Skip to content

Skip to table of contents

“Ko Kimoutolu ko e Ngāhi Tokoua Kotoa Pe”

“Ko Kimoutolu ko e Ngāhi Tokoua Kotoa Pe”

“Ko Kimoutolu ko e Ngāhi Tokoua Kotoa Pe”

“Ko kimoutolu ʻoua naʻa ui ko Lapai: he ʻoku taha pe hoʻomou Faiako, ka ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe.”—MĀTIU 23:8.

1. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku taau ke tau fakakaukau ki aí?

 “KO HAI ʻoku taau ke fakaʻapaʻapaʻi lahi angé, ko ha misinale pe ko ha tokotaha Pēteli?” ko ha fehuʻi loto-tauʻatāina ia ʻa ha fefine Kalisitiane ʻi ha fonua ʻi he Hahaké ki ha misinale mei ʻAositelēlia. Naʻá ne fiemaʻu ke ne ʻiloʻi pe ko hai ʻoku totonu ke tokaʻi lahi angé, ko ha misinale mei ha fonua kehe pe ko ha faifekau fakalotofonua ʻoku ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó. Ko e fehuʻi loto-tauʻatāina ko iá, ʻoku tapua mei ai ha anga fakafonua mātuʻaki tokanga ki he fakatuʻutuʻungá, naʻe ʻohovale ai ʻa e misinalé. Kae kehe, ko e fehuʻi pe ko hai ʻoku lahi angé, ʻoku tupu ia mei ha holi ke ʻiloʻi pe ko fē ʻoku tuʻu ai ʻa e kakaí ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e mafaí mo e tākiekiná.

2. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki hotau kaungālotú?

2 ʻOku ʻikai ʻaupito ko ha meʻa foʻou ʻa e hohaʻa ko ʻení. Naʻa mo e kau ākonga ʻa Sīsuú naʻa nau fekīhiaki hokohoko pe ko hai naʻe lahi tahá. (Mātiu 20:​20-24; Maake 9:​33-37; Luke 22:​24-27) Naʻa nau haʻu foki mo kinautolu mei ha anga fakafonua mātuʻaki tokanga ki he fakatuʻutuʻungá, ʻa ia ko e lotu faka-Siu ʻo e ʻuluaki senitulí. ʻI he fakakaukau atu ki ha sōsaieti peheé, naʻe akonakiʻi ai ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá: “Ko kimoutolu ʻoua naʻa ui ko Lapai: he ʻoku taha pe hoʻomou Faiako, ka ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe.” (Mātiu 23:8) Ko ha hingoa fakalakanga fakalotu hangē ko e “Lapai,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Faiako,” “ʻoku hehema ia ke fakatupu ʻa e loto-pōlepole mo ha ongoʻi ʻo e māʻolunga ange ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu iá, pea ko e meheka pea mo ha ongoʻi ʻo e māʻulalo ange ʻi he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau maʻu iá; pea ko e laumālie mo e hehema fakakātoa ʻo iá ʻoku tuʻu fehangahangai ia mo e ‘tuʻunga faingofua ʻoku ʻia Kalaisí,’” ko e fakamatala ia ʻa e mataotao Tohitapu ko Albert Barnes. Ko e moʻoni, ʻoku fakaʻehiʻehi ʻa e kau Kalisitiané mei he leaʻaki ki he kau ʻovasia ʻi honau lotolotongá ʻo pehē “Mātuʻa Hai-mo-Hai,” ʻo ngāueʻaki ʻa e foʻi lea “mātuʻa” ko ha hingoa fakalakanga fakahekeheke. (Siope 32:​21, 22) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau mātuʻá ʻoku nau moʻui ʻo fakatatau ki he akonaki ʻa Sīsuú ʻoku nau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mēmipa kehe ʻo e fakatahaʻangá, ʻo hangē pē ko e fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sihova ʻa e kau lotu mateakí mo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau muimui mateakí.

Ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova mo Sīsuú

3. Naʻe anga-fēfē hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui fakalaumālié?

3 Neongo ko Sihová ko e “Fugani Maoluga,” mei he kamataʻangá pē, naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui fakatupú ʻaki hono fakakau kinautolu ʻi heʻene ngaahi ngāué. (Sāme 83:​18PM) ʻI he taimi naʻá ne fakatupu ai ʻa e ʻuluaki tangatá, naʻe fakakau ʻe Sihova ʻa hono ʻAlo-tofu-pē-taha-ne-fakatupú ʻi he foʻi ngāue ko iá ʻi he tuʻunga ko ha “tufunga lahi.” (Palovepi 8:​27-30 [Lea Fakatātā, PM]; Senesi 1:26) Naʻe aʻu ʻo fakaafeʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau ʻāngelo fakahēvaní ke nau fakahaaʻi ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e founga ke hoko atu ki hono fakaʻauha ʻo Tuʻi ʻĒhapi fulikivanú ʻi he taimi naʻá Ne fakapapauʻi ai ke fai iá.—1 Tuʻi 22:​19-23.

4, 5. ʻOku anga-fēfē hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui fakaetangatá?

4 ʻOku pule ʻa Sihova ʻi he tuʻunga ko e Hau Fakaleveleva ʻo e ʻunivēsí. (Teutalonome 3:24) Kuo ʻikai fiemaʻu ai kiate ia ke ne fealeaʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Kae hangē ko e laú, kuó ne afeitaulalo, ke ne tokanga kiate kinautolu. Naʻe hiva ha tokotaha-tohi-sāme: “Ko hai ʻoku tatau mo Sihova ko hotau ʻOtua? ʻA ia ʻoku ne ʻai mei ʻolunga hono ʻafioʻanga, ʻa ia ʻoku ne afeitaulalo ke vakai ʻa e ngaahi meʻa ʻa langi mo mamani. ʻOku ne fokotuʻu mei he efu ʻa e lauvale.”—Sāme 113:​5-8.

5 Ki muʻa ʻi hono fakaʻauha ʻo Sōtoma mo Komolá, naʻe fanongo ʻa Sihova ki he ngaahi fehuʻi ʻa ʻĒpalahamé pea fakafiemālieʻi ʻa ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e fakamaau totonú. (Senesi 18:​23-33) Neongo naʻe ʻosi ʻafioʻi ʻe Sihova ia ʻa e ola ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kole ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne fanongo anga-kātaki kia ʻĒpalahame pea tali ʻa ʻene fakaʻuhingá.

6. Ko e hā ʻa e ola ʻo hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e fakaʻapaʻapá ʻi he taimi naʻe ʻeke ai ʻe Hapakuke ha fehuʻí?

6 Naʻe fanongo foki ʻa Sihova kia Hapakuke, ʻa ia naʻá ne ʻeke: “Kofutu, ʻEiki, ʻeku tangi atu, kae ʻikai te ke ongoʻi?” Naʻe vakai ʻa Sihova ki he fehuʻí ko hano poleʻi ia ʻo hono mafaí? ʻIkai, naʻá ne vakai ki he ngaahi fehuʻi ʻa Hapakuké naʻe totonu, pea naʻá ne fakahaaʻi ai ʻa ʻene taumuʻa ke fokotuʻu hake ʻa e kau Kalitiá ke fakahoko ʻa e fakamāú. Naʻá ne fakapapauʻi ki he palōfitá ko e ‘fakamaau ko ʻeni naʻe tomuʻa talá kuo pau te ne haʻu.’ (Hapakuke 1:​1, 2, 5, 6, 13, 14; 2:​2, 3) ʻI he fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi loto-hohaʻa ʻa Hapakuké pea fai ha tali kiate iá, naʻe fakaʻapaʻapaʻi ai ʻe Sihova ʻa e palōfitá. Ko hono olá, naʻe hākahaka ʻa e palōfita loto-moʻuá pea hoko ʻo fiefia, fakataha mo e falala kakato ki he ʻOtua ʻo hono fakamoʻuí. ʻOku fakahaaʻi mai ʻeni ʻi he tohi fakamānavaʻi ʻa Hapakuké ʻa ia ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau falala kia Sihová he ʻahó ni.—Hapakuke 3:​18, 19.

7. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngafa ʻo Pita ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S?

7 Ko Sīsū Kalaisi ʻa e toe faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe taha ʻo hono fakahāhā ʻa e tokaʻi ʻo e niʻihi kehé. Naʻe ʻosi tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻo pehē “ʻilonga ʻa ia te ne fakafisinga au ʻi he ʻao ʻo e kakai, te u fakafisinga foki ʻe au ʻa e tangata ko ia ʻi he ʻao o ʻeku Tamai.” (Mātiu 10:​32, 33) Kae kehe, ʻi he pō ʻo hono lavakiʻí, naʻe liʻaki ia ʻe heʻene kau ākongá kotoa, pea naʻe fakaʻikaiʻi ia ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻo tuʻo tolu. (Mātiu 26:​34, 35, 69-75) Naʻe sio ʻa Sīsū ia ʻo fakalaka atu mei he fōtunga hā mai ki tuʻá pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻi loto ʻa Pitá, ʻa ʻene fakatomala lolotó. (Luke 22:​61, 62) ʻI he ʻaho pē ʻe 51 ki mui ai, naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻe Kalaisi ʻa e ʻapositolo fakatomalá ʻaki hono fakaʻatā ia ke ne fakafofongaʻi ʻa e kau ākonga ʻe toko 120 ʻa Sīsuú ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí pea ngāueʻaki ʻa e ʻuluaki ʻo e “ngāhi kī ʻo e Puleʻanga.” (Mātiu 16:19; Ngāue 2:​14-40) Naʻe ʻoange kia Pita ha faingamālie ke ne ‘toe foki ke poupou hono ngaahi tokouá.’—Luke 22:​31-33.

ʻOange ha Fakaʻapaʻapa ki he Ngaahi Mēmipa ʻo e Fāmilí

8, 9. ʻI hono fai ha fakaʻapaʻapa ki hono uaifí, ʻe malava fēfē ʻe ha husepāniti ke ne faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsū?

8 ʻOku lelei ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi mātuʻá ke nau faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsū Kalaisi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e mafai ʻoku ʻomai mei he ʻOtuá. Naʻe enginaki mai ʻa Pita: “Ko kimoutolu foki ae kau tagata, ke mou nonofo mo kinautolu [homou ngaahi uaifí] o fakatatau ki he ilo, o fakaabaaba ki he unoho, o tāu moe ibu vaivai.” (1 Pita 3:​7PM) Fakaʻuta atu ki haʻo ala ki ha ipu maka pelepelengesi, ʻoku hā mahino ʻoku vaivai ange ia ʻi ha ipu ʻakau. ʻIkai te ke tokanga lahi ange ki ai? ʻE lava ʻe ha husepāniti ke ne fai pehē ʻaki ʻene faʻifaʻitaki kia Sihova, ʻo fanongo ki he ngaahi fakakaukau ʻa hono uaifí ʻi he taimi ʻoku fai ai ha fili ki he ngaahi meʻa fakafāmilí. Manatuʻi naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ha taimi ke ne fakaʻuhinga ai mo ʻĒpalahame. ʻI he tuʻunga taʻehaohaoá, ʻoku ʻikai nai malava ke sio ha husepāniti ki he tuʻunga fakalūkufua ʻo e meʻá. Ko ia, ʻikai ʻe fakapotopoto kiate ia ke ne fakaʻapaʻapa ki hono uaifí ʻaki ʻene fakakaukau loto-moʻoni ki heʻene fakakaukaú?

