Skip to content

Skip to table of contents

“Maluʻi Ho Loto”

“Maluʻi Ho Loto”

“Maluʻi Ho Loto”

NAʻE tala ʻe Sihova ki he palōfita ko Sāmiuelá: “Oku ikai mamata a Jihova o hage koe mamata ae tagata; he oku jio ae tagata ki he aga oku ha itua, ka oku afioʻi e Jihova ae loto.” (1 Samiuela 16:​7PM) ʻI hono toe fakahangataha ʻa e tokangá ki he lotó, naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá: “Kuo ke [Sihova] ʻeke hoku loto; kuo ke aʻahi mai ʻi he po; kuo ke sivi mai kae ʻikai ʻilo ha efe ʻiate au.”—Sāme 17:3.

ʻIo, ʻoku ʻafio ʻa Sihova ki he lotó ke fakapapauʻi ʻa hono moʻoni ʻo kitautolú. (Palovepi 17:3 [Lea Fakatātā, PM]) Ko ia, ʻi he ʻuhinga lelei, ʻoku akonaki mai ʻa Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi, muʻomuʻa ʻa e lama [“maluʻi,” NW] ʻo ho loto, he ʻoku founga mei ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻasi ʻi he moʻui.” (Palovepi 4:23) ʻE anga-fēfē nai ʻetau lama hotau lotó? ʻOku ʻomai ʻe he Palovepi vahe 4 kiate kitautolu ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá.

Fanongo ki he Akonaki ʻa ha Tamai

Ko e vahe hono fā ʻo e Palovepí ʻoku kamata ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “Ae fānau, mou fanogo ki he akonaki ae tamai, bea tokaga ke ilo ae boto. He oku ou foaki ae [fakahinohino] lelei kiate kimoutolu, bea oua naa mou liaki a eku fono.”—Palovepi 4:​1, 2PM.

Ko e hīnoiʻi ki he kau talavoú ko e pehē ko ia ke nau fanongo ki he fakahinohino lelei ʻa ʻenau ongo mātuʻa anga-fakaʻotuá, tautefito ki he fakahinohino ko ia ʻa ha tamai. ʻOkú ne maʻu ʻa e fatongia Fakatohitapu ke tokonaki mai ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaesino mo fakalaumālie ki hono fāmilí. (Teutalonome 6:​6, 7; 1 Timote 5:8) ʻI he ʻikai ha tākitala peheé, he toki faingataʻa lahi ange ē ki ha tokotaha kei siʻi ke aʻu ki he tuʻunga matuʻotuʻá! Ko ia ai, ʻikai ʻoku totonu ki ha kiʻi tama ke ne tali anga-fakaʻapaʻapa ʻa e akonaki ʻa ʻene tamaí?

Ka, ʻe fēfē ha talavou ʻoku ʻikai haʻane tamai ke ne fakahinohinoʻi ia? Ko e fakatātaá, ko Seisoni taʻu tahataha, naʻe hoko ʻo ʻikai haʻane tamai ʻi hono taʻu faá. a ʻI hono ʻeke ange kiate ia ʻe ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane pe ko e hā ʻa e tafaʻaki fakatupu hohaʻa lahi taha ʻi heʻene moʻuí, naʻe tali vave ange ʻe Seisoni: “Ko ʻeku hala ha tamaí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne ʻai moʻoni au ke u loto-mafasia.” Neongo ia, ʻoku ala maʻu ʻa e faleʻi fakafiemālie maʻá e kau talavou ʻoku ʻikai te nau maʻu ha tataki fakaemātuʻá. Ko Seisoni mo e faʻahinga kehe hangē ko iá ʻoku malava ke nau fekumi mo maʻu ʻa e faleʻi fakatamai mei he kau mātuʻá mo e faʻahinga matuʻotuʻa kehe ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.—Semisi 1:27.

