Skip to content

Skip to table of contents

Ko e ʻAmanaki Toetuʻú ʻOku Pau!

Ko e ʻAmanaki Toetuʻú ʻOku Pau!

Ko e ʻAmanaki Toetuʻú ʻOku Pau!

“Oku ou maʻu ae amanaki lelei ki he Otua . . . e ai ha toetuu.”—NGĀUE 24:​15PM.

1. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau ʻamanaki ki he toetuʻú?

 KUO ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ki he ʻamanaki ki he toetuʻú. ʻOku tau maʻu ʻene folofola ʻo pehē ʻe fokotuʻu hake ʻa e kau maté, ʻo nau toe tuʻu hake ki he moʻuí. Pea ko ʻene taumuʻa fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku mohe ʻi he maté ʻoku pau ke fakahoko ia. (Aisea 55:11 [Isaia, PM]; Luke 18:27) Ko hono moʻoní, kuo ʻosi fakahāhaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hono mālohi ke fokotuʻu hake ʻa e kau maté.

2. ʻOku malava fēfē ke ʻaonga kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki toetuʻú?

2 Ko e tui ki he tokonaki ʻa e ʻOtuá ke fokotuʻu hake ʻa e kau maté fakafou ʻi hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Ko e pau ko ia ʻa e ʻamanaki toetuʻú ʻoku malava ke ne toe tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi maʻu ʻa e mateaki-angatonu ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻo aʻu ki he tuʻunga ko e maté. ʻOku hangehangē, ʻe fakaivimālohiʻi ʻetau ʻamanaki toetuʻú ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi toe fakafoki mai ki he moʻuí naʻe lēkooti ʻi he Tohitapú. Ko e ngaahi mana kotoa ko ʻení naʻe fakahoko kinautolu fakafou ʻi he mālohi mei he ʻEiki Aoniu ko Sihová.

Naʻa Nau Maʻu ʻEnau Kau Maté ʻi he Toetuʻú

3. Ko e hā naʻe fakaivia ʻa ʻIlaisiā ke ne faí ʻi he mate ʻa e tama ʻa ha uitou ʻi Salepitá?

3 ʻI ha toe vakai fiefia ki he tui naʻe fakahāhaaʻi ʻe he kau fakamoʻoni ʻa Sihova ki muʻa ʻi he Kalisitiané, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Maʻu ai ʻeni fafine honau pekia kuo toetuʻu.” (Hepelu 11:35; 12:1) Ko e taha ʻo e kau fefine ko iá ko ha uitou masiva ʻi he kolo Finisia ko Salepitá. Koeʻuhi naʻá ne anga-talitali kakai ki he palōfita ʻa e ʻOtuá ko ʻIlaisiaá, naʻe fakatolonga fakaemana ʻene mahoaʻá mo ʻene loló he lolotonga ʻo ha honge naʻe mei mole ai ʻene moʻuí mo e moʻui ʻa ʻene tamá. ʻI he taimi naʻe mate ai ki mui ʻa ʻene tamá, naʻe fakatokoto ia ʻe ʻIlaisiā ki ha mohenga, ʻo ne lotu, peá ne falō atu ʻa ia tonu ʻi he funga ʻo e tamasiʻí ʻo tuʻo tolu, peá ne tautapa: “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, tuku muʻa ke foki ʻa e laumalie [“soulu,” NW] ʻo e tamasiʻi ni kiate ia.” Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e soulú, pe moʻuí, ke foki ki he tamasiʻí. (1 Tuʻi 17:​8-24) Fakaʻuta atu ki he fiefia ʻa e uitoú ʻi hono fakapaleʻi ʻa ʻene tuí ʻaki ʻa e ʻuluaki toetuʻu kuo lēkōtí—ʻa ia ko ʻene tama ʻofeiná!

