Skip to content

Skip to table of contents

ʻE Lava Ke Ke Kei Anga-Maʻa ʻi ha Māmani ʻUlungaanga Taʻetaau

ʻE Lava Ke Ke Kei Anga-Maʻa ʻi ha Māmani ʻUlungaanga Taʻetaau

ʻE Lava Ke Ke Kei Anga-Maʻa ʻi ha Māmani ʻUlungaanga Taʻetaau

NAʻÁ NE kili ʻuliʻuli mo talavou. Naʻe mohu talēniti mo fakaʻofoʻofa ʻa e taʻahiné ia. Naʻá na ngāue ʻi he kautaha tatau pē. Naʻe tokanga fakafoʻituitui lahi ʻaupito ʻa e taʻahiné kiate ia. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi lea ʻofa ki he taʻahiné. Naʻá na fefakatauʻaki meʻaʻofa. Naʻá na hoko leva ʻo feʻofaʻaki. Naʻá ne liʻaki hono uaifí koeʻuhi ko e taʻahiné. Ko e taʻahiné, ʻi he ʻosi ange iá, naʻá ne fili ke ne nofo mo hono husepānití pea fakangata ʻa e faingāmeʻá. Naʻá ne feinga ʻi he fakapāpākū ke toe foki ki hono uaifí. Kae kehe, ʻi he ʻikai ha loto-halaia moʻoní, naʻe ʻikai te ne lavameʻa. Ko e tokotaha kotoa pē naʻe kau ki he meʻá ni naʻa nau hokohoko atu ʻi he moʻuí, neongo naʻe ʻikai ke taʻeʻiai ha loto-lavea.

Ko e fehokotaki fakasino tāú ʻoku ʻikai ke kei fakakaukau ia ki ai ko ha anga ʻoku lelei ʻi he māmani ko ʻení. Ko e tuli ki he mālié mo e fiemālie taʻeʻiai ha taʻotaʻofí ʻoku hā ko e meʻa anga-mahení ia. ʻOku pehē ʻe he The New Encyclopædia Britannica: ” ʻOku hā ʻoku hoko ʻa e tonó ia ʻi he feituʻu kotoa pē, pea ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku fai anga-maheni pē ia ʻo hangē ko e malí.”

Ka, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ia ko e ʻOtuá ʻa e nofo malí ke “lauʻi lelei . . . ʻe he kakai kotoa pe” pea ko e mohenga ʻo e malí ke “taʻeʻuliʻi.” (Hepelu 13:4) ʻOku fanongonongo mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú: “ʻOua naʻa tuku ke kakaʻi kimoutolu: ʻoku ʻikai ha feʻauaki, pe ha lotu ki he aitoli, pe ha tono ʻunoho, pe ha moʻui fakapelepele, pe ha fai faka-Sotoma, . . . te ne maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (1 Kolinito 6:​9, 10) Ko ia ai, ke fiefia ʻi he hōifua fakaʻotuá, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ʻa e maʻa fakaeʻulungāngá ʻi he māmani ʻulungaanga taʻetaau ko ʻení.

ʻOku malava fēfē ke tau maluʻi kitautolu mei he ngaahi tākiekina fakameleʻi ʻoku takatakai kiate kitautolú? ʻI he vahe hono 5 ʻo e tohi Tohitapu ʻa Palovepí, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa e ngaahi talí. Tau sivisiviʻi ange ʻa e meʻa kuó ne leaʻakí.

Ko e Malava Fakaefakakaukaú Ke Ne Maluʻi Koe

“Tama, tokanga ki he poto kuo u aʻu ki ai,” ko e kamata ia ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí. ʻOkú ne tānaki atu: “Fokotuʻu telinga mai ki he meʻa kuo u ʻilo: koeʻuhia ke ke tauhi ʻa e ngaahi fakakaukau [“malava fakaefakakaukaú,” NW]; pea ke lama ʻe ho ngutu ke ʻatu pe ʻa e meʻa ʻoku ke ʻilo.”—Palovepi 5:​1, 2 (Lea Fakatātā, PM).

Ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele ki he ʻulungaanga taʻetāú, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e potó—ʻa e malava ke ngāueʻaki ʻa e ʻilo Fakatohitapú—mo e ʻiloʻiló, pe ko e mālohi ke fakafaikehekeheʻi ʻa e tonú mei he halá pea ke fili ʻa e ʻalunga totonú. ʻOku enginaki mai ke tau tokanga ki he potó mo e ʻiloʻiló koeʻuhí ke tau maluʻi ʻetau malava fakaefakakaukaú. ʻE anga-fēfē nai ʻetau fai iá? ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatokangaʻi ʻa e founga ʻoku fai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá pea ʻai ke hehema hotau telingá ki hono finangaló mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻI hono fai ʻení, te tau tataki ai ʻetau ngaahi founga fakakaukaú ki he ngaahi ʻalunga totonú. Ko e malava fakaefakakaukau ʻoku fiemaʻú ʻoku fehoanaki ia mo e poto pea mo e ʻilo fakaʻotuá. ʻI hono ngāueʻaki totonú, ʻoku maluʻi ai kitautolu ʻe he malava ko ʻení mei he hoko ʻo tauheleʻi ʻe he ngaahi fakatauele ki he ʻulungaanga taʻetāú.

Tokanga Telia ha Ngutu Lea Molemole

Ko e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ʻa e malava fakaefakakaukaú ki hono tauhi maʻu ʻa e maʻa fakaeʻulungaanga ʻi ha māmani taʻemaʻá he ko e ngaahi founga ko ia ʻa ha tokotaha ʻulungaanga taʻetaau ʻoku fakatauele ia. ʻOku fakatokanga mai ʻa Solomone: “Oku toʻi ae lougutu oe fefine muli o hage koe geeji oe honi, bea oku molemole lahi hake i he lolo a hono gutu. Ka oku tatau moe kona ii a hono ikuaga, o majila o hage ha heleta fakatoumata.”​—Palovepi 5:​3, 4PM.

ʻI he palōveepi ko ʻení, ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e tokotaha anga-taʻefakamaʻumaʻú ʻi he tuʻunga ko ha “fefine muli”—ko ha paʻumutu. a Ko e ngaahi lea ko ia ʻokú ne fakataueleʻi ʻaki ʻa e tokotaha ʻoku tō ʻiate iá ʻoku melie tatau mo e taunga hone pea molemole ange ia ʻi he lolo ʻōlive. ʻIkai ʻoku kamata ʻi he founga ko ʻení ʻa e lahi taha ʻo e ʻuluaki ngaahi sitepu ki he fakaefehokotaki fakasino taʻetāú? Ko e fakatātaá, fakakaukau ange ki he meʻa naʻe hokosia ʻe ha sekelitali hoihoifua taʻu 27 ko Amy. ʻOkú ne pehē: ” ʻOku fai mai maʻu pē ʻe he tangata ko ʻeni ʻi he ngāué ha tokanga lahi kiate au mo fakahīkihikiʻi au ʻi he faingamālie kotoa pē. ʻOku ongo lelei ke hoko ʻo fakatokangaʻi. Ka ʻoku lava ke u sio lelei atu ko ʻene manako ʻiate aú ʻoku nofo taha pē ki he fehokotaki fakasinó. Heʻikai teitei faifai pea kākaaʻi au ʻe heʻene ngaahi ʻuluaki sitepú.” Ko e ngaahi lea fakahekeheke ʻa ha tangata pe ko ha fefine fakatauele ʻoku faʻa fakamānako ia kae ʻoua kuo tau lāuʻilo ki honau natula moʻoní. ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ke tau ngāueʻaki ʻetau malava fakaefakakaukaú.

Ko e ngaahi ikuʻanga ʻo e ʻulungaanga taʻetāú ʻoku kona tatau mo e meʻa ʻoku kona ʻīʻī pea māsila hangē ha heletā fakatoumata—ʻo langa lahi mo fakatupu mate. Ko ha konisēnisi hohaʻa, ko ha feitama ʻikai fiemaʻu, pe ko ha mahaki pipihi fetuku ʻe he fehokotaki fakasinó ʻoku faʻa hoko ko e ngaahi nunuʻa kona ia ʻo e ʻulungaanga peheé. Pea fakakaukau atu ki he mamahi fakaeongo lahi fakaʻulia ʻoku hokosia ʻe he hoa mali ʻo ha tokotaha taʻeangatonu. Ko e foʻi tōʻonga ʻe taha ʻo e taʻeangatonú ʻoku malava ke ne fakatupunga ha lavea loloto feʻunga ke tolonga ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ha moʻui. ʻIo, ʻoku fakatupu loto-lavea ʻa e ʻulungaanga taʻetāú.

