Skip to content

Skip to table of contents

Ko ha Fuʻu ʻŌlive Maʻuiʻui ʻi he Fale ʻo e ʻOtuá

Ko ha Fuʻu ʻŌlive Maʻuiʻui ʻi he Fale ʻo e ʻOtuá

Ko ha Fuʻu ʻŌlive Maʻuiʻui ʻi he Fale ʻo e ʻOtuá

ʻI HE fonua ko ʻIsilelí, ʻoku tupu ai ha fuʻu ʻakau ʻa ia ʻoku meimei ʻauhangataʻa. Naʻa mo hono tā hifo ki laló, ʻoku ʻohake vave ʻe hono aká ha ngaahi huli foʻou. Pea ʻi he taimi ʻoku toli ai hono fuá, ʻoku maʻu mei ai ʻe he tokotaha ʻoku ʻaʻana iá ha lolo lahi fau ʻa ia ʻe lava ke ngāueʻaki ki he feimeʻatokoní, māamá, fakahaisiní, mo e ngaahi meʻateuteú.

Fakatatau ki ha pealapeli motuʻa ʻoku lēkooti ʻi he tohi Tohitapu ʻa Fakamāú, “tokua naʻe ʻalu atu ʻa e ngaahi ʻakau ke fakanofo hanau tuʻi.” Ko fē ha fuʻu ʻakau ʻi he vaotaá ko ʻenau ʻuluaki filí iá? ʻOku ʻikai ko ha toe fuʻu ʻakau kehe ia mei he fuʻu ʻōlive fefeka, mo fua lahí.—Fakamaau 9:8.

Laka hake ʻi he taʻu ʻe 3,500 kuo maliu atú, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he palōfita ko Mōsesé ʻa ʻIsileli ko ha ‘fonua lelei, ko e fonua ʻo e olive.’ (Teutalonome 8:​7, 8) Naʻa mo e ʻahó ni, ʻoku mofele ʻa e ʻuluʻōlivé ʻi he funga fonua mei he veʻe Moʻunga Heamoní ʻi he noaté ki he ngaahi kauʻāfonua ʻo Peasipa ʻi he sauté. ʻOku nau kei teuʻi ʻa e matāfonua ʻo e Tokalelei ʻo Sāloní, ko e ngaahi tafamoʻunga makamaka ʻo Samēliá, pea mo e ngaahi teleʻa kelekele lelei ʻo Kālelí.

Naʻe faʻa ngāueʻaki ʻe he kau tohi Tohitapú ʻa e ʻakau ko e ʻōlivé ʻi ha ʻuhinga fakaefakatātā. Ko e ngaahi faʻunga ʻo e fuʻu ʻakaú ni ʻoku hoko ʻo ne fakatātaaʻi ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá, ko e talaʻofa ʻo e toetuʻú, mo e moʻui fakafāmili fiefiá. Ko ha sio ofi ange ki he ʻōlivé ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi lave Fakatohitapu ko ʻení pea te ne fakalolotoʻi ʻetau houngaʻia ki he fuʻu ʻakau makehe ko ʻeni ʻokú ne kau atu ki he toenga ʻo e fakatupú ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa honau Tokotaha-Ngaohí.—Sāme 148:​7, 9.