9 ʻI he ngaahi fonua ko ia ʻoku tuʻu mālohi ai ʻa e mafai fakaetangatá, kuo pau ke manatuʻi ʻe ha husepāniti kuo pau nai ki hono uaifí ke ne ikuʻi ha ʻā vahevahe kāfakafa ke fakahaaʻi ʻa ʻene ngaahi ongoʻi ʻi lotó. Faʻifaʻitaki ki he founga naʻe feangai ai ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻene kau ākongá, ko e konga ʻo ʻene kalasi fefine mali ʻi he kahaʻú, he lolotonga ʻene ʻi he māmaní. Naʻá ne lehilehiʻi kinautolu, ʻo fakakaukau ki honau ngaahi ngataʻanga fakaesino mo fakalaumālié naʻa mo e ki muʻa ke nau lea ʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻú. (Maake 6:31; Sione 16:​12, 13; Efeso 5:​28-30) Tānaki atu ki ai, vaheʻi ha taimi ke ke sio ai ki he meʻa kuo fai ʻe ho uaifí maʻau mo ho fāmilí, pea fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá ʻi he lea mo e ngaahi ngāue. Fakatouʻosi ʻa Sihova mo Sīsū, naʻá na houngaʻia, fakaongoongoleleiʻi, mo tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga tāú. (1 Tuʻi 3:​10-14; Siope 42:​12-15; Maake 12:​41-44; Sione 12:​3-8) ʻI he hili ʻa e hoko ʻa hono husepānití ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe pehē ʻe ha fefine Kalisitiane ʻi he Hahaké: “Naʻe faʻa muʻomuʻa ʻiate au ʻa hoku husepānití ʻaki ha foʻi manga ʻe tolu pe fā, ʻo tuku kiate au ke u toʻo ʻa e meʻa kotoa. ʻI he taimi ní ʻokú ne toʻo ʻa e kató pea fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki he meʻa ʻoku ou fai ʻi ʻapí!” Ko ha foʻi lea ʻo e houngaʻia loto-moʻoní ʻoku tokoni lahi ia ki ho uaifí ke ne ongoʻi ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga.—Palovepi 31:28.

10, 11. Ko e hā ʻoku malava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Sihova ʻi he feangainga mo e puleʻanga angatuʻu ʻo ʻIsilelí?

10 ʻI he feangai mo ʻena fānaú, tautefito ki he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻa e valokí, ʻoku totonu ke faʻifaʻitaki ʻa e ongo mātuʻá ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻOtuá. Naʻe “naʻinaʻi ʻe Sihova ʻa Isileli mo Siuta” ke tafoki mei honau ngaahi ʻalunga koví, ka naʻa nau “fakakekeva honau kia.” (2 Tuʻi 17:​13-15) Naʻe aʻu ʻa e kau ʻIsilelí ʻo nau “ngutu fakalai ki heʻene ʻAfio, pea nau kākāʻi ʻaki honau ʻelelo.” ʻOku ongoʻi nai ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi ʻoku fai pehē ʻenau fānaú ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe hanga ʻe he kau ʻIsilelí ʻo ‘ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá’ pea fakalotomamahiʻi ia, ʻo ʻai ia ke ne ongoʻi lavea. Ka, ko Sihová “ʻi heʻene manavaʻofa, ʻoku ne ʻufiʻufi angahala, pea ʻoku ʻikai te ne fakaʻauha.”—Sāme 78:​36-41.

11 Naʻe aʻu ʻo kole ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí: “Haʻu muʻa ke ta sivi [“fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá,” NW] . . . neongo ʻe ha kulokula hoʻomou hia, ʻe hoko ʻo hinehina hange ko e sinou.” (Aisea 1:18 [Isaia, PM]) Neongo naʻe ʻikai ke hala ʻa Sihova, naʻá ne fakaafeʻi ʻa e puleʻanga angatuʻú ke nau haʻu ʻo fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá. Ko ha fakakaukau lelei ē ki he ngaahi mātuʻá ke nau faʻifaʻitaki ki ai ʻi he feangai mo ʻenau fānaú! ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ki he tuʻunga ʻoku fiemaʻu aí, fakalāngilangiʻi kinautolu ʻaki ʻa e fanongo ki heʻenau tafaʻakí ʻi he fekauʻaki mo ha meʻa, pea fakaʻuhinga mo kinautolu ki he ʻuhinga kuo pau ke nau liliu aí.

12. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo ʻetau fānaú ʻo lahi ange ia ʻia Sihová? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻú kapau ʻoku fiemaʻu ke tau tokaʻi ʻa e ngeia ʻo ʻetau fānaú ʻi he taimi ʻoku valokiʻi ai kinautolú?

12 Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ki he fānaú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e akonaki mālohi. ʻE ʻikai loto ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau hangē ko ʻĪlaí, ʻa ia naʻá ne ‘fakaabaaba lahi hake ki hono ogo fohá ia Sihova.’ (1 Samiuela 2:​29PM) Ka, ʻoku kei fiemaʻu ki he fānaú ke nau sio ki he taumuʻa ʻofa ʻoku tuʻu mei mui ʻi he fakatonutonú. ʻOku totonu ke nau malava ʻo mahinoʻi ʻoku ʻofa ʻenau ngaahi mātuʻá ʻiate kinautolu. ʻOku enginaki mai ʻa Paula ki he ngaahi tamaí: “ʻOua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fānaú, kae hanganaki tauhi hake kinautolu ʻi he akonaki mo e fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Efeso 6:​4NW) Lolotonga hono ngāueʻaki ʻa e mafai fakaetamaí, ko e poini ʻoku lave ki aí ko e fiemaʻu ki he tamaí ke ne tokanga ki he ngeia ʻo e fānaú ʻaki ʻa e ʻoua ʻe fakaʻitaʻi kinautolu koeʻuhi ko haʻane anga-fefeka tōtuʻa. ʻIo, ko e tokanga ki he ngeia ʻo e fānaú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e feinga mei he tafaʻaki ʻa e ongo mātuʻá, ka ko e fua ʻo e fai peheé ʻoku tuha ia mo e ngaahi feilaulau kotoa.

13. Ko e hā ʻa e vakai ʻa e Tohitapú ki ha taha taʻumotuʻa ʻi ha fāmili?

13 Ko hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku fakalaka atu ia mei he fakalāngilangiʻi ʻo hoto uaifí mo e fānaú. “ʻI he hoko ʻo motuʻá, talangofua ki hoʻo fānaú,” ko e lau ia ʻa ha palōvepi faka-Siapani. Ko e poini ʻo e foʻi palōvepi ko iá ko e ngaahi mātuʻa taʻumotuʻá ʻoku totonu ke nau fakaʻehiʻehi mei hono fakalahi honau mafai fakaemātuʻá pea ʻoku totonu ke fai ha tokanga ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe heʻenau fānau lalahí. Lolotonga ʻoku Fakatohitapu ki he ngaahi mātuʻá ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau fānaú ʻaki hono fai ha fanongo kiate kinautolu, ʻoku ʻikai totonu ki he fānaú ke nau fakahāhā ha fakakaukau taʻetokaʻi ki he ngaahi mēmipa taʻumotuʻa ange ʻo e fāmilí. “ʻOua te ke taʻetokaʻi ʻoka motuʻa hoʻo faʻe,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 23:22. Naʻe moʻuiʻaki ʻe Tuʻi Solomone ʻa e palovepi ko ʻení pea fakaʻapaʻapa ki heʻene faʻeé ʻi heʻene fakaofi mai kiate ia ke fai ha kolé. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Solomone ke ʻai ha taloni ʻi hono toʻomataʻu ʻoʻoná pea fakafanongo ai ki he meʻa naʻe pau ke tala kiate ia ʻe heʻene faʻē taʻumotuʻá, ʻa Patisepa.—1 Tuʻi 2:​19, 20.

14. ʻOku lava fēfē ke tau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mēmipa taʻumotuʻa ʻo e fakatahaʻangá?