ʻI he fakamatala ki he founga-moʻui ʻa ha fefine anga-taʻefakamaʻumaʻu, ʻoku hoko atu ʻa e tuʻi potó: “Ko e vaʻe ʻo e fefine ko ia ʻoku hifo ai pe kia Mate; ko ʻene taulaka ʻoku fakahangatonu ki Lolofonua. Ko e fefine ko ia—ko loto ke ne hae atu ke maʻu ʻa e hala ʻo e moʻui: ʻoku fepikopikoaki ʻene ʻalu ki he meʻa ʻoku ʻikai te ne ʻilo ki ai.” (Palovepi 5:​5, 6) Ko e ngaahi founga ʻa e fefine ʻulungaanga taʻetāú ʻokú ne taki atu ia ki he maté—ko ʻene ngaahi laká ki Seoli, ko e faʻitoka anga-maheni ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he ngaahi mahaki fetuku ʻe he fehokotaki fakasinó, tautefito ki he ʻEitisí, ʻoku tupu mo mafola noa peé, he toki moʻoni ē ko e ngaahi leá ni! Ko e ikuʻanga ʻo e fefiné ʻoku tatau pē mo ia ʻoku hoko ki he faʻahinga ʻoku nau ʻalu fakataha mo ia ʻi hono ngaahi hala fepikopikoakí.

ʻI he tokanga loto-moʻoni, ʻoku naʻinaʻi mai ʻa e tuʻí: “Pea ko eni, kau tama, fanongo mai; pea ʻoua ʻe afe mei he lea ʻoku ou puʻaki. Leʻei ho hala ke mamaʻo mei he fefine ko ia, pea ʻoua te ke ofi ki hono matafale.”Palovepi 5:​7, 8.

ʻOku fiemaʻu ke tau nofo ʻi he mamaʻo taha ʻe ala lavá mei he tākiekina ʻa e kakai ʻulungaanga taʻetāú. Ko e hā ka tau fakaʻatā atu ai kitautolu ki heʻenau ngaahi foungá ʻaki ʻa e fanongo ki he fasi māʻulaló, mamata ʻi he fakafiefia fakatupu fakameleʻí, pe ko hono fakaeʻa atu kitautolu ki he ngaahi tohi fakalieliá? (Palovepi 6:27; 1 Kolinito 15:33; Efeso 5:​3-5) Pea he ngali vale ē ke fakahanga mai ʻenau tokangá ʻaki ʻa e fakamalinga kākaá pe ʻaki ʻa e taʻefakanānā ʻi he valá mo e teuteú!—1 Timote 4:8; 1 Pita 3:​3, 4.

Ko ha Totongi Fuʻu Māʻolunga

Ko e hā mo ha toe ʻuhinga ʻoku totonu ke tau hanganaki tauhi ai ʻetau foungá ke mamaʻo mei he founga ʻa ha tokotaha anga-taʻefakamaʻumaʻu? ʻOku tali mai ʻe Solomone: “Telia naa ke foaki ho ogolelei [“ngeiá,” NW] ki ha kakai kehe, bea mo ho gaahi taʻu ki he kakai loto fakafajifaji: Telia naa bito ae kau muli i ho malohi; bea e i he fale oe muli hoo gaahi gaue; bea ke tagi mamahi amui, oka kai o oji ho kakano mo ho jino.”Palovepi 5:​9-11PM.

ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe Solomone ʻa e totongi māʻolunga ʻo e tō ki he ʻulungaanga taʻetāú. Ko e tonó mo e mole ʻo e ngeiá, pe tokaʻi-kitá, ʻokú na fetakinima. ʻIkai ʻoku fakamā moʻoni ke fai pē ha meʻa ko e fakafiemālieʻi ʻetau holi fakaeʻulungaanga ʻa kitautolú pe ko ha tokotaha kehe? ʻIkai ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻikai ha tokaʻi-kitá ʻi he ʻulutukua ki he fehokotaki fakasino fekoekoeʻi mo ha taha ʻoku ʻikai ko hotau hoa malí?