Ko e Fuʻu ʻŌlive Petepeté

ʻOku ʻikai ʻaupito ke fakatoʻoaloto ha fuʻu ʻōlive ʻi he ʻuluaki sio pē ki aí. ʻOku ʻikai ke aʻu ia ki he langí ʻo hangē ko e niʻihi ʻo e ngaahi fuʻu sita molumalu ʻo Lepanoní. Ko hono papá ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ia ʻo hangē ko e siunipá, pea ko hono ngaahi matalá ʻoku ʻikai ke fakaʻofoʻofa ia ki he matá ʻo hangē ko e ngaahi matala ʻo e ʻalimoní. (Hiva o e Hiva 1:17; Emosi 2:9) Ko e konga mahuʻinga taha ʻo e fuʻu ʻōlivé ʻoku tokoto ia ʻo ʻikai lava ke sio ki ai—ʻi lalo ʻi he kelekelé. Ko hono ngaahi aka lalahí, ʻa ia ʻoku aʻu nai ki he mita ʻe 6 ki lalo mei he fukahi kelekelé pea mafola fakalavalava lahi atú, ʻa e kī ki he fua lahi mo e hao ʻa e fuʻu ʻakaú.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi aka peheé ʻo ʻai ʻa e ʻuluʻōlive ʻi he ngaahi tafamoʻunga makaʻiá ke nau hao ʻi ha laʻalaʻā lolotonga iá ko e ʻuluʻakau ʻi he ngaahi teleʻa ʻi laló kuo nau ʻosi mate kinautolu ʻi he fiemaʻu vaí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi aká ʻo fakaivia ia ke hokohoko atu ʻene ʻomai ʻa e ʻōlivé he laui senituli, neongo ko hono sino fetungotungaʻí ʻoku hā ngali feʻunga nai pē ia ki he fefié. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ia ʻe he fuʻu ʻakau petepeté ni ko ha potu ke tupu ai mo ha kelekele ʻe lava ke hū ki ai ʻa e ʻeá ke ne mānava ai, ʻataʻatā mei he vaó pe ko ha fanga kiʻi ʻakau kehe ʻoku nofo ai ha fanga kiʻi ʻinisēkite maumau. Kapau ʻoku aʻusia ʻa e fanga kiʻi fiemaʻu maʻamaʻa ko ʻení, ʻe lava ʻe he fuʻu ʻakau ʻe tahá ke ne ʻomai ha lita lolo ʻe 57 he taʻu.

ʻOku ʻikai ha toe veiveiua naʻe ʻofeina ʻa e ʻōlivé ʻe he kau ʻIsilelí koeʻuhi ko e lolo mahuʻinga mei aí. Ko e ngaahi maama mo e ngaahi vavae ʻokú ne ʻohake ʻa e lolo ʻōlivé naʻe maamangia ai honau ngaahi ʻapí. (Livitiko 24:2) Naʻe mātuʻaki fiemaʻu ʻa e lolo ʻōlivé ʻi he feimeʻatokoní. Naʻá ne maluʻi ʻa e kilí mei he laʻaá, pea naʻá ne tokonaki ʻa e koa ki he fō ʻa e kau ʻIsilelí. Ko e uité, uainé, mo e ʻōlivé ko e ngaahi ʻakau fua tefito ia ʻo e fonuá. Ko e ʻikai lava ke fakahoko ʻa e toli ʻo e ʻōlivé ʻe hoko ia ko ha tuʻutāmaki ki ha fāmili ʻIsileli.—Teutalonome 7:13; Hapakuke 3:17.

Kae kehe, naʻe faʻa mahu ʻi he lolo ʻōlivé. Naʻe lave ʻa Mōsese ki he Fonua ʻo e Talaʻofá ko ha ‘fonua ʻo e ʻōlivé’ koeʻuhi nai ko e ʻōlivé ʻa e ʻakau naʻe lahi taha hono tō ʻi he feituʻú. Ko e netulolisi ko H. B. Tristram ʻo e senituli hono hongofulu mā hivá naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻōlivé “ko e fuʻu ʻakau makehe ia ʻe taha ʻo e fonuá.” Koeʻuhi ko hono mahuʻingá mo ʻene lahi faú, naʻe aʻu ʻo ngāueʻaki ʻa e lolo ʻōlivé ko ha paʻanga ʻaonga fakavahaʻapuleʻanga ia ʻi he kotoa ʻo e feituʻu Metiteleniané. Naʻe lave ʻa Sīsū Kalaisi tonu ki ha moʻua naʻe fikaʻi ko ha “puha fua e teau oe lolo [ʻōlivé].”—Luke 16:​5, 6PM.

“Hange ʻAni Huliʻi Olive”

ʻOku fakatātaaʻi lelei nai ʻe he fuʻu ʻōlive ʻaongá ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻotuá. ʻE anga-fēfē hano fakapaleʻi ha tangata manavahē-ʻOtua? “Ko ho uaifi te ne hange ha vaine fai fua ʻi ho loto fale,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “Ko hoʻo fanau hange ʻani huliʻi olive takatakai ho tepile.” (Sāme 128:3) Ko e hā ʻa e ngaahi “huliʻi olive” ko ení, pea ko e hā ʻoku fakahoa ai kinautolu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ki he fānaú?

