Skip to content

Skip to table of contents

Kalasi Hono 108 ʻo Kiliatí Naʻe Fakaʻaiʻai Ke Nau Fai ʻa e Ngāue Toputapú

Kalasi Hono 108 ʻo Kiliatí Naʻe Fakaʻaiʻai Ke Nau Fai ʻa e Ngāue Toputapú

Kalasi Hono 108 ʻo Kiliatí Naʻe Fakaʻaiʻai Ke Nau Fai ʻa e Ngāue Toputapú

ʻI HE Tohitapú, ko e lotu ki he ʻOtuá ʻoku faʻa fai ʻa e lave ki ai ʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “ngāue toputapu.” ʻOku haʻu ia mei ha kupuʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhingá ko hono fai ha ngāue ki he ʻOtuá. (Loma 9:​4NW) Ko e toko 5,562 ko ia naʻe fanongo ki he polokalama foaki tohi fakamoʻoni ako ʻo e kalasi hono 108 ʻo e Akoʻanga Taua Leʻo Tohitapu ko Kiliatí naʻa nau fanongo ai ki he kau malangá ʻi heʻenau tokonaki mai ʻa e akonaki ʻaonga ʻa ia te ne tokoniʻi ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau fai ʻa e ngāue toputapu ʻoku fakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá. a

Ko Theodore Jaracz, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe hoko ko e tokotaha seá. Naʻe kamataʻaki ʻa e polokalamá ʻa e hiva fika 52, “Huafa ʻo ʻEtau Tamaí.” Ko e kupu hono ua ʻo e foʻi hiva ko iá ʻoku fakahaaʻi ai: “ʻOku mau kumi ki ha ngaahi founga ke mau toe fakatāpuhaaʻi ai ho huafa taʻefakatatauá.” Naʻe fakamatalaʻi moʻoni ʻe he meʻa ko iá ʻa e holi fakamātoato ʻa e kau ako ʻo e kalasi maʻu tohi fakamoʻoni akó (ʻa ia naʻa nau mei he ngaahi fonua ʻe 10) ke ngāueʻaki ʻenau akó ʻi honau ngaahi vāhenga-ngāue fakamisinalé, ʻa ia ʻe ʻi he ngaahi fonua kehekehe ʻe 17.

ʻI heʻene ngaahi lea fakaavá, naʻe ʻomai ai ʻe Tokoua Jaracz ʻa e tokangá ki he māhina ʻe nima ʻo e ako Tohitapu fakalahi ʻa e kau akó ʻa ia naʻe teuʻi ai kinautolu ki he ngāue ʻi he ngaahi malaʻe mulí. Naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he meʻá ni ke nau “sivi kotoa pe,” ʻa ia, ke nau sivisiviʻi lelei ʻi he maama ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa kuo nau ako ki muʻá, pea ke “ʻilonga pe ʻa e lelei, puke maʻu ia.” (1 Tesalonaika 5:21) Naʻá ne fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau pipiki anga-tonu kia Sihova, ko ʻene Folofolá, pea ki he ngaahi vāhenga-ngāue naʻe akoʻi kinautolu ki aí. Ko e hā te ne tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau fai ʻa e meʻa kotoa ko ení?

Fakahinohino ʻAonga ki Hono Fai ʻa e Ngāue Toputapú

Ko Lon Schilling, ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Ngāue ʻo Pētelí, naʻe malanga ia ʻi he kaveinga “Te Mou Paasi ʻi he Sivi ʻo e Fakaʻatuʻí?” Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ʻo fakaʻatuʻí, ʻa ia ʻoku tapua mei ai ʻa e poto fakaʻotuá. (Semisi 3:​17) ʻOku kau ki he fakaʻatuʻí ʻa e ʻunua, taʻefilifilimānako, anga-fakanānā, femamaeʻaki, mo e faʻa mataʻofi. “Ko e kakai fakaʻatuʻí ʻoku nau mafamafatatau ʻi he feangai mo e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai te nau hanga ki he tafaʻaki ʻo e fuʻu tōtuʻá,” ko e lea ia ʻa Tokoua Schilling. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha misinale ʻi heʻene hoko ʻo fakaʻatuʻí? Ko ʻete maʻu ha vakai anga-fakanānā kiate kita, ʻo ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi faingamālié ke fanongo pea ako mei he niʻihi kehé, pea loto-lelei ke vakai ki he ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé lolotonga ia ʻoku ʻikai ke fakangaloku ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá.​—1 Kolinito 9:​19-​23.