14 ʻI hotau fāmili fakalaumālie kuo fakalahí, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga lelei ke tau “tāimuʻa” ʻi hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi mēmipa taʻumotuʻa ʻo e fakatahaʻangá. (Loma 12:10) ʻOku ʻikai nai te nau malava ke kei fai ha meʻa lahi ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ʻi he ngaahi taimi ki muʻá, pea ʻoku fakatupu feifeitamaki nai ia kiate kinautolu. (Koheleti 12:​1-7 [Tagata Malaga, PM]) Ko ha tokotaha Fakamoʻoni pani taʻumotuʻa naʻe toka-mohenga ʻi ha tauhiʻanga ʻo e kau vaivaí naʻá ne fakahaaʻi ha ongoʻi feifeitamaki pehē: “ʻOku ʻikai lava ke u kei faʻa tatali ke u toki mate kae toki foki ai ki he ngāué.” ʻOku malava ke tokoni ki he faʻahinga taʻumotuʻa peheé, ʻa ʻetau fakahāhā ʻa e tokanga mo e fakaʻapaʻapa totonú. Naʻe fekau ki he kau ʻIsilelí: “Te ke tuʻu ki ʻolunga ʻi he ʻao ʻo e ʻuluhinā, pea te ke fakaʻapaʻapa kiate kiate ia ʻoku motuʻa.” (Livitiko 19:32) Fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻí ʻaki hono ʻai ʻa e faʻahinga taʻumotuʻá ke nau ongoʻi ʻoku fiemaʻu kinautolu mo fakahoungaʻi. Ko e ‘tuʻu ki ʻolungá’ ʻoku kau nai ki ai ʻa e tangutu hifo ʻo fanongo kiate kinautolu ʻi heʻenau fakamatala ki he meʻa naʻa nau lavaʻi ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú. ʻE fakalāngilangiʻi ai ʻa e tokotaha taʻumotuʻá pea fakakoloa ai ʻetau moʻui fakalaumālié tonu.

‘ʻI he Fakaʻapaʻapá Mou Tāimuʻa’

15. Ko e hā ʻoku malava ke fai ʻe he kau mātuʻá ke fakalāngilangiʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá?

15 ʻOku tupu ʻafaʻafa ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻoku fokotuʻu ai ʻe he kau mātuʻá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolú. (1 Pita 5:​2, 3) Neongo ʻenau taimi-tēpile moʻumoʻuá, ʻoku tamuʻomuʻa ʻa e kau mātuʻa tokangá ke fakaofiofi ki he fānaú, ki he ngaahi ʻuluʻifāmilí, ngaahi faʻē taʻehoá, ngaahi uaifi tauhi-ʻapí, mo e kau taʻumotuʻá, tatau ai pē pe ʻoku fehangahangai ʻa e faʻahingá ni mo ha ngaahi palopalema pe ʻikai. ʻOku fanongo ʻa e kau mātuʻá ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá pea fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi he meʻa ʻoku nau malava ke faí. Ko ha tokotaha mātuʻa faʻa tokanga ʻokú ne fai ha ngaahi fakamatala houngaʻia fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe ha tokoua pe tuofefine ʻokú ne faʻifaʻitaki ai kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne houngaʻia ʻi heʻene ngaahi meʻamoʻui fakatupu fakaemāmaní.

16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau vakai ki he kau mātuʻá ʻoku taau mo kinautolu ʻa e fakaʻapaʻapá fakataha mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá?