Ko ia, ko e hā ʻoku kau ʻi he ‘foaki hotau gaahi taʻú, hotau malohí, mo ʻetau gaahi gaué ki he kau mulí, pe kakai kehé’? ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa e tohi ʻe taha: “Ko e ʻuhinga ʻo e ngaahi vēsí ni ʻoku mahino: Ko e totongi ʻo e taʻeangatonú ʻoku māʻolunga nai; he ko e meʻa kotoa ʻokú te ngāue ki aí—ʻa e tuʻungá, mafaí, tuʻumālié—ʻoku malava ke mole atu ia fakafou ʻi he ngaahi kouna mānumanu ʻa e fefiné, pe ko e lāunga ʻa e koló koeʻuhi ko hono ongoongó.” Ko ha mole lahi ʻoku lava ke fai ʻe he ngaahi fehokotaki fakasino taʻetāú!

ʻI hono fakamoleki ʻa hono ngeiá pea ʻosiʻosingamālie atu mo ʻene ngaahi koloá, ʻe toʻe leva ʻa e tangata valé, ʻo pehē: “Nae lahi eku fehia ki he akonaki, bea nae manukiʻi e hoku loto ae valoki; bea nae ikai teu talagofua ki he leʻo o hoku kau akonaki, be fakatokagaʻi hoku teliga kiate kinautolu naa nau ako kiate au! Naaku meimei kau i he kovi kotoabe i he lotolotoga oe haohaoga moe fakatahaaga.”Palovepi 5:​12-14PM.

ʻI he ʻalu ʻa e taimí, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he tokotaha angahalá ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe ha poto mataotao ʻe taha “ko ha toe fakalau lōloa ʻo e ‘ngaahi kapau pē ā’: kapau pē ā naʻá ku fanongo ki heʻeku tamaí; kapau pē ā naʻe ʻikai te u ʻalu ʻi heʻeku foungá; kapau pē ā naʻá ku tali ʻa e faleʻi ʻa e niʻihi kehé.” Kae kehe, ʻoku fuʻu tōmui ʻa e haʻu ia ʻa e ʻilo ko ʻení. Ko e moʻui taʻeangamaʻa ia ʻa e tokotahá he taimi ní kuó ne ʻosi fai ʻe ia ʻa e maumau pea ko hono ongoongo ʻoʻoná kuo ʻuli. He mātuʻaki mahuʻinga lahi ē kiate kitautolu ke fakakaukau atu ki he totongi māʻolunga ʻo e kau ʻi he ʻulungaanga taʻetāú ki muʻa ke ne lōmekina kitautolú!

“Maʻu Ho Vai Inu mei Ho Lepa Pe Oʻou”

ʻOku fakalolongo ʻa e Tohitapú ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi fehokotaki fakasinó? ʻIkai ʻaupito. Ko e ongo ʻo e ʻofa manakó pea mo e hākailangitau ʻoku maʻu ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine ko e ongo meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. Kae kehe, ko e fekoekoeʻi ko ʻení ke fiefia ai ʻa e ngaahi hoa malí pē. Ko ia, ʻoku ʻomai ʻe Solomone ʻa e enginaki ko ʻení ki ha tangata mali: “Maʻu ho vai inu mei ho lepa pe oʻou, mo hoʻo holi vai tufu ke lahi, mei hoʻou pe vai. Ke tangikafa ho fauniteni ki malaʻe, kae ʻi ai ʻani mangaʻivai ʻi he ngaahi hala. Ke aʻau pe tafataha, ʻo ʻoua ʻe kau ai hani muli.”Palovepi 5:​15-17.

Ko e “lepa pe oʻou” mo e “hoʻou pe vai” ko e ongo lea fakaemaau ia ki ha uaifi ʻofeina. Ko hono hokosia ʻa e fiefia ʻi he fehokotaki fakasino mo iá ʻoku fakatatau ia ki he inu ʻo ha vai fakaivimālohi. ʻI he ʻikai hangē ko e ngaahi maʻuʻanga vai ʻi he ngaahi feituʻu fakapuleʻangá, ko ha lepa pe vai, ʻoku fakakaukau atu ki ai ko e meʻa fakatāutaha ia. Pea ʻoku akonaki ki he tangatá ke fakatupu fānau ʻi ʻapi mo hono uaifí kae ʻikai ko hono fakamovete hono hakó ʻi he ngaahi halá, ʻa ia, ko e lotolotonga ʻo e kau fefine kehé. ʻOku hā mahino, ko e faleʻi ia ki ha tangata ke ne anga-tonu ki hono uaifí.