ʻOku makehe ʻa e fuʻu ʻōlivé ʻi he tupu hake maʻu pē ʻa e fanga kiʻi vaʻa foʻou ia mei he tefito ʻo hono sinó tonu. a ʻI he taimi kuo ʻikai ke toe kei ʻomai ai ʻe he foʻi sino tefitó ha fua hangē ko ia naʻá ne fai ki muʻá koeʻuhi ko ʻene motuʻá, ʻoku fakaʻatā nai leva ʻe he kau ngoué ha fanga kiʻi huli, pe fanga kiʻi vaʻa foʻou, ke tupu kae ʻoua ke hoko ko ha konga tefito ʻo e fuʻu ʻakaú. ʻI he hili atu ha taimi, ʻe maʻu leva ʻe he muʻaki fuʻu ʻakaú ha toe ngaahi foʻi sino iiki, mo longomoʻui ʻe tolu pe fā takatakai ʻiate ia, hangē ha fānau ʻoku nau takatakai ʻi ha tēpilé. ʻOku maʻu ʻe he fanga kiʻi huli ko ʻení ʻa e aka tatau pē, pea ʻoku nau kau ʻi hono tokonaki mai ha fua lelei ʻo e ʻōlivé.

ʻOku fakatātaaʻi nai ʻe he anga ko ʻeni ʻo e fuʻu ʻōlivé ʻa e founga ʻoku malava ke tupu ai ʻo mālohi ʻi he tuí ʻa e ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné, koeʻuhi ko e ngaahi aka mālohi fakalaumālie ʻo ʻenau ongo mātuʻá. ʻI he tupu hake ʻa ha fānau ʻo motuʻa ange, ʻoku nau toe kau ʻi hono ʻomai ʻa e fua mo poupou ki heʻenau ongo mātuʻá, ʻa ia ʻokú na fiefia ʻi he sio ki heʻena fānaú ʻoku nau tauhi ʻa Sihova fakataha mo kinauá.—Palovepi 15:20 (Lea Fakatātā, PM).

“ʻOku Ai ha ʻAmanaki ki he ʻAkau”

Ko ha tamai taʻumotuʻa ʻokú ne tauhi ʻa Sihova ʻokú ne fiefia ʻi heʻene fānau anga-fakaʻotuá. Ka ʻoku tangi ʻa e fānau tatau ʻi he taimi ʻoku faai atu ai ʻo ‘ʻalu ʻi he hala ʻoku fou ai ʻa māmani katoá’ ʻa ʻenau tamaí. (1 Tuʻi 2:2) Ke tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo ha tuʻunga fakamamahi fakafāmili pehē, ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he Tohitapú ʻe ʻi ai ha toetuʻu.—Sione 5:​28, 29; 11:25.

Ko Siope, ko e tamai ʻa e fānau tokolahi, naʻe mātuʻaki ʻilo ia ki he fuonounou ʻa e moʻui ʻa e tangatá. Naʻá ne fakahoa ia ki ha matalaʻiʻakau ʻoku vave ʻene maé. (Siope 1:2; 14:​1, 2) Naʻe fakaʻamua ʻe Siope ʻa e maté ko ha founga ia ke hao ai mei heʻene felāngaaki lahí, ʻo vakai ai ki he faʻitoká ko ha feituʻu ʻo e toitoiʻanga ʻa ia ʻe lava ke ne toe foki mei ai. “Ka pekia ha tangata, te ne toe moʻui koa?” ko e fehuʻi ia ʻa Siopé. Naʻá ne tali leva ʻi he loto-papau: “Te u lava noa ke tatali ke ʻosi hoku fatongia tau; kaeʻoua ke aʻu mai hoku liliu; Te ke toki ui [Sihova], pea te u tali atu ʻe au: ʻe kavea ho finangalo ki he fitaʻa ʻa ho nima.”—Siope 14:​13-15.

Naʻe anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe Siope ʻa ʻene tuipau ʻe ui mai ia ʻe he ʻOtuá mei he faʻitoká? Fakafou ʻi ha fuʻu ʻakau, ko e fakamatala fekauʻaki mo iá ʻoku hangehangē naʻá ne lave ai ki he ʻōlivé. “ʻOku ai ha ʻamanaki ki he ʻakau,” ko e lea ia ʻa Siopé. “Kapau ʻe ta, ʻe toe huli hake.” (Siope 14:7) ʻOku tā hifo nai ki lalo ha fuʻu ʻōlive, ka ʻe ʻikai ke ʻauha ai ia. ʻE toki mate pē ʻa e fuʻu ʻakaú kapau ʻe taʻaki-fuʻu mo e aká. Kapau ʻe kei nofo kakato pē ʻa e ngaahi aká ia, ʻe toe huli hake pē ʻa e fuʻu ʻakaú ia fakataha mo e longomoʻui foʻou.