16 ʻI he faʻifaʻitaki kia Sihová, ʻoku fokotuʻu ai ʻe he kau mātuʻá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono ngāueʻaki ʻa e enginaki ʻa Paulá: “ʻI hoʻomou ʻofa ki he kainga lotu, fai ʻo hange ko ha kainga moʻoni; ʻi he fakaʻapaʻapa mou tāimuʻa kimoutolu.” (Loma 12:10) ʻOku faingataʻa ange nai ʻeni ki he kau mātuʻa ko ia ʻoku nofo ʻi he ngaahi fonua ʻa ia ʻoku hoko ai ʻa e tokanga ki he fakatuʻutuʻungá ko e tuʻunga totonú. Ko e fakatātaá, ʻi he fonua ʻe taha ʻi he Hahaké, ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi lea ʻe ua ki he “tokoua,” ko e taha ki he tuʻunga māʻolunga pea ko e taha ki he tuʻunga anga-mahení. Naʻe toki hoko pē ki muí ni mai, ʻa hono ngāueʻaki ai ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻa e foʻi lea ki he tuʻunga māʻolungá ki he kau mātuʻá mo e faʻahinga ʻoku taʻumotuʻa angé, pea ngāueʻaki ʻa e foʻi lea anga-mahení ki he niʻihi kehé. Kae kehe, naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu ke ngāueʻaki ʻa e foʻi lea anga-mahení ʻi he taimi kotoa pē, koeʻuhi ʻo hangē ko ia naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí, “ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe.” (Mātiu 23:8) Neongo ʻoku ʻikai nai ke hā mahino ʻa e fakafaikehekehe ko ʻení ia ʻi he ngaahi fonua kehé, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ke tau tokanga fekauʻaki mo e hehema fakaetangata ke ʻai ʻa e ngaahi fakafaikehekehe fakakalakalasí.—Semisi 2:4.

17. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke fotungofua ʻa e kau mātuʻá? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku malava ai ʻa e kau mātuʻá ke faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he feangainga mo e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá?

17 Ko e moʻoni, naʻe fakalototoʻaʻi mai kitautolu ʻe Paula ke tōʻongafai ki he kau mātuʻa pau ʻo taau mo e “fakaʻapaʻapa lōua,” ka ʻoku nau kei hoko pē ko e fanga tokoua. (1 Timote 5:​17NW) Kapau ʻoku tau malava ke “ʻunuʻunu atu malohi ai ki he taloni ʻo kelesi” ʻa e Hau Fakalevelevá, ʻikai ʻoku totonu ke tau malava ke ʻunuʻunu atu ki he kau mātuʻá, ʻa ia ʻoku pau ke nau faʻifaʻitaki kia Sihová? (Hepelu 4:16; Efeso 5:1) ʻE fuaʻaki nai ʻe he kau ʻovasiá ʻa ʻenau fotungofua ʻa kinautolú ʻaki ʻa e fakakaukau atu ki hono lahi ʻo e faʻa haʻu kiate kinautolu ʻa e niʻihi kehé ʻi he kumi ki ha akonaki pe ki hono fai ange ha ngaahi fokotuʻu. Ako ha lēsoni mei he founga ʻoku fakakau ai ʻe Sihova ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻene ngaahi ngāué. ʻOkú ne fakalāngilangiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki hono ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fatongia. Naʻa mo ha ngaahi fokotuʻu ʻoku fai mai ʻe ha tokotaha Fakamoʻoni ʻoku hā ngali ʻikai loko ʻaongá, ʻoku totonu ki he kau mātuʻá ke nau houngaʻia ʻi he tokanga ʻoku fakahaaʻi maí. Manatuʻi ʻa e anga ʻo e feangai ʻa Sihova mo e ngaahi fehuʻi huhū ʻa ʻĒpalahamé pea mo e tangi mamahi ʻa Hapakuké.

18. ʻOku malava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻá kia Sihova ʻi hono fakatonutonu ʻo e faʻahinga ʻoku fiemaʻu ki ai ha tokoní?