“ʻOua Naʻa Ngalo ke Kai!” ko e kaveinga mālie ia ʻo e konga hono hoko ʻo e polokalamá, naʻe fakahoko ʻe Samuel Herd, ko e toe mēmipa ia ʻe taha ʻo e Kulupu Pulé. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ha meʻakai lelei fakalaumālié koeʻuhi ke hanganaki mateuteu ai ki hono fai ʻa e ngāue toputapú. “Ko hoʻo ngāue fakalaumālié,” ko e lea ia ʻa Tokoua Herd, “ʻe vave ʻa ʻene tupulekiná ʻi hoʻo ngāue vave ʻi ho vāhenga-ngāue ʻo e malangá mo e faiakó. Ko ia ai, ʻe ʻi ai ha fiemaʻu kiate koe ke fakatupulekina ʻa hoʻo maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālié koeʻuhi ke ke mafamafatatau pea fakaleleiʻi ai ʻa ho ngaahi mālohingá.” Ko ha kai tuʻumaʻu ʻo e meʻakai fakalaumālié ʻe lava ke ne tokoniʻi ha misinale ke fakaʻehiʻehi ai mei he mafasia fakalaumālié mo e taʻelatá. ʻOku tokoni ia ki he fiemālié pea mo e fakapapau ke pipiki ki hoto vāhenga-ngāue ʻo e ngāue toputapú.​—Filipai 4:​13.

Ko ha faiako ʻe taha ʻi Kiliati, ko Lawrence Bowen, naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau ako maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau “Toe Foki ki he Kamataʻangá.” Ko e hā ʻa ʻene ʻuhingá? Naʻá ne fakaafeʻi kotoa ʻa e kau fanongó ke huke ki he Palovepi 1:​7 (Lea Fakatātā, PM), ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e ʻapasia kia Sihova ko e ʻuluaki meʻa ia ʻi he ʻilo.” Naʻe fakamatala ʻa e tokotaha malangá: “Ko ha meʻa pē ʻokú ne liʻaki ʻa e foʻi moʻoni tefito ʻo e ʻi ai ʻa Sihová ʻe ʻikai ʻaupito lava ke taau ia ke hoko ko e ʻilo moʻoni pea ʻe ʻikai iku ia ki he mahino totonú.” Naʻe fakahoa ʻe Tokoua Bowen ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, ki he fanga kiʻi kongokonga ʻo ha vaʻinga pāsolo. ʻI he taimi ʻoku fokotuʻutuʻu fakataha ai ʻa e fanga kiʻi kongokongá, ʻoku faʻu ai ha fakatātā. Ko e lahi ange ʻo e fanga kiʻi kongokongá, ko e lahi ange ia mo māʻalaʻala ange ʻa e fakatātaá pea ko e lahi ange ia ʻo e houngaʻia ʻoku fakatupulekina ʻe ha tokotaha. ʻE lava ʻe he meʻá ni ke ne tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa ke fai ʻa e ngāue toputapu ki he ʻOtuá.

