Skip to content

Skip to table of contents

Fakaʻapaʻapa ki he Faʻahinga ʻOku Fakamafaiʻi Ke Nau Pule Kiate Kimoutolú

Fakaʻapaʻapa ki he Faʻahinga ʻOku Fakamafaiʻi Ke Nau Pule Kiate Kimoutolú

Fakaʻapaʻapa ki he Faʻahinga ʻOku Fakamafaiʻi Ke Nau Pule Kiate Kimoutolú

“Fakaʻapaʻapa ki he tangata taki taha; mou ʻofa ki he haʻa lotu; mou manavahe ki he ʻOtua; mou fakaʻapaʻapa ai pe ki he tuʻi.”—1 PITA 2:17.

1, 2. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa e kakaí ki he tuʻunga mafaí ʻi he ʻahó ni? Ko e hā hono ʻuhingá?

 “ʻOKU maʻu ʻe he fānau īkí ʻa e ngaahi totonu kotoa pē. ʻOku ʻikai ha ʻapasia ia ki he ngaahi mātuʻá,” ko e fakahaaʻi mamahi ia ʻa ha faʻē. “Poleʻi ʻa e Mafaí” ko e lau ia ʻa e lauʻisitika fakapipiki ʻi ha pamupā. Ko e ongo tapua ia ʻo ha tuʻunga ʻoku hoko lahi ʻi he ʻahó ni, ʻa ia kuo pau ke ke ʻilo ki ai. ʻOku hoko lahi ʻi he kotoa ʻo e māmaní ʻa e ʻikai ha ʻapasia ki he ngaahi mātuʻá, kau faiakó, kau pule ngāué, mo e kau ʻōfisa fakapuleʻangá.

2 ʻOku fakamahiki hake nai ʻe ha niʻihi honau umá mo pehē, ‘ʻŌ, ko e faʻahinga ʻoku ʻi he ngaahi tuʻunga mafaí ʻoku ʻikai taau ia ke u ʻapasiaʻi.’ ʻI he taimi lahi, ʻoku faingataʻa nai ke fakaʻikaiʻi ʻa e fakamatala ko iá. ʻOku tau fehangahangai mo e tafe tuʻumaʻu mai ʻa e ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga kākā, kau pule ngāue mānumanu, kau faiako masiva poto, mo e ngaahi mātuʻa faifakamālohi. Ko e meʻa fakafiefiá, he ko e kau Kalisitiane tokosiʻi pē ʻoku nau vakai ki he faʻahinga maʻu mafai ʻi he fakatahaʻangá ʻi he fakakaukau tatau ko iá.—Mātiu 24:​45-47.

3, 4. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kau Kalisitiané ke nau fakahāhā ʻa e ʻapasia ki he faʻahinga ʻoku ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e mafaí?

3 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau maʻu ʻa e “ʻuhinga mālohi” ke ʻapasia ki he faʻahinga ʻoku nau fakahoko ʻa e mafai fakamāmaní. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané ke “anganofo . . . ki he ngaahi pule ʻoku māʻolunga: he ʻoku ʻikai ha pule, ka ʻoku mei he ʻOtua pe; pea ko e ngaahi pule ʻoku ʻi ai ni ko e fokotuʻu ʻe he ʻOtua.” (Loma 13:​1, 2, 5; 1 Pita 2:​13-15) Naʻe toe fakahāhā ʻe Paula ha ʻuhinga mātuʻaki mahuʻinga ki he talangofua ki he kau maʻu mafai ʻi he fāmilí: “Ae kau fefine, fakavaivai akimoutolu ki ho mou unoho o moutolu, he oku gali ia i he Eiki. Ae fanau, fai talagofua ki hoo mou matua i he mea kotoabe: he oku lelei lahi ia ki he Eiki.” (Kolose 3:​18, 20PM) ʻOku taau mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻa ʻetau fakaʻapaʻapá koeʻuhi ‘kuo fakanofo kinautolu ʻe he Laumālie Maʻoniʻoní ko e kau leʻo [“ʻovasia,” NW], koeʻuhi ke nau tauhi ʻa e [fakatahaʻanga] ʻo e ʻOtuá.’ (Ngāue 20:28) Ko ha ʻapasia ia kia Sihova ʻa ʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kau maʻu mafai fakaetangatá. Ko hono moʻoní, ke muʻomuʻa maʻu pē ʻi heʻetau moʻuí ʻa hono fakaʻapaʻapaʻiaʻi ʻa e mafai ʻo Sihová.—Ngāue 5:29.