ʻI he fakalaulaulotoa fekauʻaki mo ʻene akó tonu, ʻoku hoko atu ʻa Solomone: “Koe foha [moʻoni] au o eku tamai, koe bele moe ofeina taha be au i he ao o eku faʻe.” (Palovepi 4:​3PM) ʻOku hā mahino naʻe manatuʻi ʻe he tuʻí ʻa hono ʻohake ia ʻi he ʻofá. ʻI he hoko “ko e foha moʻoni” ʻa ia naʻá ne tali ki hono lotó ʻa e faleʻi fakatamaí, kuo pau pē naʻe maʻu ʻe he talavou ko Solomoné ha vahaʻangatae māfana mo vāofi mo ʻene tamaí, ʻa Tēvita. ʻIkai ngata aí, ko Solomoné naʻe ‘taha be,’ pe ʻofeinaʻi. He mahuʻinga lahi ē ki ha kiʻi tama ke tupu hake ʻi ha ʻapi ʻa ia ʻoku māfana hono ʻatimosifiá pea ʻatā ai ʻa e ngaahi fetuʻutaki mo e ongo mātuʻá!

Maʻu ʻa e Potó mo e Mahinó

ʻI hono manatuʻi ʻa e faleʻi ʻofa ʻa ʻene tamaí, ʻoku pehē ʻe Solomone: “Naa ne [fakahinohinoʻi] foki au, o ne behe mai, Tuku ke maʻu i ho loto a eku gaahi lea: tauhi a eku gaahi fekau, ka ke moui. Ke ke maʻu ae boto, bea maʻu moe [mahinó]: oua naa galo ia; bea oua naa ke fakaholomui mei he gaahi lea a hoku gutu. Oua naa liaki ia [ʻa e potó], bea te ne fakamoui koe: ke ke ofa kiate ia, bea te ne tauhi [maluʻi] koe. Koe boto koe mea oku fugani hake ia; koia ke ke maʻu ae boto: bea i he mea kotoabe oku ke maʻu, ke ke maʻu moe [mahinó].”Palovepi 4:​4-7PM.

Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e potó “koe mea oku fugani hake”? ʻOku ʻuhinga ʻa e potó ko hono ngāueʻi ʻa e ʻiló mo e mahinó ʻi ha founga te na ʻomai ai ʻa e ngaahi ola lelei. Ko e ʻiló—ʻa e maheni pe alāanga mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku maʻu ʻi he fakatokangaʻi mo e hokosia tonu pe mei he lautohí mo e akó—ʻoku kaunga tefito ia ki he potó. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e malava ke ngāueleleiʻaki iá, ʻe ʻikai loko mahuʻinga ʻetau ʻiló. Kuo pau ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi heʻetau lau tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú mo e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú kuo tokonaki mai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ka ke tau toe feinga ke ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ako meiate kinautolú.—Mātiu 24:​45PM.

ʻOku toe mātuʻaki mahuʻinga ʻa hono maʻu ʻo e mahinó. Ka ʻikai ia, ʻe lava ke tau sio moʻoni ki he anga ʻo e fekauʻaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻiate kinautolú pea maʻu ʻa e ʻuhinga kakato ʻo ha meʻa ʻoku fai ki ai ha lāulea? Kapau ʻoku ʻikai te tau maʻu ʻa e mahinó, ʻe lava fēfē ke tau makupusi ʻa e ngaahi ʻuhinga mo e ngaahi fakamatalaʻi ʻo e ngaahi meʻá pea maʻu mo e vavangá mo e ʻiloʻiló? ʻIo, ke malava ke fakaʻuhinga mei he ngaahi meʻa kuo ʻiló pea aʻu ai ki ha fakamulituku totonu, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e mahinó.—Taniela 9:​22, 23.