4. Ko e hā ʻa e mana naʻe fakahoko ʻe ʻIlaisa ʻi Sūnemí?

4 Ko e toe fefine ʻe taha naʻá ne maʻu mai ʻene tokotaha maté ʻi he toetuʻú naʻe nofo ʻi he kolo ko Sūnemi. Ko e uaifi ʻo ha tangata taʻumotuʻa, naʻá ne fakahāhā ʻa e anga-ʻofa ki he palōfita ko ʻIlaisá pea mo ʻene sevānití. Naʻe fakapaleʻi ʻaki ia ha tama. Kae kehe, ʻi he hili ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻá ne kole ai ke haʻu ʻa e palōfitá, ʻa ia naʻá ne ʻilo ʻa e tamasiʻí kuo mate ʻi hono ʻapí. ʻI he hili ʻa e lotu ʻa ʻIlaisá peá ne fai ha ngaahi lākanga pau, “naʻe mafana mai ʻa e kakano ʻo e tamasiʻi.” Naʻe “mafatua ʻa e tamasiʻi ʻo tuʻo fitu, ʻo ne toki ʻa.” Ko e toetuʻu ko ʻení ʻoku ʻikai ha toe veiveiua naʻá ne ʻomai ʻa e fiefia lahi fakatouʻosi ki he faʻeé mo ʻene tamá. (2 Tuʻi 4:​8-37; 8:​1-6) Ka ko ha fiefia lahi ange ē ka ko kinaua ʻi he taimi ʻe fokotuʻu hake ai ki he moʻui ʻi he māmaní ʻi he “toetuʻu lelei hake”—ʻa e taha ko ia ʻokú ne fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate kinaua ʻa e malava ke ʻoua ʻaupito ʻe toe maté! Ko ha tupuʻanga lahi ē ʻo e fakamālō ki he ʻOtua ʻofa ʻo e toetuʻú, ʻa Sihova!—Hepelu 11:35.

5. Naʻe anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa ʻIlaisa ki ha mana naʻa mo e hili ʻene maté?

5 Naʻa mo e hili ʻa e mate ʻa ʻIlaisá pea tanú, naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa hono ngaahi huí ʻo mālohi ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻOku tau lau: “Naʻe lolotonga fai ʻa e tanu ʻo ha tangata [ʻe ha kau ʻIsileli] mo e ha mai ha kongakau [Mōape]; pea naʻa nau velo ʻa e tangata ki he fonualoto ʻo Ilaisa. Pea ʻi he aʻu atu ʻa e tangata [maté] ʻo lave ki he ngaahi hui ʻo Ilaisa, naʻa ne moʻui, ʻo tuʻuʻaki hono vaʻe.” (2 Tuʻi 13:​20, 21) He ʻohovale mo e fiefia lahi ē kuo pau naʻe hoko ki he tangata ko iá! Fakaʻuta atu ki he fiefia ʻe hokosia ʻi he taimi ʻe fokotuʻu mai ai ʻa e faʻahinga naʻa tau ʻofa aí ki he moʻuí ʻo fehoanaki mo e taumuʻa taʻengata ʻa Sihova ko e ʻOtuá!

Fokotuʻu ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e Kau Maté

6. Ko e hā ʻa e mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻo ofi ki he kolo ko Neiní, pea ʻoku anga-fēfē nai ʻa e kaunga kiate kitautolu ʻa e meʻa ko ʻení?

6 Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi, kuó ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ki he tui ʻe malava ke fokotuʻu hake ʻa e kau maté, fakataha mo e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata. Ko ha meʻa naʻe hoko ʻo ofi ʻi he kolo ko Neiní ʻoku lava ke tokoni ia kiate kitautolu ke tau lāuʻilo ai ko ha mana pehē ʻoku malava ia fakafou ʻi he mālohi ʻoku foaki mei he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fetaulaki ai ʻa Sīsū mo ha kau tangi ʻoku nau fata mai ki tuʻa mei he koló ʻa e sino ʻo ha kiʻi talavou ke ʻave ʻo tanu. Ko e tama pē ia ʻe toko taha ʻa ha uitou. Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki he fefiné: “ʻOua ʻe tangi.” Naʻá ne ala leva ki he fatá peá ne pehē: “Tama, ʻoku ou tala atu, Ke ke tuʻu.” ʻI he meʻa ko iá naʻá ne tangutu hake leva ʻo ne lea. (Luke 7:​11-15) ʻOku pau ʻoku poupouʻi ʻe he mana ko ʻení ʻa ʻetau tuipau ko e ʻamanaki toetuʻú ʻoku pau.

7. Ko e hā naʻe hoko ʻi he fekauʻaki mo e ʻofefine ʻo Siailosí?

7 Toe fakakaukau foki, ki ha meʻa fekauʻaki mo Siailosi, ko ha ʻōfisa pule ʻo e sinakoke ʻi Kāpaneumé. Naʻá ne kole kia Sīsū ke ne ʻalu ange ʻo tokoniʻi hono kiʻi ʻofefine ʻofeina taʻu 12, ʻa ia naʻá ne tokoto ʻo tali mate. Taimi siʻi ne fakahā mai kuo mate ʻa e kiʻi taʻahiné ia. ʻI he naʻinaʻi ki he tokotaha loto-mamahi ko Siailosí ke ngāueʻi ʻa e tuí, naʻe ʻalu ʻa Sīsū mo ia ki hono ʻapí, ʻa ia naʻe tangi ai ha fuʻu kakai tokolahi. Naʻa nau kata ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe Sīsū kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai pekia ʻa e taʻahine ka ʻoku mohe.” Ko hono moʻoní, naʻá ne mate, ka naʻe teu ʻa Sīsū ke ne fakahāhā ʻe lava ke fokotuʻu hake ʻa e kakaí ki he moʻuí ʻo hangē tofu pē ko e malava ke fafangu hake kinautolu mei ha mohe maʻu. ʻI heʻene puke ʻa e nima ʻo e taʻahiné, naʻá ne pehē: “Taʻahine, tuʻu.” Naʻá ne tuʻu hake leva, pea “fuʻu ʻoho ʻene matuʻa” fakataha mo e fiefia lahi. (Maake 5:​35-43; Luke 8:​49-56) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻe “fuʻu ʻoho” pehē ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he taimi ʻe fokotuʻu mai ai ʻa e faʻahinga naʻa nau ʻofa aí ke moʻui ʻi ha māmani palataisí.

8. Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he fonualoto ʻo Lasalosí?

8 Naʻe mate ʻa Lasalosi ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe fā ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa Sīsū ki hono fonualotó pea toʻo ʻa e maka ʻi he hūʻangá. ʻI he hili ʻene lotu ʻi he ʻao ʻo e kakaí koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kau mamatá ʻokú ne fakafalala ki he mālohi ʻoku foaki mei he ʻOtuá, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi ha leʻo-lahi: “Lasalosi, tuʻu mai kituʻa.” Pea naʻá ne hū mai ki tuʻa! Naʻe kei haʻi pē hono ongo nimá mo hono ongo vaʻé ʻaki ʻa e ngaahi noʻo ʻi hono tanú, pea ko hono matá naʻe ʻufiʻufiʻaki ia ha konga tupenu. “Vete ia, pea tukuange ke ne ʻalu,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. ʻI he sio ki he mana ko ʻení, ko e tokolahi naʻa nau ʻi ai ke fakafiemālieʻi ʻa e ongo tuofāfine ʻo Lasalosí, ʻa Mele mo Māʻatá, naʻa nau tui kia Sīsū. (Sione 11:​1-45) ʻIkai ʻoku fakafonu koe ʻe he fakamatalá ni ʻaki ʻa e ʻamanaki ʻe fokotuʻu hake nai ʻa e faʻahinga naʻá ke ʻofa aí ke moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá?

9. Ko e hā ʻoku malava ai ke tau fakapapauʻi ʻoku malava ʻe Sīsū he taimí ni ke fokotuʻu hake ʻa e kau maté?

9 ʻI he taimi naʻe ʻi pilīsone ai ʻa Sione Papitaisó, naʻe ʻoatu ʻe Sīsū kiate ia ʻa e pōpoaki fakalotolahi ko ʻení: “ʻOku ʻā ʻa e kui, . . . pea fokotuʻu ʻa e mate.” (Mātiu 11:​4-6) Koeʻuhi ʻi he ʻi māmani ʻa Sīsuú naʻá ne fokotuʻu ʻa e maté, kuo pau ai ke ne lava ʻo fai pehē ʻi he tuʻunga ko ha meʻamoʻui laumālie māfimafi ʻoku fakaivia ʻe he ʻOtuá. Ko Sīsuú “ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui,” pea ko ha fakafiemālie lahi ē ʻi hono ʻilo ʻi he kahaʻu ofi maí “ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai”!—Sione 5:​28, 29; 11:25.

ʻOku Fakaivimālohiʻi ʻEtau ʻAmanakí ʻi he Ngaahi Toetuʻu Kehé

10. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e toetuʻu naʻe fuofua līpooti ko e fakahoko ʻe ha ʻapositoló?

10 ʻI hono fekau atu ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ʻapositoló ʻi he tuʻunga ko e kau malanga ʻo e Puleʻangá, naʻá ne pehē: “Fokotuʻu ʻa e pekia.” (Mātiu 10:​5-8) Ko hono moʻoní, ke fai ʻa e meʻá ni, naʻe pau ke nau falala ki he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻI Siopa ʻi he 36 T.S., naʻe mohe ai ʻi he maté ʻa e fefine anga-fakaʻotua ko Toakasé (Tāpaita). Naʻe kau ʻi heʻene ngaahi ngāue leleí ʻa hono ngaohi ʻo e ngaahi kofu ki he kau uitou masivá, ʻa ia naʻa nau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻe fakatupunga ʻi heʻene maté ke nau tangi lahi. Naʻe teuteuʻi ia ʻe he kau ākongá ki hono tanú pea fai mo ha fekau ke haʻu ʻa e ʻapositolo ko Pitá, mahalo ki ha fakanonga. (Ngāue 9:​32-38) Naʻá ne fekau ke mavahe ʻa e tokotaha kotoa mei he loki ʻi ʻolungá, peá ne lotu, ʻo ne pehē: “Tapaita, tuʻu hake.” Naʻe ʻā hono matá, ʻo ne tangutu hake, ʻo ala mai ki he nima ʻo Pitá, peá ne fokotuʻu hake ia. Ko e fuofua līpooti ʻo e fokotuʻu hake ko ʻeni naʻe fai ʻe ha ʻapositoló naʻá ne fakatupunga ʻa e tokolahi ke nau hoko ko e kau tui. (Ngāue 9:​39-42) ʻOkú ne toe ʻomai ai kiate kitautolu ha toe ʻuhinga ki he ʻamanaki ki he toetuʻú.