Naʻa mo ha laʻalaʻā fuoloa ʻo mae ʻaupito ai ha fuʻu ʻōlive motuʻa, ʻe kei lava pē ʻa e fuʻu tungaʻiʻakau mahunú ia ke toe moʻui. “Neongo ʻoku motuʻa hono aka ʻi he kelekele, pea mate hono sino ʻi he efu, ka ʻi he nanamu mai ha vai te ne holi hake, ʻo toʻulu hange ha [fuʻu] ʻakau [foʻoú].” (Siope 14:​8, 9) Naʻe nofo ʻa Siope ʻi ha fonua mōmoa mo efua, ʻa ia ngalingali naʻá ne fakatokangaʻi ai ha ngaahi fuʻu tungaʻiʻōlive motuʻa naʻe hā ngali pakupaku mo mate. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe tō mai ai ʻa e ʻuhá, ko ha fuʻu ʻakau “mate” pehē naʻe toe foki ia ʻo moʻui pea ʻoku ʻalu hake ha sino foʻou mei hono ngaahi aká ʻo hangē ia ha “fuʻu ʻakau foʻoú.” Naʻe taki atu ʻe he toe ake fakaofo hake ko ʻení ha tokotaha-ngoue Tunīsia ke ne pehē: “ʻE lava ke ke pehē ʻoku taʻefaʻamate ʻa e ʻuluʻakau ko e ʻōlivé.”

Hangē tofu pē ko e fakaʻamu ʻa ha tokotaha-ngoue ke toe huli hake ʻene ʻuluʻōlive kuo maé, ʻoku pehē pē ʻa e fakaʻamu ʻa Sihova ke fokotuʻu hake ʻa ʻene kau sevāniti anga-tonú. ʻOkú ne fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻe toe fakafoki mai ai ki he moʻuí ʻa e kau anga-tonu tāutaha hangē ko ʻĒpalahame mo Sela, ʻAisake mo Lepeka, mo e tokolahi kehe. (Mātiu 22:​31, 32) He toki meʻa fakaofo ē ke talitali lelei mai ʻa e kau maté pea sio kiate kinautolu ʻoku nau toe moʻui kakato mo lelei!

Ko e Fuʻu ʻŌlive Fakaefakatātā

Ko e meesi ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahāhaaʻi ia ʻi heʻene taʻefilifilimānakó pea pehē ki heʻene tokonaki ki ha toetuʻú. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fuʻu ʻōlivé ke fakatātaaʻi ʻaki ʻa e anga hono fakaaʻu atu ʻa e meesi ʻa Sihová ki he kakaí tatau ai pē pe ko e hā honau matakalí pe ʻātakaí. Naʻe laui senituli ʻa e pōlepoleʻaki ʻe he kau Siú kinautolu ʻi heʻenau hoko ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá, ‘ko e hako ʻo Epalahame.’—Sione 8:33; Luke 3:8.

Ko e hoko ʻo fanauʻi ki he puleʻanga Siú naʻe ʻikai ko ha fiemaʻu ia ki hono maʻu ʻa e hōifua fakaʻotuá. Kae kehe, ko e fuofua kau ākonga ʻa Sīsuú ko e kau Siu kotoa, pea naʻa nau maʻu ʻa e monū ʻo e hoko ko e ʻuluaki ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá naʻe fili ʻe he ʻOtuá ki hono faʻu ʻa e hako ʻo ʻĒpalahame naʻe fai ki ai ʻa e talaʻofá. (Senesi 22:18; Kaletia 3:29) Naʻe fakatatau ʻe Paula ʻa e kau ākonga Siu ko ʻení ki he ngaahi vaʻa ʻo ha fuʻu ʻōlive fakaefakatātā.