4 ʻI he fakakaukau ki he mafai aoniu ʻo Sihová, tau vakai angé ki he ngaahi fakatātā fekauʻaki mo e niʻihi ʻa ia naʻe ʻikai te nau fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga naʻe ʻi he ngaahi tuʻunga mafaí pea mo e niʻihi naʻa nau fai iá.

ʻOku Taki Atu ʻa e Taʻeʻapasiá ki he Taʻefakahōifua

5. Ko e hā ʻa e fakakaukau taʻeʻapasia naʻe fakahaaʻi ʻe Maikale kia Tēvitá, pea naʻe iku atu ia ki he hā?

5 Mei he hisitōlia ʻo Tuʻi Tēvitá, ʻoku lava ke tau sio ai ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau sio lalo ki he mafai ʻoku ʻomai mei he ʻOtuá. ʻI hono ʻomai ʻe Tēvita ʻa e puha ʻo e fuakavá ki Selusalemá, ko hono uaifi ko Maikalé “ne mamata kia Kingi Tevita ʻoku ne hopohopo mo meʻe foli ʻi he ʻao ʻo Sihova; pea ne maaʻi ia ʻi hono loto.” Naʻe tonu ke sio ʻa Maikale kia Tēvita ʻo ʻikai ngata pē ko e ʻulu ia ʻo e fāmilí ka ko e tuʻi foki ia ʻo e fonuá. Kae kehe, naʻá ne leaʻaki ʻene ngaahi ongoʻí ʻi he lea paetaku: “Hono ʻikai langilangiʻia ʻa e Tuʻi Isileli ʻanenai, heʻene fakatelefua ia ʻanenai ʻi he ʻao ʻo e ngaahi kaunanga ʻo ʻene kau tamaioʻeiki, ʻo hange ko e fielelei ʻa ha siana takatuʻu, ʻo ne fakatelefua ia!” Ko hono ikuʻanga ʻo e meʻá ni naʻe ʻikai ʻaupito ke maʻu fānau ʻa Maikale.—2 Samiuela 6:​14-23.

6. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he taʻeʻapasia ʻa Kola ki Heʻene paní?

6 Ko ha fakatātā maeʻeeʻa lelei ʻo e ʻikai ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tuʻunga-taki fakateokalati fakanofo ʻe he ʻOtuá ko e meʻa fekauʻaki mo Kolá. ʻI he tuʻunga ko ha Kōhaté, ko ha monū lahi ē naʻá ne fiefia ai ʻi hono tauhi ʻa Sihova ʻi he tāpanekalé! Ka, naʻá ne lau mele fekauʻaki mo Mōsese mo ʻĒlone, ko e ongo taki ʻo e kau ʻIsilelí naʻe pani ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakatahataha ʻa Kola mo e houʻeiki kehe ʻo ʻIsilelí ʻo nau tala taʻenā kia Mōsese mo ʻĒlone: “ʻOku tapuha kotoa pe ʻa e fakataha kotoa, pea ʻoku ʻafio ʻa Sihova ʻi honau lotolotonga: pea ko hoʻomo fakamahiki kimoua ʻi he fakataha ʻa e ʻEiki koeʻumaʻa?” Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he fakakaukau ʻa Kola mo hono kau poupoú? Naʻe vakai ʻa e ʻOtuá ki heʻenau ngāué ko e taʻefakaʻapaʻapaʻiaʻi ia ʻo Sihova tonu. ʻI he hili ʻenau sio ki hono folo hifo ʻe he kelekelé ʻa e faʻahinga kotoa ʻi heʻenau tafaʻakí, naʻe fakaʻauha leva ʻa Kola mo e kau houʻeiki ʻe toko 250 ʻe ha afi meia Sihova.—Nomipa 16:​1-3, 28-35.