ʻOku hoko atu ʻa e tangata potó: “Ke monuia ho matavai: bea ke fiefia koe i ho unoho aia naa ke maʻu i hoo kei talavou. Ke tatau be ia moe hainite ofa moe kaseli fakaofoofa; bea ke fiemalie mau ai be koe i hono fatafata; bea ke fakafiefiaʻi koe i he aho kotoabe i he ene ofa.”Palovepi 5:​18, 19PM.

Ko e “matavai,” pe faunitení, ko e lave ia ki he matavai ʻo e fiemālie fakaefehokotaki fakasinó. Ko e fiefia fakaefehokotaki fakasino mo hoto hoa malí ko e “monuia”—ko e foaki mai ʻe he ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku enginaki ki ha tangata ke ne fiefia ʻi he uaifi ʻo ʻene kei talavoú. Kiate ia, ko ha fefine ia ke ʻofaʻi pea ʻoku fakaʻofoʻofa ʻo hangē ha kiʻi tia fefiné, pea fakamānako mo hoihoifua ʻo hangē ha kiʻi kosi ʻi he moʻungá.

ʻOku hoko atu ʻa Solomone ʻo ne ʻomai ʻa e ongo fehuʻi ke tali loto pē: “He ko e ha ai, tama, ke ke toʻoa ha fefine muli, mo pikitai ki he fatafata ʻo ha kehe?” (Palovepi 5:20) ʻIo, ko e hā ka tauheleʻi ai ha tokotaha mali ki ha fekoekoeʻi fakaefehokotaki fakasino ʻi tuʻa ia mei he nofo malí fakafou ʻi he ngaahi felāveʻi ʻi ha ngāueʻanga, ʻi he ʻapiakó, pe ko ha feituʻu kehe?

Ki he kau Kalisitiane ʻosi malí, ʻoku ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e akonaki ko ʻení: “Ko ʻeku tala atu ʻeni, kainga, Kuo fakanounou ʻa e kuonga, koeʻuhi ʻi he taimi ʻoku toe, ke ʻilonga ʻa e maʻu uaifi, ke nau hange ʻoku ʻikai te nau maʻu.” (1 Kolinito 7:29) Ko e hā ʻoku fakahuʻuhuʻu ki ai ʻení? Sai, ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ke nau ‘kumi muʻa ki he puleʻangá.’ (Mātiu 6:33) Ko ia ai, ko e ngaahi hoa malí heʻikai ke nau femaʻunimāʻaki ʻo nau ʻai ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá ʻo fika ua ia ʻi heʻenau moʻuí.

Fiemaʻu ke Mapuleʻi-Kita

ʻOku malava ke mapuleʻi ʻa e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó. Kuo pau ia ki he faʻahinga ʻoku nau holi ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. “Koe finagalo eni oe Otua, ke mou maonioni, bea ke mou tabu mei he feauaki: Ke mou taki taha ilo ke tauhi hono ibu i he aga fakamaonioni, moe fakaabaaba,” ko e enginaki ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá.—1 Tesalonaika 4:​3, 4PM.

Ko ia, ko e kau talavoú, ʻoku ʻikai totonu ke nau fakavave ke mali ʻi heʻenau toki fuofua hokosia ʻa e ʻalu hake ʻo e ngaahi ongo fakaefehokotaki fakasinó. ʻOku fiemaʻu ki ha nofo mali ha aleapau, pea ko e moʻui ʻo fakatatau ki ha fatongia peheé ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e matuʻotuʻa. (Senesi 2:24) ʻOku lelei ange ke tatali kae ʻoua ke ne “tauhili mei hono tuʻunga talavoú”—ʻa e vahaʻa taimi ko ia ʻoku mālohi ai ʻa e ngaahi ongo fakaefehokotaki fakasinó pea malava ke mioʻi ai ʻa ʻete fakakaukaú. (1 Kolinito 7:​36NW) Pea ko ha taʻefakapotopoto mo e angahala lahi ē ki ha taha lahi ʻoku holi ke mali ke ne kau ʻi he ngaahi fehokotaki fakasino taʻetāú koeʻuhi pē ko e ʻikai ke ala maʻu ha hoa mali naʻe ʻamanaki ki ai!