Ko e konga lahi ʻo e kau Siu totonú naʻa nau talitekeʻi ʻa Sīsū, ʻo fakataʻeʻaongaʻi ai kinautolu mei he tuʻunga ko e kau mēmipa ʻi he kahaʻú ʻo e “fanga sipi toko siʻi,” pe “ʻIsileli faka-ʻOtua.” (Luke 12:32; Kaletia 6:16) Ko ia, naʻa nau hoko ʻo hangē ko e ngaahi vaʻa ʻo e ʻōlive fakaefakatātā ko ia naʻe tutuʻu hifó. Ko hai ke ne fetongi honau tuʻungá? ʻI he taʻu 36 T.S., naʻe fili ai ʻa e kau Senitailé ke nau hoko ko e konga ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe hangē ia naʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakahoko mai ha ngaahi vaʻa ʻōlive vao ki he fuʻu ʻōlive toó. Ko e faʻahinga ko ia ʻe faʻuʻaki ʻa e hako ʻo ʻĒpalahame naʻe talaʻofa ʻaki maí ʻe fakakau atu ki ai ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá. Naʻe malava leva he taimi ko ʻení ke hoko ʻa e kau Kalisitiane Senitailé ‘ke ʻinasi fakataha ʻi he tefito, ʻa ia ʻoku mei ai ʻa e maʻuiʻui ʻo e olivé.’—Loma 11:17.

Ki ha tokotaha-ngoue, ko hono fakahoko ʻo ha vaʻa ʻōlive vao ki ha fuʻu ʻōlive tō ʻe taʻealafakakaukauʻi ia mo “ikai tatau mo hono aga.” (Loma 11:​24PM) “Fakahoko ʻa e leleí ki he koví, pea, hangē ko e lau ʻa e kau ʻAlepeá, te ne ikunaʻi ʻa e koví,” ko e fakamatala ia ʻa e tohi ko e The Land and the Book, “ka heʻikai te ke lava ke liliu ʻa e foʻi ngāué ʻaki ʻa e lavameʻá.” Naʻe pehē ʻa e ʻohovale ʻa e kau Kalisitiane Siú ʻi he “ʻuluaki aʻahi mai ʻa e ʻOtua ke toʻo mei he Senitaile ha kakai ke kau ki hono huafa.” (Ngāue 10:​44-48; 15:14) Kae kehe, ko ha fakaʻilonga mahino ʻeni ko hono fakahoko ko ia ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai fakatuʻunga ia ʻi ha puleʻanga pē ʻe taha. ʻIkai, he “neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.”—Ngāue 10:35.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻo pehē koeʻuhi ko e ngaahi “vaʻa” faka-Siu taʻeangatonu ʻo e fuʻu ʻōlivé naʻe tutuʻu hifo ia, ko e meʻa tatau pē ʻe lava ke hoko ki ha taha pē ʻa ia fakafou ʻi he loto-pōlepolé mo e talangataʻá naʻe ʻikai te ne kei nofo ai ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá. (Loma 11:​19, 20) ʻOku fakahāhaaʻi moʻoni mai ʻe he meʻá ni ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke fakamaʻamaʻaʻi ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá.—2 Kolinito 6:1.

Fakangako ʻAki ʻa e Lolo

ʻOku fakatou lave moʻoni mo fakaefakatātā ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ki he ngāueʻaki ʻo e lolo ʻōlivé. ʻI he ngaahi taimi ʻo e kuonga muʻá, ko e ngaahi laveá mo e ngaahi volú naʻe ‘feau aki ae lolo’ ke ne pouaki ʻa e foʻi ngāue fakamoʻuí. (Aisea 1:​6 [Isaia], PM) Fakatatau ki he taha ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ko e Samēlia anga-fakakaungāʻapí naʻá ne huaʻi ʻa e lolo ʻōlive mo e uaine ki he ngaahi lavea ʻo e tangata naʻá ne fetaulaki mo ia ʻi he hala ki Sielikoó.—Luke 10:34.

Ko hono ʻai ʻa e lolo ʻōlivé ki hoto ʻulú ʻoku fakatupu ongoʻi foʻou mo fakanonga. (Sāme 141:5) Pea ʻi hono fai ha ngāue ki ha ngaahi puke fakalaumālié, ʻoku hanga nai ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻo ‘tākai ʻaki ʻa e lolo ha mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻi he huafa ʻo Sihová.’ (Semisi 5:​14NW) Ko e akonaki Fakatohitapu anga-ʻofa ʻa e kau mātuʻá pea mo e ngaahi lotu fakamātoato maʻá e kaungātui ʻoku puke fakalaumālié ʻoku fakatatau ia ki ha lolo ʻōlive fakanonga. Ko e meʻa mahuʻingá, ʻi he fakalea fakaefakatātā faka-Hepeluú ko ha tangata lelei ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e “lolo ʻōlive haohaoa.”