7. Naʻe maʻu ʻe he “haʻa aposetolo makehe atu” ha ʻuhinga ke nau fakaangaʻi ai ʻa e mafai ʻo Paulá?

7 ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e mafai fakateokalatí. Ko e “haʻa aposetolo makehe atu” ʻi he fakatahaʻanga Kolinitoó naʻa nau maʻu ha fakakaukau taʻeʻapasia kia Paula. Naʻa nau fakaangaʻi ʻa ʻene malava fakaeleá, ʻo pehē: “Oku ha vaivai mai hono jino, bea ko ene lea oku kovi.” (2 Kolinito 10:10; 11:​5PM) Tatau ai pē pe ko ha tokotaha malanga tuʻu-ki-muʻa ʻa Paula pe ʻikai, naʻe tuha mo ia ʻa e ʻapasiá ʻi hono tuʻunga ko e ʻapositoló. Ka naʻe kovi moʻoni ʻa e lea ʻa Paulá? Ko ʻene ngaahi malanga maʻá e kakaí ʻoku lēkooti ʻi he Tohitapú ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni ki heʻene hoko ko ha tokotaha malanga fakatupu tuipaú. He ko ē, ko e ola ē ʻo ʻene fetalanoaʻaki nounou mo Hēlota ʻAkilipa II, ko ha “potopotoʻi . . . ʻi he ngaahi toʻonga kotoa pe ʻa e kakai Siu,” naʻe ʻomai ai ʻe Paula ʻa e tuʻí ki ha tuʻunga ʻo ne pehē: “Kuo ke meimei fakahehemaʻi au keu hoko koe Kalisitiane”! (Ngāue 13:​15-43; 17:​22-34; 26:​1-28PM) Ka, naʻe talatalaakiʻi ia ʻe he kau ʻapositolo makehe atu ʻi Kolinitoó ʻoku kovi ʻa ʻene leá! Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki heʻenau fakakaukaú? ʻI ha pōpoaki ki he kau ʻovasia ʻo e fakatahaʻanga ʻEfesoó, naʻe lea lelei ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau fakafisi ke hoko ʻo tohoaki ʻe he faʻahinga ‘naʻa nau taukave ko e aposetolo ʻa kinautolu, ka naʻe ʻikai.’—Fakahā 2:2.

ʻApasiaʻi Neongo ʻa e Taʻehaohaoá

8. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Tēvita ko iá naʻá ne fakaʻapaʻapa ki he mafai naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Saulá?

8 ʻOku lahi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohitapú ʻo e faʻahinga naʻa nau fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga tāutaha ʻi he tuʻunga mafaí, naʻa mo e taimi naʻe ngāuehalaʻaki pe ngāuekoviʻaki ai ʻe he faʻahingá ni honau mafaí. Ko e taha ʻo e faʻifaʻitakiʻanga lelei peheé ko Tēvita. Ko Tuʻi Saula, ʻa ia naʻe ngāue ʻa Tēvita ʻi hono malumalú, naʻe hoko ʻo meheka ʻi he ngaahi lavameʻa ʻa Tēvitá peá ne feinga ai ke tāmateʻi ia. (1 Samiuela 18:​8-12; 19:​9-11; 23:26) Ka, neongo ʻene maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ke tāmateʻi ʻa Saulá, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ko Sihova e haʻaku ofi ke fai pehe ki hoku ʻeiki ko e pani ʻa Sihova, ke ala hoku nima ki ai, he ko e pani ia ʻa Sihova.” (1 Samiuela 24:​3-6; 26:​7-​13) Naʻe ʻilo ʻe Tēvita naʻe hala ʻa Saula, ka naʻá ne tuku ia kia Sihova ke ne fakamāuʻi ia. (1 Samiuela 24:​12, 15; 26:​22-24) Naʻe ʻikai te ne laukovi ki ai pe kia Saula.

9. (a) Naʻe ongoʻi fēfē ʻa Tēvita he lolotonga hono ngaohikoviʻi ia ʻe Saulá? (e) ʻOku lava fēfē ke tau tala ko e ʻapasia ʻa Tēvita kia Saulá naʻe moʻoni?