ʻOku hoko atu ʻa Solomone ke lave ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamaí, ʻo pehē: “Fakahikihikiʻi ia [potó], bea te ne hakeakiʻi koe: bea i hoo faufua kiate ia, te ne fakaogoogolelei koe. E ai eia ae teuga matamatalelei ki ho ulu: koe tata oe naunau te ne foaki kiate koe.” (Palovepi 4:​8, 9PM) ʻOku maluʻi ʻe he poto fakaʻotuá ʻa e tokotaha ko ia ʻoku fāʻofua ki aí. ʻIkai ngata aí, ʻokú ne ʻomai kiate ia ʻa e lāngilangi mo fakamatamataleleiʻi ia. Ko ia ai, ʻoku pau moʻoni, ke tau maʻu ʻa e potó.

“Buke ke Mau ae Akonaki”

ʻI hono fakaongo mai ʻa e fakahinohino ʻa ʻene tamaí, ʻoku hoko atu ki ai ʻa e lea ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí: “E hoku foha, fanogo, bea ke maʻu a eku gaahi tala, bea e hoko ai o lahi ae gaahi taʻu o hoo moui. Kuou [fakahinohinoʻi] koe i he hala oe boto; bea kuou tataki koe i he gaahi aluaga totonu. Oka ke ka eveeva e ikai efihia ho vaʻe; bea oka ke ka lele e ikai te ke higa. Buke ke mau ae akonaki; oua naa tukuage ia: [maluʻi] ia; he ko hoo moui ia.”Palovepi 4:​10-13PM.

ʻI he tuʻunga ko ha foha moʻoni ki heʻene tamaí, kuo pau naʻe houngaʻia ʻa Solomone ʻi he mahuʻinga ʻo e akonaki anga-ʻofa ʻoku fai ai ʻa e fakahinohino mo e fakatonutonú. ʻI he ʻikai ha akonaki mafamafatataú, ʻe lava fēfē ke tau ʻamanekina ke fakalakalaka ki he tuʻunga matuʻotuʻa fakalaumālié pe ʻamanaki atu ke fakaleleiʻi ange ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau moʻuí? Kapau ʻoku ʻikai ke tau ako mei heʻetau ngaahi fehālaakí pe kapau ʻoku ʻikai lava ke tau fakatonutonu ʻa e ngaahi fakakaukau halá, ko e moʻoni ʻe ʻikai tokangaʻi ʻetau laka ki muʻa fakalaumālié. Ko e akonaki ʻuhinga leleí ʻoku taki atu ia ki he ʻulungaanga fakaʻotua pea tokoniʻi ai kitautolu “i he gaahi aluaga totonu.”

ʻOku toe iku ʻa e faʻahinga ʻe taha ʻo e akonakí ki hono ʻai ke ‘lahi ae gaahi taʻu o ʻetau mouí.’ Anga-fēfē? Sai, naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “Ko ia oku agatonu i he mea jii, oku agatonu foki ia i he mea lahi; bea ko ia oku taeagatonu i he mea jii, oku taeagatonu ia i he mea lahi.” (Luke 16:​10PM) ʻIkai ko ʻetau akonakiʻi kitautolu ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí ʻoku ʻai ai ke faingofua ange kiate kitautolu ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he ngaahi meʻa ʻoku lalahí, ʻa ē ʻoku fakatuʻunga nai ai ʻetau moʻuí tonu? Ko e fakatātaá, ko hono akoʻi ʻa e matá ke ʻoua ʻe ‘fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻa e holi ki aí’ ngalingali ʻe ʻai ai kitautolu ke ʻoua te tau tō ki he ʻulungaanga taʻetāú. (Mātiu 5:28) Ko hono moʻoní, ʻoku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kakai tangata mo e kakai fefine fakatouʻosi. Kapau ʻoku tau akonakiʻi hotau ʻatamaí ke ‘taki popula ʻa e [fakakaukau] kotoa pe ʻa e lotó,’ ʻoku siʻisiʻi ʻa ʻene fakatuʻutāmaki ke tau laka hala lahi ai ʻi he leá pe ngāué.—2 Kolinito 10:5.

