ko hono fakangata kotoa ʻo e fakameleʻí ʻoku fiemaʻu ki ai ha sitepu hono ua, ʻoku toe faingataʻa lahi ange: ko ha liliu ʻo e lotó, pe ko e ʻuhinga lelei angé, ko ha liliu ʻo e ngaahi lotó. Kuo pau ke ako ʻa e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke fehiʻa ʻi he totongi fufuú mo e fakameleʻí. Ko e toki taimi pē ia ʻe mole ai ʻa e maʻu paʻanga taʻetotonú. Ke maʻu ení, naʻe pehē ʻe he makasini Newsweek ʻoku ongoʻi ʻe he faʻahinga ʻe niʻihi ko e ngaahi founga-pulé ʻoku totonu ke nau “fakaʻaiʻai ha ʻuhinga fakalūkufua ʻo e ʻulungaanga lelei fakapuleʻangá.” Ko e Tuʻunga Mahino Fakavahaʻapuleʻangá, ko ha kulupu tākiekina ʻo e kau ʻōfisa fakapuleʻangá ki hono tauʻi ʻo e fakameleʻí, ʻoku nau fakaongoongoleleiʻi tatau ko hono kau poupoú “ʻoku nau huhuʻi ha ‘tenga ʻo e mateaki-angatonú’” ki he ngāueʻangá.

Ko e tauʻi ʻo e fakameleʻí ko ha tau fakaeʻulungaanga ia ʻa ia ʻe ʻikai lava ke ikunaʻi ia ʻe he faʻulaó pē taha pe ko e “heletā” ʻo e ngaahi tautea fakalaó. (Loma 13:​4, 5) Ko e ngaahi tenga ʻo e ʻulungaanga leleí mo e mateaki-angatonú kuo pau ke tūtuuʻi ia ki he ngaahi loto ʻo e kakaí. ʻOku lava ke maʻu lelei taha eni ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e “heletā ʻa e Laumalie,” ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú.—Efeso 6:17.

ʻOku Fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e Fakameleʻí

Ko e hā naʻe fakafisi ai ʻa Paula ke fakamolemoleʻi ʻa e fakameleʻí? Koeʻuhi naʻá ne loto ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, “aia oku ikai filifilimanako ki he kakai, be maʻu ha totogi [fufū].” (Teutalonome 10:​17PM) ʻIkai ko ia pē, naʻe manatuʻi taʻetoeveiveiua ʻe Paula ʻa e fakahinohino totonu naʻe maʻu ʻi he Lao ʻa Mōsesé: “ʻE ʻikai te ke filifilimanako: pea ʻe ʻikai te ke tali ha meaʻofa [“totongi fufū,” NW]; he ko e meaʻofa, ʻoku ne fakakui ʻa e mata ʻo e kau poto, mo pikoʻi ʻa e meʻa ʻa e totonu.” (Teutalonome 16:19) Naʻe mahinoʻi tatau ʻe Tuʻi Tēvita ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he fakameleʻí, pea naʻá ne kole ke ʻoua naʻa lau ia ʻe he ʻOtuá ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau angahalá, ʻa ia “kuo fonu honau toʻomataʻu ʻi he paʻanga [totongi fufuú].”—Sāme 26:10.

Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau lotu loto-moʻoni ki he ʻOtuá ʻoku nau maʻu ha ngaahi ʻuhinga lahi ange ki hono talitekeʻi ʻo e fakameleʻí. “ʻI he fakamaau totonú ʻoku fokotuʻu maʻu ai ʻe ha tuʻi ha fonua,” ko e tohi ia ʻa Solomoné, “ka ko e tokotaha ko ia ʻoku mānumanu ki he totongi fufuú ʻokú ne hae hifo ia.” (Palovepi 29:​4, New International Version) Ko e fakamaau totonú​—tautefito ʻi he taimi ʻoku faai hifo ai mei he ʻōfisa māʻolunga tahá ki laló—ʻoku ʻomai ai ʻa e tuʻumaʻu, lolotonga ia ko e fakameleʻí ʻokú ne fakamasivaʻi ha fonua. ʻOku mahuʻingá, he ʻoku fakahaaʻi ʻe he Newsweek: “ʻI ha fokotuʻutuʻu ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ʻe he tokotaha kotoa hanau ʻinasi ʻi he tupu mei he fakameleʻí pea ʻiloʻi ʻa e founga ke maʻu ai iá, ʻoku lava pē ke holofa ai ʻa e ngaahi faʻunga fakaʻikonōmiká.”

Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke holofa fakaʻaufuli ai ʻa e ngaahi faʻunga fakaʻikonōmiká, ʻoku ongoʻi feifeitamaki ʻa e kau ʻofa ki he fakamaau totonú ʻi he taimi ʻoku taʻevakaiʻi ai ʻa e tupu ʻafaʻafa ʻa e fakameleʻí. (Sāme 73:​3, 13) Ko hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa e tokotaha ko ia naʻá ne foaki mai kiate kitautolu ʻetau holi fakaenatula ki he fakamaau totonú, ʻokú ne toe fakahalaʻi mo ia. ʻI he kuohilí, kuo kau mai ʻa Sihova ke fakangata ʻa e fakameleʻi naʻe tekeutuá. Ko e fakatātaá, naʻá ne tala hangatonu ki he kau nofo ʻo Selusalemá ʻa e ʻuhinga te ne liʻaki ai kinautolu ki honau ngaahi filí.

Fakafou ʻi heʻene palōfita ko Maiká, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá: “Fanongo muʻa ki he meʻa ni, ʻa e houʻeiki ʻo e fale ʻo Sekope, mo e angi ʻi he fale ʻo Isileli, ʻa e faʻahinga ʻoku fehiʻa ki he fakalao, pea ʻoku nau pikoʻi ʻa e totonu kotoa. Ko honau houʻeiki ʻoku sio [totongi fufū] ʻi he fai fakamaau, pea ko hono kau taulaʻeiki ʻoku faiako ko e sio vahenga pe, . . . Ko ia ʻe keli ʻa Saione ʻo hange ha ngoueʻanga koeʻuhi ko kimoutolu, pea ʻe hoko ʻa Selusalema koni ngaahi tuvamaka.” Kuo fakaʻauha ʻe he fakameleʻí ʻa e sōsaieti ʻi ʻIsilelí, ʻo hangē pē ko ʻene keina ʻa Loma ʻi he ngaahi senituli ki muí. ʻI he moʻoni ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá, ʻi ha senituli nai hili ʻa e tohi ʻe Maika ʻa e ngaahi lea ko iá, naʻe fakaʻauha ai ʻa Selusalema pea liʻaki.—Maika 3:9, 11, 12.

Kae kehe, ʻoku ʻikai ha tangata pe puleʻanga, ʻokú ne fiemaʻu ke fakameleʻi ia. ʻOku fakaʻaiʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú ke nau liʻaki ʻenau founga moʻuí pea liliu ʻenau founga fakakaukaú. (Aisea 55:7) ʻOkú ne fiemaʻu ʻa e tokotaha taki taha mo e kotoa ʻo kitautolú ke fetongiʻaki ʻa e mānumanú mo e siokitá pea mo e fakameleʻí ʻaki ʻa e māʻoniʻoni. “Koia oku fakamalohiʻi ae majiva oku manukiʻi eia a hono Tubuaga: ka koia oku fakaabaaba kiate ia, oku agaofa ia ki he majiva,” ko e fakamanatu mai ia ʻa Sihova kiate kitautolú.—Palovepi 14:​31 (Lea Fakatātā), PM.

Tauʻi Lavameʻa ʻa e Fakameleʻí ʻAki ʻa e Moʻoni ʻo e Tohitapú

Ko e hā ʻoku lava ke ne ueʻi ha taha ke ne fai ha liliu peheé? Ko e mālohi tatau ko ia naʻá ne ueʻi ʻa Paula ke ne liʻaki ʻa e moʻui ko ha Fālesí ka ne hoko ko ha tokotaha-muimui fefeka ʻo Sīsū Kalaisí. “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi,” ko ʻene tohí ia. (Hepelu 4:12) ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei pouaki pē ʻe he moʻoni Fakatohitapú ʻa e faitotonú, naʻa mo e ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ko ia kuo nau kau lahi ki he fakameleʻí. Vakai ange ki ha fakatātā.