9 Naʻe mamahi lahi ʻa Tēvita lolotonga ʻa hono ngaohikoviʻi iá? “Ko e kau fakamalohi kuo tuli ki heʻeku moʻui,” ko e kalanga ia ʻa Tēvita kia Sihová. (Sāme 54:3) Naʻá ne huaʻi atu hono lotó kia Sihova: “ʻE hoku ʻOtua, hamusi au mei hoku ngaahi fili . . . ʻoku nau fakataha ke fai meʻa kiate au ko e koto malohi; ka talaʻehai ko haʻaku ngaue kovi kuo fai, pe ko haʻaku angahala, ʻEiki. Taʻe haʻaku kovi ʻoku nau felelei ke fakate mai: ke ke ʻa ke fakafetaulaki kiate au, ʻo vakai.” (Sāme 59:​1-4) Kuó ke ongoʻi tatau pehē ʻi ha taimi—naʻe ʻikai te ke fai ʻe koe ha hala ki ha taha maʻu mafai, ka naʻá ne hanganaki fakatupunga ha ngaahi faingataʻa kiate koe? Naʻe ʻikai ke taʻemalava ʻa Tēvita ke fakahaaʻi ʻa e ʻapasia kia Saula. ʻI he mate ʻa Saulá, ʻi he ʻikai ke hākahaka ʻi he fiefiá, naʻe faʻu ʻe Tēvita ha foʻi taʻanga: “Ko e meʻa fakaʻofa mo masani ʻa e va ʻo Saula mo Sionatane ʻi heʻena moʻui . . . naʻa na vave ʻi he fanga ikale, naʻa na malohi ʻi he fanga laione. ʻA taʻahine Isileli, mou tengihia ʻa Saula.” (2 Samiuela 1:​23, 24) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē ʻo e fakaʻapaʻapa moʻoni ki he pani ʻa Sihová, neongo naʻe ngaohikoviʻi taʻetotonu ʻe Saula ʻa Tēvita!

10. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe Paula ʻi hono fakaʻapaʻapaʻiaʻi ʻa e mafai ʻo e kulupu pulé naʻe foaki mei he ʻOtuá, pea naʻe iku ia ki he hā?

10 ʻI he kuonga ʻo e Kalisitiané, ʻoku tau toe maʻu ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e faʻahinga naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi mafai foaki mei he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko Paula. Naʻá ne fakahāhā ʻa e ʻapasia ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e kulupu pule ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí. ʻI he lolotonga ʻo e ʻaʻahi fakamuimui ʻa Paula ki Selusalemá, naʻe akonakiʻi ia ʻe he kulupu pulé ke ne fakamaʻa fakaeouau ia ke fakahāhaaʻi ki he niʻihi kehé naʻe ʻikai te ne fehiʻa ki he Lao ʻa Mōsesé. Naʻe mei lava pē ke fakaʻuhinga ʻa Paula: ‘Naʻe tomuʻa fakahinohinoʻi au ʻe he fanga tokoua ko iá ke u mavahe mei Selusalema ʻi he taimi naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻeku moʻuí. Ko eni kuo nau fiemaʻu au ke u fakahāhā ʻi he ʻao ʻo e kakaí ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Lao ʻa Mōsesé. Kuó u ʻosi fai ha tohi ki he kau Kalētiá ʻo faleʻi kinautolu ke nau fakaʻehiʻehi mei hono tauhi ʻa e Laó. Kapau te u ʻalu ki he temipalé, ʻe maʻuhala nai ʻa e niʻihi ki heʻeku ngāué, ʻo fakakaukau ʻoku ou loto-tatau mo e faʻahinga ʻo e haʻa kamú.’ Kae kehe, ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ke fakaʻuhinga pehē ʻa Paula. Koeʻuhi naʻe ʻikai kau ai ha fakangaloku ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané, naʻá ne ʻapasia mo talangofua ki he akonaki ʻa e kulupu pule ʻo e ʻuluaki senitulí. Ko e olá leva naʻe pau ke fakahaofi ʻa Paula mei ha kau Siu tokolahi, pea ki mui aí naʻá ne ʻi he pilīsoné ʻi he taʻu ʻe ua. ʻI hono fakamulitukú, naʻe fakahoko ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe faifakamoʻoni ʻa Paula ʻi he ʻao ʻo e kau ʻōfisa māʻolunga ʻi Sesalia pea naʻe ʻave fakapuleʻanga ia ki Loma ke ne faifakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo Sisá tonu.—Ngāue 9:​26-​30; 21:​20-​26; 23:11; 24:27; Kaletia 2:​12; 4:​9, 10.