“E Moua ae Agahala i he Ene Gaahi Hia”

Ko e ʻuhinga tefito ʻoku hala ai ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú he ko Sihová—ʻa e Tokotaha-Foaki ʻo e moʻuí pea ko e Tokotaha-Fokotuʻu ʻo e malava fakaefehokotaki fakasinó ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá—ʻoku ʻikai ke ne hōifua ai. Ko ia, ʻi hono ʻai ʻa e ʻuhinga mālohi taha ki he maʻa fakaeʻulungāngá, ʻoku pehē ai ʻe Tuʻi Solomone: “He oku tokaimaanaga i he ao o Jihova ae gaahi hala oe tagata, bea oku vakai eia a hono gaahi aluaga.” (Palovepi 5:​21PM) ʻIo, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe puli mei he fofonga ʻo e ʻOtuá, “ʻo ia ʻoku tau fakamāu ki ai.” (Hepelu 4:13) Ko ha tōʻonga pē ʻo e taʻemaʻa fakaefehokotaki fakasinó, tatau ai pē pe ʻoku fēfē hono fakapulipulí pea tatau ai pē pe ko e hā nai hono ngaahi nunuʻa fakaesino mo fakasōsialé, kuo pau ʻa ʻene maumauʻi ʻe ia hotau vahaʻangatae mo Sihová. He fakavalevale ē ke fakamoleki ʻa e melino mo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi mōmeniti siʻi pē ʻo e fiefia taʻetotonú!

Ko e niʻihi ko ia ʻoku nau kau taʻemā ʻi he ngaahi founga taʻetāú ʻoku hā ngali ʻoku nau fai ia ʻo ʻikai ha tautea—ka heʻikai ke fuoloa. ʻOku talaki ʻe Solomone: “E moua ae agahala i he ene gaahi hia aana, bea e haʻijia aki ia ae afo o ene agahala. E mate tae akonekina ia; bea e he ia koe mea i he lahi o ene vale.”Palovepi 5:​22, 23PM.

Ko e hā ka faifai ai pea ʻalu hē ha taha ʻo kitautolu? Hili iá, ʻoku tomuʻa fakatokanga mai kiate kitautolu ʻa e tohi ʻa Palovepí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi founga fakatauele ʻa e māmaní. Pea ʻokú ne fokotuʻu mai ʻi muʻa ʻiate kitautolu ʻa e totongi ʻoku faʻa kounaʻi ʻe he fehokotaki fakasino taʻetāú—ko ʻetau moʻui leleí, ʻetau ngaahi koloa fakamatelié, ko hotau mālohí, mo hotau ngeiá. ʻAki ʻa e tomuʻa sio lelei peheé, ʻoku fiemaʻu ai ke ʻoua ʻaupito naʻa tau ʻi ha tuʻunga ʻo hono fai ha fakalau lōloa ʻo e “ngaahi kapau pē aá.” ʻIo, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa Sihova kuó ne ʻomai ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí, ʻoku malava ke tau kei anga-maʻa fakaeʻulungaanga ai ʻi ha māmani ʻulungaanga taʻetaau.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e foʻi lea ko e “muli” naʻe ngāueʻaki ia ki he faʻahinga naʻa nau tafoki mei he meʻa naʻe fehoanaki mo e Laó pea nau fakamavaheʻi ai kinautolu meia Sihova. Ko ia ai, ko ha paʻumutu ʻoku ʻuhinga ia ki he tuʻunga “ko ha fefine muli.”

[Fakatātā ʻi he peesi 30]

Ko e ngaahi ikuʻanga ʻo e ʻulungaanga taʻetāú ʻoku kona tatau ia mo e meʻa ʻoku kona ʻīʻī

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

“Maʻu fiefia mei ho uaifi fakatalavou”