Ko e moʻoni, ʻoku faʻa faingataʻa ke tali ʻa e akonakí pea ʻoku hā ngali fakataputapui. (Hepelu 12:11) Ka, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he tuʻi potó kiate kitautolu kapau te tau puke ke maʻu ʻa e akonakí, ʻe tokoni hotau halá ki heʻetau fai ha fakalakalaka. Hangē pē ko hono tuku ʻe he akoʻi totonú ha tokotaha lele ke ne ngaʻunu atu ai pē ki muʻa ʻi he vave taha ʻoku fiemaʻú ʻo ʻikai ke tō pe lavea aí, ko e puke ke maʻu ʻa e akonakí ʻokú ne fakaʻatā ai kitautolu ke tau hokohoko atu ʻi he hala ki he moʻuí ʻi ha vave tuʻumaʻu ʻo ʻikai tūkia. Ko hono moʻoní, kuo pau ke tau tokanga fekauʻaki mo e hala ʻoku tau filí.

Fakaʻehiʻehi mei he “Aluaga oe Kakai Agakovi”

ʻI ha ongoʻi ʻo e fakavavevavé, ʻoku fakatokanga mai ʻa Solomone: “Oua naa ke alu atu ki he hala oe agahala, bea oua naa eveeva i he aluaga oe kakai agakovi. Fakaehiehi mei ai, oua naa ke ofi ki ai, tafoki mei ai, bea alu atu be. He oku ikai te nau mohe, ka i he e nau lavaʻi ae kovi; bea i he ikai te nau [fakatūkiaʻi] ha niihi oku ikai ai te nau faa mohe. He oku nau kai ae ma oe fai kovi, o nau inu i he uaine oe fakamalohi”Palovepi 4:​14-17PM.

Ko e kau angahalá, ʻa ē ko honau ngaahi halá ē ʻoku fiemaʻu mai ʻe Solomone ke tau fakaʻehiʻehi mei aí, ʻoku nau poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue fulikivanú. ʻOku hangē ha meʻakai mo ha inú kiate kinautolu ʻa hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví. ʻOku ʻikai te nau malava ke mohe kae ʻoua kuo nau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e fakamālohí. ʻOku fulikivanu honau angaʻitangatá tonu! ʻE lava ke tau maluʻi moʻoni hotau lotó lolotonga ia ʻoku tau takanga holo maʻu pē mo kinautolu? He fakasesele ē ke “eveeva i he aluaga oe kakai agakovi” ʻaki hono tuku atu kitautolu ki he fakamālohí ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he konga lahi ʻo e fakafiefia ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní! Ko e feinga ke hoko ʻo manavaʻofá ʻoku ʻikai pē ke fehoanaki ia mo hono faʻoaki ʻa e ngaahi konga kovi fakatupu ongongataʻa ʻoku ʻasi ʻi he sioʻata ʻo e televīsoné pe ʻi he ngaahi heleʻuhilá.

Nofo ʻi he Māmá

ʻI hono kei ngāueʻaki pē ʻa e fakafehoanaki ʻo ha halá, ʻoku talaki mai ʻe Solomone: “Ka koe hala oe agatonu oku tatau ia moe ulo oe mama, aia oku ajili be ene ulo o aʻu ki he haohaoa oe aho.” (Palovepi 4:​18PM) ʻI hono fai ha ako ʻo e Tohitapú pea feinga ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne leaʻakí ʻi he moʻuí ʻoku lava ke fakatatau ia ki he kamata ha fononga ʻi he fakapoʻuli ʻo e hengihengí. ʻI he maama mai ʻa e fakapoʻuli ʻo e langí ʻi he poʻulí ʻo aʻu ki he pulū fakapoʻulí, ʻoku ʻikai ke tau mei sio kitautolu ki ha meʻa. Ka ʻi he mafōfoa māmālie mai ʻa e atá, ʻoku faai atu pē ʻo lahi mo toe lahi ange ʻetau fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi meʻa takatakai ʻiate kitautolú. Faifai atu pē, pea ulo ngingila mai ʻa e laʻaá, pea tau sio lelei leva ki he meʻa kotoa. ʻIo, ʻoku māmālie ʻa e hoko ʻa e moʻoní ʻo toe māʻalaʻala ange kiate kitautolú ʻi heʻetau kīvoi ʻi hono ako anga-kātaki mo tōtōivi ʻa e ngaahi Konga Tohitapú. Ko hono tokonaki ki he lotó ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kapau ʻoku tau taumuʻa ke maluʻi ia mei he fakaʻuhinga halá.