ʻOkú Ke Fakahāhā ʻa e ʻApasiá?

11. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhaaʻi ʻa e ʻapasia ki he mafai fakaemāmaní?

11 ʻOkú ke fakahāhā ʻa e ʻapasia totonu ki he faʻahinga ʻoku maʻu mafaí? ʻOku fekauʻi ki he kau Kalisitiané ke nau “fai kiate kinautolu kotoa pe ʻa e meʻa ʻoku totonu: . . . ʻa e fakaʻapaʻapa kiate ia ʻoku aʻana ʻa e fakaʻapaʻapaʻia.” Ko e moʻoni, ko ʻetau anganofo ki he “ngaahi pule ʻoku maʻolunga” ʻoku kau ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau totongi ʻetau ngaahi tukuhaú ka ko ʻetau fakaʻapaʻapa ki he kau maʻu mafaí ʻaki hotau ʻulungāngá mo e leá. (Loma 13:​1-7) ʻI he fehangahangai mo ha kau ʻōfisa fakapuleʻanga ʻoku nau anga-kakaha nai, ʻoku anga-fēfē ʻetau talí? ʻI Chiapas State, Mekisikou, naʻe toʻo ai ʻe he kau maʻu mafai ʻi he feituʻu ʻe taha ʻa e kelekele ngoueʻanga ʻa e ngaahi fāmili ʻe 57 ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi naʻe ʻikai kau ʻa e kau Kalisitiané ni ʻi he ngaahi kātoanga fakalotu pau. ʻI he ngaahi fakataha naʻe fai ke fakapapauʻi ai ʻa e meʻá, naʻe teunga maʻa mo maau ai ʻa e Kau Fakamoʻoní, pea lea maʻu pē ʻi he tuʻunga fakangeingeia mo e ʻapasia. ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe taha mei ai, naʻe fai ai ha tuʻutuʻuni lelei kiate kinautolu. Naʻe hanga ʻe heʻenau tōʻongá ʻo ikuʻi mai ʻa e ʻapasia ʻa e niʻihi ʻo e kau mamamatá ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻa nau loto mo kinautolu foki ke nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova!

12. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻa e ‘ʻapasia loloto’ ki hoto husepāniti taʻetuí?

12 ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā ʻa e ʻapasia ki he mafai ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻi he fāmilí? ʻI he hili ʻa e lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi heʻene tofanga ʻi he faingataʻá, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Pehe foki, ʻa kau fefine, mou anganofo ki homou ngaahi husepaniti; koeʻuhi ka ai ha niʻihi ʻoku talangataʻa ki he folofola, heiʻilo ʻe maʻu mai kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi toʻonga ʻa honau ngaahi uaifi, kae ʻikai ʻaki ha lea; heʻenau mamata ki he maʻa ʻo hoʻomou fakafeangai mo taka ʻapasia.” (1 Pita 3:​1, 2; Efeso 5:​22-24) Naʻe fakamamafaʻi heni ʻe Pita ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ʻa ha uaifi ʻo anganofo ki hono husepānití ʻi he ‘ʻapasia loloto,’ neongo ʻoku ʻikai loko fai ʻe he ngaahi husepāniti ia ʻe niʻihi ʻa e meʻa ʻoku tuha mo e ʻapasia peheé. Ko e tōʻonga ʻapasia ʻa ha uaifi te ne ikunaʻi nai ai ʻa e loto ʻo hono husepāniti taʻetuí.

13. ʻOku malava fēfē ke fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi uaifí ki honau ngaahi husepānití?