ʻIkai fuoloa ʻi he hili ʻa e ʻosi ʻo ʻene ngāue fakakautaú, ko ʻĀlekisānita, ʻa ia ko ʻene haʻú mei ʻIulope Hahake, naʻá ne kau ʻi ha kau kengi naʻa nau fai ʻa e fakamanavaheeʻi ke maʻu ʻa e paʻangá, maʻu paʻanga fakamālohi, mo e totongi fufū. a “Ko ʻeku vāhenga-ngāué ke maʻu fakamālohi ha paʻanga maluʻi mei he kau tangata pisinisi koloaʻiá,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻI heʻeku maʻu pē ʻa e falala ʻa ha tangata pisinisi, ʻoku fakamanamanaʻi leva ia ʻaki ʻa e fakamālohí ʻe he kau mēmipa kehe ʻo ʻemau timí. ʻOku ou tuʻuaki ange leva ke u fakaleleiʻi ʻa e meʻá​—ki ha fuʻu totongi lahi. Naʻe fakamālō mai ʻa ʻeku ‘kau kasitomaá’ ʻi heʻeku tokoniʻi kinautolu ke nau fekuki mo ʻenau ngaahi palopalemá, lolotonga ia ko au tonu ʻoku ou fakatupunga kinautolú. Neongo ʻene hā ngalikehé, ko ha tafaʻaki ia ʻo e ngāué naʻá ku saiʻia ai.

“Naʻá ku toe fiefia ʻi he paʻangá mo e fakalotomāfana ʻoku ʻomai kiate au ʻe he founga moʻui ko ení. Naʻá ku fakaʻuli ʻi ha kā totongi mamafa, nofo ʻi ha ʻapaatimeni fakaʻofoʻofa, pea naʻá ku maʻu ʻa e paʻanga ke fakatau mai ʻaki ha meʻa pē naʻá ku fiemaʻu. Naʻe ilifiaʻi au ʻe he kakaí, ʻa ia naʻá ne ʻomai kiate au ha ongoʻi ʻo e mālohi. Naʻá ku ongoʻi ai ʻi ha founga, ʻe ʻikai lava ke ala mai ha taha kiate au pea naʻá ku māʻolunga au ʻi he laó. Ko ha ngaahi palopalema pē mo e kau polisí ʻe lava ke solova ia ʻe ha loea mataotao, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene ngaahi founga ke kalofi ai ʻa e fokotuʻutuʻu fakaefakamaau totonú, pe ko hano totongi fufū ʻo e tokotaha totonú.

“Kae kehe, ʻoku tātātaha pē ke ʻi ai ha mateaki ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku fakatuʻunga ʻenau moʻuí ʻi he fakameleʻí. Naʻe kamata ke fehiʻa ʻa e tokotaha ʻi heʻemau kau kengí ʻiate au, pea naʻe fehiʻanekinaʻi ai au. Fakafokifā pē, naʻe mole ʻa ʻeku kā uló, ko ʻeku paʻangá, mo hoku kaumeʻa fefine manako ʻi he ngaahi meʻa totongi mamafá. Naʻe aʻu ʻo tā lahi ʻaupito au. Naʻe ʻai au ʻe he liliu ko ení ke u fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí.

“ʻI ha ngaahi māhina siʻi ki muʻa ai, naʻe hoko ai ʻa ʻeku faʻeé ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ku kamata ke lau ʻa ʻenau ngaahi tohí. Ko e konga tohi ʻi he Palovepi 4:​14, 15 naʻá ne ʻai moʻoni au ke u fakakaukau: ‘ʻOua ʻe hu ki he hala ʻo e kau angahalá, pea ʻoua ʻe ʻalu ʻi he founga ʻo e kakai koví. Taʻofi mei ai, ʻoua ʻe tuʻu ai, afe mei ai, pea laka atu ki ko.’ Ko e ngaahi kupu hangē ko ení naʻá ne fakatuipauʻi au ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke tataki ha moʻui faihiá ʻoku ʻikai hanau kahaʻu moʻoni. Naʻá ku kamata ke lotu kia Sihova pea kole kiate ia ke ne tataki au ʻi he hala totonú. Naʻá ku ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea faifai pē, naʻá ku fakatapui ʻa ʻeku moʻuí ki he ʻOtuá. Kuó u moʻui faitotonu talu mei ai.

“Ko e moʻoni, ko e moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga faitotonú ʻoku ʻuhinga iá ko hono maʻu ʻa e paʻanga siʻisiʻi ange. Ka ʻoku ou ongoʻi he taimí ni ʻoku ʻi ai hoku kahaʻu, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku ʻiloʻi ko ʻeku founga moʻui ki muʻá mo e kotoa ʻo hono ngaahi tupu fakaepaʻanga lahí naʻe hangē pē ia ha kiʻi fale faʻuʻaki ʻa e pelé ʻoku tatali pē ke holofa ʻi ha mōmeniti pē. Ki muʻá, naʻe ongonoa ʻa hoku konisēnisí. ʻI he taimí ni, mālō mo ʻeku ako ʻa e Tohitapú, ʻokú ne hokohokaʻi au ʻi ha taimi pē ʻoku ʻahiʻahiʻi ai au ke u taʻefaitotonú​—naʻa mo e ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí. ʻOku ou feinga ke u moʻui ʻo fehoanaki mo e Sāme 37:​3, ʻa ia ʻoku pehē: ‘Falala koe kia Sihova, ʻo fai lelei, nofo ʻi he fonuá, ʻo kai taʻe teki.’”