Ko e ʻuhinga pe mahuʻinga ʻo e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú ʻoku toe tatala fakalakalaka mai mo ia. ʻOku hoko ʻo mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi kikité ʻi hono fakamaama kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová pea ʻi honau fakahoko ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hokosia ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe falala taʻefaʻakātaki ki he ngaahi fakamahalo fekauʻaki mo honau fakahokó, ʻoku fiemaʻu ke tau tatali ki he ‘māmá, aia oku ajili be ene uló.’

Fēfē ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau talitekeʻi ʻa e tākitala ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻenau fakafisi ke ʻaʻeva ʻi he māmá? “Oku tatau moe bouli ae hala oe agahala,” ko e lea ia ʻa Solomoné. “Oku ikai te nau ilo aia oku nau tūkia ai.” (Palovepi 4:​19PM) Ko e kau angahalá ʻoku nau tatau mo ha tangata ʻokú ne tūkia ʻi he fakapoʻulí ʻo ʻikai te ne ʻilo pe ko e hā ʻokú ne fakatūkiaʻi iá. Naʻa mo e taimi ʻoku hā ngali lakalakaimonū ai ʻa e kau anga-taʻefakaʻotuá koeʻuhi ko ʻenau taʻemāʻoniʻoní, ʻoku fakataimi pē ʻenau hā ngali lavameʻá. ʻI he fekauʻaki mo e faʻahinga peheé, naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ta ʻoku ke ʻai kinautolu ki he ngaahi potu ʻoku hekengofua: ʻoku ke [Sihova] tulaki kinautolu ki he fuʻu ʻauha.”—Sāme 73:18.

Hanganaki Leʻo

ʻOku hoko atu ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí ʻo ne pehē: “Tama, tokanga ki heʻeku ngaahi lea; fokotuʻu telinga mai ki he meʻa ʻoku ou lau. ʻOua naʻa puli ia mei ho mata; tauhi ia ʻi ho lotoʻi loto. He ko e moʻuiʻanga ʻo kinautolu kuo nau maʻu ia, ʻio, ko e meʻa faitoʻo te ne falute hoto sino kotoa. ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi, muʻomuʻa ʻa e maluʻi ho loto, he ʻoku founga mei ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻasi ʻi he moʻui.”Palovepi 4:​20-23PM.

ʻOku fakamoʻoni ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tonu ʻa Solomoné ki he mahuʻinga ʻo e hīnoiʻi ke maluʻi ʻa e lotó. Ko e moʻoni, naʻá ne hoko ko e “foha moʻoni” ki heʻene tamaí ʻi heʻene kei talavoú pea nofo anga-tonu ai pē kia Sihova ʻo aʻu ki heʻene fuʻu lahi. Ka ʻoku fakahā mai ʻe he Tohitapú: “ʻI he faifai ʻo motuʻa ʻa Solomone, naʻe fakaafe ʻe hono ngaahi uaifi [mulí] hono loto ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe: pea naʻe ʻikai haohaoa hono loto ʻi heʻene fakafeangai kia Sihova ko hono ʻOtua, ʻo hange ko e loto ʻo Tevita ko ʻene tamai.” (1 Tuʻi 11:4) ʻI he ʻikai ha hokohoko leʻó, naʻa mo e ngaahi loto lelei tahá ʻe lava ke fakataueleʻi ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku koví. (Selemaia 17:9) Kuo pau ke tau tauhi ke ofi ki hotau lotó ʻa e ngaahi fakamanatu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá—‘ʻi he lotoʻi lotó.’ ʻOku kau heni ʻa e tākitala kuo tokonaki mai ʻi he vahe hono 4 ʻo e Palovepí.