13 ʻI he potutohi ʻo e ngaahi konga Tohitapu ko ʻení, ʻoku tohoaki ai ʻe Pita ʻa ʻetau tokangá ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Selá, ʻa ia ko hono husepānití, ʻa ʻĒpalahame, ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e tuí. (Loma 4:​16, 17; Kaletia 3:​6-9; 1 Pita 3:6) ʻOku totonu ke siʻi ange ʻa e fakaʻapaʻapa ia ʻoku fai ʻe he ngaahi uaifi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi husepāniti ʻoku tuí ki hoʻonautolú ʻi he fakaʻapaʻapa ʻoku fai ʻe he ngaahi uaifi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi hoa taʻetuí ki hoʻonautolú? Fēfē kapau ʻoku ʻikai te ke loto-tatau mo ho husepānití ʻi ha meʻa? Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha faleʻi ʻe lava ke ngāueʻaki heni ʻi ha tuʻunga fakalūkufua: “Ka fakafatongia koe ʻe ha talafekau ke ke ʻave ia ʻi ha maile ʻe taha, pea mole mo ia ʻo maile ua.” (Mātiu 5:41) ʻOkú ke fakaʻapaʻapaʻi ho husepānití ʻaki hoʻo fai ai pē ki heʻene ngaahi fakaʻamú? Kapau ʻoku hā ngali fuʻu faingataʻa ʻa e meʻá ni, vahevahe kiate ia ʻa e anga hoʻo ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa ko iá. ʻOua ʻe fakamahalo ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻí. Ka ʻi he taimi ʻokú ke ʻai ai ke ne ʻilo ki hoʻo ngaahi fakaʻamú, fai ia ʻi ha founga ʻapasia. ʻOku enginaki mai ʻa e Tohitapú kiate kitautolu: “Ke kelesiʻia ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.”—Kolose 4:6.

14. Ko e hā ʻoku kau ki hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ongo mātuʻá?

14 Fēfē kimoutolu fānau? ʻOku fekau mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻA e fanau, mou talangofua ʻi he ʻEiki ki hoʻomou matuʻa: he ko hono totonu ia. ‘Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamai mo hoʻo faʻe’, (ko e ʻuluaki fekau ia ʻoku ʻi ai hano talaʻofa.)” (Efeso 6:​1-3) Fakatokangaʻi ko e hoko ʻo talangofua ki hoʻomou ongo mātuʻá ʻoku lau ia ʻoku tatau mo e ‘fakaʻapaʻapa ki hoʻomou tamaí mo hoʻomou faʻeé.’ Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “fakaʻapaʻapa” ʻokú ne maʻu ʻa e ʻuhinga “ke fakamahuʻingaʻi” pe “fokotuʻu ki ai ha mahuʻinga.” Ko ia, ko e hoko ʻo talangofuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he muimui taʻeloto ki he ngaahi tuʻutuʻuni fakaemātuʻá ʻa ē ʻoku hā ngali taʻeʻuhinga lelei kiate koé. ʻOku kole atu ʻa e ʻOtuá kiate koe ke ke fakamahuʻingaʻi māʻolunga ʻa hoʻo ongo mātuʻá pea fakamahuʻingaʻi ʻena tatakí.—Palovepi 15:5 (Lea Fakatātā, PM).

15. ʻE lava fēfē ke tauhi maʻu ʻe he fānaú ʻenau ʻapasiá neongo kapau ʻoku nau ongoʻi naʻe fai ʻe heʻenau mātuʻá ha hala?