“Ko Ia ʻOku Fehiʻa ʻi he Ngaahi Totongi Fufuú Te Ne Moʻui”

Hangē ko ia naʻe ʻilo ʻe ʻĀlekisānitá, ʻoku lava ʻe he moʻoni ʻo e Tohitapú ʻo ueʻi ha taha ke ne ikuʻi ʻa e fakameleʻí. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi liliu ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene tohi ki he kau ʻEfesoó: “Ke mou liliu hoʻomou toʻonga muʻa, ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, ʻa ia ʻoku ʻauʻauha ko e meʻa ʻi he ngaahi holi ʻa Kākā: . . . mou tuku ke fai ai pe homou fakafoʻou ʻe he Laumalie ʻo homou ʻatamai; pea ke mou kofuʻaki ʻa e tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e maʻoniʻoni ʻa Moʻoni. Pea ko eni, kuo tuku ʻa e loi, ko ia mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi; he ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku fekauʻaki. Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa: ka ne fakafitefitaʻa muʻa, ʻo ngaueʻaki ʻa e ongo nima ko ia ki he meʻa ʻoku lelei, koeʻuhi ke ai haʻane meʻa ke foaki ki he masiva.” (Efeso 4:​22-25, 28) Ko e kahaʻu tonu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi liliu peheé.

ʻI hono tuku taʻetaʻofí, ʻoku lava ke maumauʻi ʻe he mānumanú mo e fakameleʻí ʻa e foʻi māmaní, ʻo hangē pē ko ʻena tokoni ki hono maumauʻi ʻo e ʻEmipaea Lomá. Ko ia ai, ʻoku fakafiefiá, ʻoku ʻikai palani ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ke tukunoaʻi pē ʻa e ngaahi meʻá. Kuó ne fakapapauʻi “ke fakaʻauha ʻakinautolu ʻoku fakaʻauha ʻa e fonua.” (Fakahā 11:18) Pea ʻoku talaʻofa ʻa Sihova ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau fakaʻamu ki ha māmani ʻatā mei he fakameleʻí ʻe hoko vavé ni mai ʻa e “ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.”—2 Pita 3:13.

Ko e moʻoni, ʻe ʻikai nai faingofua ke moʻuiʻaki he ʻahó ni ʻa e ngaahi tuʻunga faitotonú. Ka neongo ia, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻi he lele lōloa atu ko ení, “ʻoku ʻomai ʻe he tangata mānumanú ʻa e faingataʻa ki hono fāmilí, ka ko ia ʻoku fehiʻa ʻi he ngaahi totongi fufuú te ne moʻui.” b (Palovepi 15:​27, NIV) ʻI hono tukuange he taimí ni ʻa e fakameleʻí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau loto-moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki he ʻOtuá: “Ke hoko [mai] hoʻo Pule, ke fai ho Finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi māmani.”—Mātiu 6:10.

Lolotonga ʻoku tau tatali ke ngāue ʻa e Puleʻanga ko iá, ko kitautolu taki taha ʻoku lava ke tau “to ke tupu ko e maʻoniʻoni” ʻaki ʻa e fakafisi ke fakamolemoleʻi pe tōʻongaʻaki ʻa e fakameleʻí. (Hosea 10:12) Kapau ʻoku tau fai ia, ʻe fakamoʻoni foki mo ʻetau moʻuí ki he mālohi ʻo e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e heletā ʻo e laumālié ʻoku lava ke ne ikunaʻi ʻa e fakameleʻí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo fetongi ʻa hono hingoá.

b Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e totongi fufuú mo ha tipi. Lolotonga ʻoku foaki ha totongi fufū ke mioʻi ʻa e fakamaau totonú pe ko ha ngaahi taumuʻa taʻefaitotonu kehe, ko e tipí ko hano fakahaaʻi ia ʻa e houngaʻia ki he ngaahi ngāue kuo faí. ʻOku fakamatalaʻi eni ʻi he “Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he ʻīsiu ʻo e The Watchtower ʻo ʻOkatopa 1, 1986.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻI he tokoni ʻa e Tohitapú, ʻoku lava ke tau fakatupulekina ʻa e “tangata foʻou” pea liʻaki ʻa e fakameleʻí