18 ʻOku fiemaʻu ki ha kaungā Kalisitiane ʻe niʻihi ha fakatonutonu. (Kaletia 6:1) Ka, ʻoku nau mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa Sihová, ʻo taau ke fakafeangai kiate kinautolu ʻi he tuʻunga fakangeingeia. “ʻI he fakafeangai mai kiate au ʻa e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e akonakí ʻaki ʻa e tokaʻí, ʻoku ou ongoʻi tauʻatāina ke u fakaofiofi kiate ia,” ko e lau ia ʻa ha tokotaha Fakamoʻoni ʻe taha. ʻOku fai ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí ha tali lelei ki he akonakí ʻi he fakafeangai kiate kinautolu ʻaki ʻa e fakangeingeiá. ʻE fiemaʻu nai ki ai ʻa e taimi lahi ange, ka ko e fanongo lelei ki ha faʻahinga kuo nau fai ha ngaahi laka halá ʻoku ʻai ʻo faingofua ange ai kiate kinautolu ke nau tali ha faʻahinga akonaki pē ʻoku fiemaʻu. Manatuʻi ʻa e anga ʻo e toutou fakaʻuhinga ʻa Sihova mo e kau ʻIsilelí ʻaki ʻa e manavaʻofa kiate kinautolú. (2 Kalonikali 36:15 [2 Fakamatala Mea Hokohoko, PM]; Taitusi 3:2) Ko e akonaki ʻoku ʻoatu ʻi he kaungāongoʻi mo e kaungāmamahí ʻe aʻu ia ki he loto ʻo e faʻahinga ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokoní.—Palovepi 17:17; Filipai 2:​2, 3; 1 Pita 3:8.

19. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he kakai ʻoku ʻikai te nau tui ʻo hangē ko ia ko e kau Kalisitiané?

19 Ko ʻetau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ʻoku fakalahi atu ia ki he faʻahinga ʻoku nau ʻi he tuʻunga nai ke hoko ko hotau fanga tokoua fakalaumālie ʻi he kahaʻú. ʻOku tuai nai ʻa e kakai peheé ʻi he fekauʻaki mo hono tali ʻetau pōpoakí he taimí ni, ka ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau anga-kātaki kiate kinautolu pea fakamoʻoniʻi honau tuʻunga ngeia ko e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko Sihová ʻoku “ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe.” (2 Pita 3:9) ʻIkai ʻoku totonu ke tau maʻu ʻa e vakai ʻa Sihová? ʻI he fakakaukau atu ki he kakaí fakalūkufua, ʻoku malava ke tau fakatoka ʻa e hala ke fai ai ha fakamoʻoni kapau ʻoku tau feinga maʻu pē ke anga-fakakaungāʻapi. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he faʻahinga feohi ʻoku kau nai ai ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki fakalaumālié. (1 Kolinito 15:33) Ka, ʻoku tau fakahāhā ʻa e “anga-ʻofa fakaetangatá,” ʻo ʻikai taʻetokaʻi ʻa e kakai ko ia ʻoku ʻikai te nau tui tatau mo kitautolú.—Ngāue 27:​3NW.

20. ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova mo Sīsuú ke tau fai ʻa e hā?

20 ʻIo, ʻoku lau ʻe Sihova mo Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku taau ke tokaʻi. ʻOfa ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e anga ʻo ʻenau tōʻongá pea takimuʻa meimei tatau ʻi hono fakahāhā ʻa e fefakaʻapaʻapaʻakí. Pea ʻofa ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi lea ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí: “Ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe.”—Mātiu 23:8.

Ko e Hā Haʻo Tali?

• ʻOku totonu ke anga-fēfē hoʻo vakai ki he kaungālotú?

• ʻOku anga-fēfē hono ueʻi koe ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihova mo Sīsuú ke ke fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé?

• ʻOku malava fēfē ke fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi mātuʻá ki he niʻihi kehé?

• ʻI he vakai ki he kaungā Kalisitiané ko honau fanga tokouá ʻoku ueʻi ai ʻa e kau mātuʻá ke nau ngāue ʻi he ngaahi founga fē?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Fakaʻapaʻapa ki ho uaifí ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e houngaʻiá

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Fakalāngilangiʻi hoʻo fānaú ʻaki hoʻo fanongo kiate kinautolu

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Tōʻongafai ki he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻaki ʻa e tuʻunga ngeia