15 Kapau ʻoku fai ʻe hoʻo ongo mātuʻá ha meʻa ʻoku fakatupunga ke hōloa ai ʻa hoʻo ʻapasia kiate kinauá, ko e hā leva ʻe faí? Feinga ke sio ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo ʻena fakakaukaú. ʻIkai naʻá na “fakatupu koe” mo tokonaki maʻau? (Palovepi 23:22) ʻIkai ʻoku ueʻi kinaua ʻe he ʻofa kiate koé? (Hepelu 12:​7-11) Lea ʻapasia ki hoʻo ongo mātuʻá, fakamatalaʻi ʻi ha laumālie ʻo e anga-malū ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻí. Neongo kapau te na tali mai ʻi ha founga ʻoku ʻikai te ke saiʻia ai, fakamamaʻo mei he lea taʻeʻapasia kiate kinauá. (Palovepi 24:29) Manatuʻi ʻa e anga ʻo hono tauhi maʻu ʻe Tēvita ʻa ʻene ʻapasia kia Saulá naʻa mo e ʻi he taimi naʻe hē ai ʻa e tuʻí mei he muimui ki he akonaki ʻa e ʻOtuá. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke fekuki mo e anga ʻo hoʻo ngaahi ongoʻí. “Lilingi homou loto ʻi hono ʻao na,” ko e lea ia ʻa Tēvitá. “Ko e ʻOtua ko e hufanga moʻotaua.”—Sāme 62:8; Tangilaulau 3:​25-27.

Fakaʻapaʻapa ki he Faʻahinga ʻOku Takimuʻá

16. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi fakatātā fekauʻaki mo e kau faiako loí pea mo e kau ʻāngeló?

16 ʻOku fakanofo ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, ka neongo ia ʻoku nau kei taʻehaohaoa pē mo fai ʻa e ngaahi fehālaaki. (Sāme 130:3; Koheleti 7:20 [Tagata Malaga, PM]; Ngāue 20:28; Semisi 3:2) Ko hono olá, ʻoku ongoʻi taʻefiemālie nai ʻa e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ki he kau mātuʻá. ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku ʻikai fai ʻo tonu mātē, pe ʻoku hā ngali pehē? Fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e kau faiako loi ʻi he ʻuluaki senitulí pea mo e kau ʻāngeló: “Ko e haʻa taʻemaluʻia kinautolu, ko e haʻa tangi ke tuʻuʻana, ko e kakai ʻoku talalakulaku ki he faʻahinga langilangiʻia, ʻo ʻikai te nau [ʻa e kau faiako loí] tailiili ai. Ka ko e kau angelo, neongo ʻoku nau hulu atu ʻi he malohi mo e mafai, ka talaʻehai ʻoku nau leaʻasi ke lau ʻenau kovi ʻi he [“ʻapasia kia Sihová,” NW].” (2 Pita 2:​10-13) Lolotonga ʻa e lea lauʻikovi ʻa e kau faiako loí ki he “faʻahinga langilangiʻia”—ʻa e kau mātuʻa naʻe foaki ki ai ʻa e mafai ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí—naʻe ʻikai ke lea lauʻikovi ʻa e kau ʻāngeló ia ki he kau faiako loi ʻa ia naʻa nau fakatupunga ʻa e taʻefāʻūtaha ʻi he lotolotonga ʻo e fanga tokouá. Ko e kau ʻāngeló, ʻi heʻenau ʻi ha tuʻunga māʻolunga ange pea maʻu ha ongoʻi vēkeveke ange ʻo e fakamaau totonú ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻa nau lāuʻilo ki he meʻa naʻe hoko ʻi he fakatahaʻangá. Ka, “ʻi he ʻapasia kia Sihová,” naʻa nau tuku ʻa e fakamāú ki he ʻOtuá.—Hepelu 2:​6, 7; Siutasi 9 (Jute, PM).

17. ʻOku anga-fēfē kaunga ʻa hoʻo tuí ʻi he taimi ʻoku feangai ai mo e ngaahi palopalema ʻa ia ʻokú ke ongoʻi ʻoku hala ai ʻa e kau mātuʻá?

17 Naʻa mo ha meʻa ʻoku ʻikai ke fai ʻi he founga tofu pē ko ia ʻoku totonu ke ʻi aí, ʻikai ʻoku totonu ke tau maʻu ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi ko e ʻUlu longomoʻui ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané? ʻIkai ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻene fakatahaʻanga tonu ʻi māmani lahí? ʻIkai ʻoku totonu ke tau ʻapasia ki heʻene founga fakaleleiʻi ʻo e tuʻungá pea lāuʻilo ki heʻene malava ke puleʻi ʻa e ngaahi meʻá? Ko hono moʻoní, ‘ko hai kitautolu ke tau fakamāuʻi hotau kaungāʻapí?’ (Semisi 4:12; 1 Kolinito 11:3; Kolose 1:18) Ko e hā ʻoku ʻikai ʻomai ai hoʻo ngaahi loto-hohaʻá ki he ʻao ʻo Sihová ʻi hoʻo ngaahi lotú?