Ko Wallace Liverance, ʻa e failēsisita ʻo e Akoʻanga Kiliatí, naʻá ne fakaʻosi ʻa e ngaahi malanga hokohokó. Ko ʻene kaveingá ko e “ʻOatu ha Fakamālō ko Hoʻo Feilaulau Ia ki he ʻOtuá.” Naʻá ne fakahanga ʻa e tokangá ki he fakamatala ki hono fakamoʻui ʻe Sīsū ʻa e kau kilia ʻe toko hongofulú. (Luke 17:​11-​19) Ko e tokotaha pē naʻe toe foki ke fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá pea fakahāhā ʻa e fakamālō kia Sīsuú. “ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe fiefia ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻa. Naʻa nau ongoʻi fiefia fekauʻaki mo honau tuʻungá, ka ʻoku hā ko e meʻa pē naʻa nau fiemaʻú ke fakahaaʻi ʻe he taulaʻeikí kuo nau maʻa,” ko e fakamatala ia ʻa Tokoua Liverance. Ko e fakamaʻa fakalaumālie ʻoku iku ki ai ʻi hono ako ʻo e moʻoní, ʻo ō fakataha mo e fakamāloó, ʻoku totonu ke ne ueʻi ha taha ke ne fakahāhā ʻa e fakamālō ki he ʻOtuá ʻi heʻene anga-leleí. Ko e kau ako ʻo e kalasi hono 108 ʻo Kiliatí naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he kotoa ʻo e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá mo ʻene anga-leleí koeʻuhi ke nau ʻai ʻenau ngāué mo e ngaahi feilaulaú ko ha tapua atu ia ʻo ʻenau fakamālō ki he ʻOtuá.​—Sāme 50:​14, 23; 116:​12, 17.

Ngaahi Meʻa Naʻe Hokosia mo e Ngaahi Fakaʻekeʻeke ki he Founga ʻo Hono Fai Iá

Ko Mark Noumair, ko ha toe faiako ia ʻe taha ʻi Kiliati, naʻá ne fai ʻa e konga hono hoko ʻo e polokalamá. Naʻe fekauʻaki ia mo e ngaahi meʻa ʻa e kalasí naʻe hokosia ʻi he malaʻe malangá lolotonga honau vahaʻa taimi akó. Ko e kau akó kuo nau fakamoleki, ʻi hono fakaʻavalisí, ʻa e taʻu nai ʻe 12 ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ki muʻa ke nau haʻu ki Kiliatí. Lolotonga ʻenau ʻi he akoʻangá, naʻa nau kamata ai ha ngaahi ako Tohitapu lahi mo e kakai ʻo e ngaahi ʻātakai kehekehe, ʻo fakahaaʻi ai naʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e founga ke “hoko [ai] ko e meʻa kehekehe ki he kakai kehekehe.”—1 Kolinito 9:22.

Hoko atu ʻi he ngaahi meʻa ʻa e kau akó naʻe hokosiá, naʻe fakaʻekeʻeke ai ʻe Charles Molohan mo William Samuelson ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmili Pētelí mo e kau ʻovasia fefonongaʻaki ʻa ia naʻa nau kau ki Kiliatí. Ko e taha ʻo e fanga tokoua naʻe fakaʻekeʻeké, ko Robert Pevy, naʻe ngāue ʻi he ʻOtu Filipainé hili ʻene maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kalasi hono 51 ʻo Kiliatí. Naʻá ne fakamanatu ki he kalasí: “ʻI he taimi pē ʻoku ʻi ai ai ha palopalema, ʻoku ʻomai ʻe he tokotaha kotoa ʻa ʻene ngaahi fokotuʻu ki he founga ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e palopalemá. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e tokotaha ʻoku poto ange ia ʻiate koe, ko ha tokotaha ʻa ia te ne fokotuʻu mai ha fakakaukau ʻoku lelei ange. Ka ʻo kapau te ke hanga ki he Tohitapú pea feinga ke maʻu ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻá, ʻe ʻikai ha taha ia te ne lakasi ia. ʻE hoko maʻu pē ia ko e tali totonú.”