Sivisiviʻi ʻa e Tuʻunga Ho Lotó

ʻOku tau lavameʻa ʻi hono maluʻi hotau lotó? ʻOku lava fēfē ke tau ʻilo ʻa e tuʻunga ʻo e tokotaha ʻi lotó? “Ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu,” ko e lea ia ʻa Sīsū Kalaisí. (Mātiu 12:34) Naʻá ne toe fakahā: “ʻOku mei he loto ʻa e ngāhi fakakaukau pango, ʻa e ngāhi fakapō, ʻa e ngāhi faikovi ʻa alafia, ʻa e ngāhi feʻauaki, ʻa e ngāhi kaihaʻa, ʻa e ngāhi tukuaki, ʻa e ngāhi laukovi ki he ʻOtua.” (Mātiu 15:​19, 20) ʻIo, ko ʻetau ngaahi leá mo e ngaahi ngāué ʻoku nau lea leʻo-lahi ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai ʻi lotó.

He meʻa feʻungamālie, ko e naʻinaʻi mai ʻa Solomone kiate kitautolú: “Ke liaki ke mamao iate koe ae gutu oku kovi, moe lougutu baogataa. Ke jio totonu atu be ho mata, bea ke hagatonu ki mua ho laumata iate koe. Fakakaukau ki he aluga o ho vaʻe bea e fakatonutonu ai ho gaahi hala kotoabe. Oua naa afe ki he nima toomatau be ki he toohema: ka ke fakatafoki ho vaʻe mei he kovi.”Palovepi 4:​24-27PM.

ʻI he vakai atu ki he enginaki ʻa Solomoné, ʻoku fiemaʻu ke tau sivisiviʻi ʻetau leá mo ʻetau ngaahi ngāué. Kapau ko ʻetau taumuʻá ke maluʻi ʻa e lotó pea fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he lea mamio mo feafeʻakí. (Palovepi 3:32) Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau fakakaukau faʻa lotu ʻo kau ki he meʻa ʻe fakahaaʻi atu ʻe heʻetau ngaahi leá mo e ngaahi ngāué ʻo fekauʻaki mo kitautolú. Pea tau kumi leva ki he tokoni ʻa Sihová koeʻuhi ke fakatonutonu ha faʻahinga vaivaiʻanga pē ʻoku tau fakatokangaʻi.—Sāme 139:​23, 24.

Sinoemeʻa, ʻofa ke hoko ‘hotau matá ʻo sio fakahangatonu atu ki muʻa.’ Tau ʻai ke nau hangataha ki he taumuʻa ko hono fai ʻaufuatō ʻa e ngāue ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Kolose 3:23) ʻI hoʻo tuli fakafoʻituitui ki ha ʻalunga anga-tonu peheé, ʻofa ke ʻoatu ʻe Sihova ʻa e lavameʻa ʻi “ho ngaahi ʻalunga kotoa pe,” pea ʻofa ke ne faitāpuekina lahi koe ʻi he tokanga ki he hīnoiʻi fakamānavaʻi ke ‘maluʻi ho lotó.’

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻIkai ko hono hingoa totonú ia.

[Fakamatala ʻi he peesi 22]

ʻOkú ke fakaʻehiʻehi mei he fakafiefia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fakamālohí?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Maʻu ʻa e ʻaonga mei he faleʻi ʻa e faʻahinga taukeí

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOku ʻikai ke fakamāmālie ʻe he akonakí ʻa hoʻo laka ki muʻá

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Kīvoi ʻi hoʻo ako ʻa e Tohitapú