“Olive Laumauiui i he Fale oe Otua”

ʻI he vakai atu ki he ngaahi poini ki muʻá, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he malava ke fakatatau ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ki he ʻuluʻōlivé. Naʻe holi ʻa Tēvita ke ne hangē ha “olive laumauiui i he fale oe Otua.” (Sāme 52:​8PM) Hangē tofu pē ko hono faʻa ʻai ʻe he ngaahi fāmili ʻIsilelí ʻo takatakai ʻa e ʻuluʻōlivé ʻi honau ngaahi falé, naʻe pehē ʻa e fakaʻamu ʻa Tēvita ke ne ofi kia Sihova pea ke ne fakatupu fua ki he fakahīkihiki ʻo e ʻOtuá.—Sāme 52:9.

Lolotonga ʻa e anga-tonu kia Sihová, naʻe hangē ai ʻa e puleʻanga matakali ʻe ua ʻo Siutá “ko e olive [maʻuiʻui] ʻi hono fua matamatalelei.” (Selemaia 11:​15, 16) Ka naʻe fakamoleki ʻe he kakai ʻo Siutá ʻa e tuʻunga monū ko iá ʻi he taimi ‘naʻe ʻikai te nau loto ai ke fakaongo ki he ngaahi lea ʻa Sihová; pea nau muimui ki he ngaahi ʻotua kehé.’—Selemaia 11:10.

Ke hoko ko ha fuʻu ʻōlive maʻuiʻui ʻi he fale ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau talangofua kia Sihova pea loto-lelei ke tali ʻa e akonaki ʻa ia ʻokú ne “ʻauhani” ai kitautolú koeʻuhi ke tau fakatupu ʻa e fua faka-Kalisitiane lahi ange. (Hepelu 12:​5, 6) ʻIkai ngata aí, hangē pē ko hono fiemaʻu ki ha fuʻu ʻōlive moʻoní ha ngaahi aka lahi ke ne hao ai ʻi ha vahaʻa taimi laʻalaʻaá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻai ke mālohi ʻetau ngaahi aka fakalaumālié ke tau lava ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e fakatangá.—Mātiu 13:21; Kolose 2:​6, 7.

ʻOku fakatātaaʻi lelei ʻe he fuʻu ʻōlivé ʻa e Kalisitiane anga-tonú, ʻa ia ʻoku ʻikai nai ʻiloa ia ʻe he māmaní ka ʻoku fakatokangaʻi ia ʻe he ʻOtuá. Kapau ʻe mate ha taha pehē ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, te ne toe moʻui mai ʻi he māmani foʻou ka hoko maí.—2 Kolinito 6:9; 2 Pita 3:13.

Ko e fuʻu ʻōlive meimei ʻauhangataʻa ʻoku hanganaki fua ʻi he taʻu ki he taʻú ʻokú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá: “Hange ko e fuoloa ʻo ha ʻakau ʻe pehe ʻa e fuoloa ʻa hoku kakai; pea ko ʻeku fanga pele te nau ʻosiki ʻa e ngaue ʻa honau nima.” (Aisea 65:22) Ko e talaʻofa fakaekikite ko iá ʻe fakahoko ia ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.—2 Pita 3:13.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku faʻa ʻauhani ʻa e fanga kiʻi vaʻa foʻou ko ʻení ʻi he taʻu kotoa pē koeʻuhi ke ʻoua te nau toʻo ʻa e mālohi mei he fuʻu ʻakau tefitó.

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Ko ha sinoʻiʻakau fetungotungaʻi motuʻa naʻe maʻu ʻi Jacea, Vahefonua Alicante, Sipeini

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

ʻUluʻōlive ʻi he Vahefonua Granada, Sipeini

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko ha fuʻu ʻōlive motuʻa ʻi tuʻa ʻi he ʻā ʻo Selusalemá

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki hono fakahoko ʻo e ngaahi vaʻa ki ha fuʻu ʻōlive

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e fuʻu ʻōlive motuʻa ko ʻení ʻoku takatakai ia ʻe he fanga kiʻi huli ʻo e ngaahi vaʻa iiki