Ke fakaʻosi ʻa e polokalama lelei fakalaumālié, ko John Barr, ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé, naʻá ne malanga ʻi he kaveinga “Fai ʻa e Ngāue Toputapu Fakahōifua kia Sihova.” Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tapua atu ai ʻa e ngāue toputapú ʻi he malaʻe malangá ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga tāutaha loto-totonú ke nau lotu ki he ʻOtuá ʻi ha founga fakahōifua. Hili ʻa e huke ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 4:​10, naʻe pehē ʻe Tokoua Barr, “Kapau ʻoku fiemaʻu ke tau lotu kia Sihova pē tokotaha, kuo pau ke tau liʻaki ʻa e ngaahi founga olopoto kotoa pē ʻo e tauhi ʻaitolí, hangē ko e mānumanú, ko ha holi ki he koloá, mo e fakahīkihikiʻi-kitá. He fiefia ē ʻoku hoko kiate kitautolú ʻi heʻetau fakakaukau atu ki hono fokotuʻu ʻe heʻetau kau misinalé ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú talu mei he muʻaki ngaahi taʻu 1940 tupú ha lēkooti lelei ʻaupito fekauʻaki mo e meʻá ni! Pea ʻoku mau ongoʻi pau ko kimoutolu kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻo e kalasi hono 108 ʻo Kiliatí te mou muimui ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí. Te mou fai ʻa e ngāue toputapú kia Sihova, ʻa ia ko ia tokotaha pē ʻoku taau ke ne maʻu iá.”

Ko ha tumutumu pau ia ki ha polokalama fakatupu langa hake. Naʻe hoko leva ai ʻa e taimi ke fanongo ai ki he ngaahi talamonū mei he kau pōpoaki talamonū takatakai ʻi he māmaní, ki hono foaki ʻo e tipilomá, pea ki hono lau ʻa e tohi mei he kalasí, ʻo fakahāhā ʻenau houngaʻia ʻi he ako kuo nau maʻú. Naʻe enginaki ki he kalasi maʻu tohi fakamoʻoni akó ke nau fakahāhaaʻi ʻa e ʻulungaanga ʻo e pikimaʻu ki he fatongiá ʻi honau ngaahi vāhenga-ngāué pea ʻi hono tauhi ʻo Sihová. Ko e faʻahinga kotoa naʻe kau ki aí, ʻo kau ai ʻa e kau fakaafe mei he ngaahi fonua ʻe 25, naʻa nau kau fakataha ʻi hono fakaʻosi ʻo e polokalamá ʻaki ʻa e hiva mo ha lotu.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e polokalama ʻi Maʻasi 11, 2000, naʻe fakahoko ia mei he Watchtower Educational Center ʻi Patterson, New York.

[Puha ʻi he peesi 23]

TOKOLAHI ʻO E KALASÍ

Fika ʻo e ngaahi fonua naʻe fakafofongaʻí: 10

Fika ʻo e ngaahi fonua naʻe vahe ki aí: 17

Fika ʻo e kau akó: 46

ʻAvalisi ʻo e taʻumotuʻá: 34

ʻAvalisi ʻo e ngaahi taʻu ʻi he moʻoní: 16

ʻAvalisi ʻo e ngaahi taʻu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi kakató: 12

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Kalasi Maʻu Tohi Fakamoʻoni Ako Hono 108 ʻa e Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí

ʻI he lisi ʻi laló, ko e ngaahi ʻotú ʻoku fakafika ia mei muʻa ki mui, pea ko e ngaahi hingoá ʻoku fakahokohoko ia mei he toʻohemá ki he toʻomataʻú ʻi he ʻotu taki taha.

(1) Amadori, E.; Cook, O.; Byrne, M.; Lee, A. (2) Newsome, D.; Pederzolli, A.; Bigras, H.; Kato, T.; Gatewood, D. (3) Eade, D.; Eade, J.; Wells, S.; Jamison, J.; Gonzales, M.; Gonzales, J. (4) Kato, T.; Lohn, D.; Niklaus, Y.; Preiss, S.; Foster, P.; Ibarra, J. (5) Amadori, M.; Manning, M.; James, M.; Boström, A.; Gatewood, B.; Newsome, D. (6) Foster, B.; Jamison, R.; Hifinger, A.; Koffel, C.; Koffel, T.; Byrne, G. (7) Hifinger, K.; Manning, C.; Cook, J.; Boström, J.; Lohn, E.; Pederzolli, A. (8) James, A.; Wells, L.; Preiss, D.; Niklaus, E.; Lee, M.; Ibarra, P.; Bigras, Y.