18, 19. Ko e hā ʻe lava ke ke faí kapau ʻokú ke ongoʻi kuo faihala ha tokotaha mātuʻa?

18 Koeʻuhi ko e taʻehaohaoa fakaetangatá, ʻoku malanga hake nai ai ha ngaahi faingataʻa pe ngaahi palopalema. ʻE ʻi ai nai mo ha ngaahi taimi ʻa ia ʻe faihala ai ha tokotaha mātuʻa, ʻo fakatupunga ai ha niʻihi ke loto-hohaʻa. Ko ʻetau ngāue fakavavevave ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé ʻe ʻikai liliu ai ʻa e tuʻunga ia ko iá. ʻE hoko pē nai ia ʻo toe fakalahi ange ai ʻa e palopalemá. Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻiloʻilo fakalaumālié te nau tatali kia Sihova ke ne fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá mo fakahoko ha faʻahinga akonaki pē ʻoku fiemaʻu nai ʻi heʻene taimi mo ʻene founga tonu pē ʻaʻaná.—2 Timote 3:16; Hepelu 12:​7-11.

19 Fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi loto-mamahi ʻi ha meʻa? ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe talanoa ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, fēfē ke ke fakaofi anga-fakaʻapaʻapa ki he kau mātuʻá ki ha tokoni? ʻI he ʻikai ke hoko ʻo fakaangá, fakamatalaʻi ʻa e founga kuo uesia ai koé. Maʻu maʻu pē ʻa e “kaungāongoʻi” kiate kinautolu, pea tauhi maʻu ʻa e ʻapasiá ʻi hoʻo falala kiate kinautolú. (1 Pita 3:​8NW) ʻOua ʻe hanga ki he lea paetakú, kae falala ki heʻenau matuʻotuʻa faka-Kalisitiané. Fakahoungaʻi ha faʻahinga fakalototoʻa Fakatohitapu pē te nau ʻoatu anga-ʻofa nai. Pea kapau ʻoku hā ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakatonutonu kehe, maʻu ʻa e loto-falala ʻe hanga ʻe Sihova ʻo tataki ʻa e kau mātuʻá ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku leleí mo totonú.—Kaletia 6:10; 2 Tesalonaika 3:13.

20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

20 Kae kehe, ʻoku toe ʻi ai mo e tafaʻaki ʻe taha ke fakakaukau atu ki ai ʻi he fekauʻaki mo hono fakaʻapaʻapaʻi mo ʻapasiaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu mafaí. ʻIkai ʻoku totonu ki he faʻahinga ʻoku nau ʻi ha tuʻunga mafaí ke nau ʻapasiaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku tuku mai ke nau tokangaʻí? Tau sivisiviʻi ange ia ʻi he kupu hoko maí.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e ʻuhinga lelei ʻoku tau maʻu ke fakaʻapaʻapa ai ki he faʻahinga ʻoku maʻu mafaí?

• ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova mo Sīsū ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻapasia ki he mafai ʻoku foaki mei he ʻOtuá?

• Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga naʻe foaki ki ai ʻa e mafaí?

• Ko e hā ʻoku malava ke tau faí kapau ʻoku hā ngali kuo fai ha hala ʻe he tokotaha ʻoku pule kiate kitautolú?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Naʻe ʻapasia loloto ʻa Sela ki he mafai ʻo ʻĒpalahamé pea naʻe fiefia

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Naʻe ʻikai ke ʻapasia ʻa Maikale ki he mafai ʻo Tēvitá ʻi hono tuʻunga ko e ʻulu ʻo e fāmilí pea ko e tuʻi

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

‘Ko Sihova e haʻaku ofi ke ala ki he pani ʻa e ʻEiki’

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Ko e hā ʻoku ʻikai ʻomai ai hoʻo ngaahi loto-hohaʻá ki he ʻao ʻo Sihová ʻi hoʻo ngaahi lotú?