11. Ko e hā ʻa e toetuʻu fakamuimui ʻi he lēkooti ʻa e Tohitapú?

11 Ko e toetuʻu fakamuimui ʻo e lēkooti ʻa e Tohitapú naʻe hoko ia ʻi Taloasi. ʻI he nofo ʻa Paula ai ʻi heʻene fononga fakamisinale hono tolú, naʻá ne fakalōloa ai ʻene malangá ʻo aʻu ki he tuʻuapoó. ʻI hono ikuʻi ʻe he ongosiá pea mo e vela nai mei he ngaahi maama lahi pea mo e fuʻu tokolahi ʻi he faiʻanga fakatahá, ne mohe ai ha kiʻi talavou ko ʻŪtiko pea tō ai mei ha matapā sioʻata ʻo ha fungavaka tolu. Naʻe “hiki hake ia kuo mate,” ʻo ʻikai ko ha pongia pē. Naʻe foʻohifo hifo ʻa Paula ʻia ʻŪtiko, ʻo ne fāʻufua kiate ia, pea tala ange ki he kau mamatá: “Oua te mou mamahi; he oku iate ia a ene moui.” Naʻe ʻuhinga ʻa Paulá naʻe toe fakafoki mai ʻa e moʻui ʻa e kiʻi talavoú. Ko e faʻahinga naʻe ʻi aí “nae lahi e nau fiemālie.” (Ngāue 20:​7-12PM) ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e fiemālie lahi ʻi he ʻiloʻi ko honau ngaahi kaungāfeohi ki muʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá te nau aʻusia ʻa e fakahoko ʻo e ʻamanaki toetuʻú.

Toetuʻú—Ko ha ʻAmanaki Fuoloa

12. Ko e hā ʻa e tuipau naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻi heʻene ʻi he ʻao ʻo e Kōvana Loma ko Filiké?

12 ʻI hono hopoʻi ʻi he ʻao ʻo e kōvana Loma ko Filiké, naʻe fakamoʻoniʻi atu ai ʻe Paula: “[ʻOku ou] tui ai ki he mea kotoabe oku tohi i he fono [“Laó,” NW] moe kau balofita: Bea oku ou maʻu ae amanaki lelei ki he Otua . . . e ai ha toetuu oe bekia, ae agatonu moe taeagatonu.” (Ngāue 24:​14, 15PM) ʻOku anga-fēfē ʻa e tuhu ʻa e ngaahi konga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, hangē ko e “Laó,” ki he fokotuʻu hake ʻo e kau maté?

13. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē naʻe lave ʻa e ʻOtuá ki he toetuʻú ʻi he taimi naʻá ne ʻomai ai ʻa e fuofua kikité?

13 Naʻe lave ʻa e ʻOtuá tonu ki ha toetuʻu ʻi he taimi naʻá ne fai ai ʻa e fuofua kikite ʻi ʻĪtení. ʻI hono tauteaʻi ʻa e “ngata ʻo ono ʻaho,” ʻa Sētane ko e Tēvoló, naʻe pehē ʻe he ʻOtuá: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻaʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako; ʻe laiki ʻe ia ho ʻulu, pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Fakahā 12:9; Senesi 3:​14, 15) Ko hono fakavolu ʻa e muivaʻe ʻo e hako ʻo e fefiné naʻe ʻuhinga iá ki hono tāmateʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Kapau ko e taumuʻá ē ke laiki ʻe he Hako ko iá ʻa e ʻulu ʻo e ngatá ʻi he hili iá, tā naʻe pau ke fokotuʻu hake ʻa Kalaisi mei he maté.

14. ʻOku anga-fēfē ʻa e pehē ko ia ko Sihová ʻoku “ʻikai ko e ʻOtua ia ʻo e mate ka ʻo e moʻui”?

14 Naʻe fanongonongo ʻe Sīsū: “Ko e meʻa ki he toe fokotuʻu ʻo e pekia, naʻa mo Mosese ʻoku ne fakahā ia ʻi he vahe ʻoku kau ki he Talatalaʻāmoa, heʻene lau ʻa e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Epalahame, mo e ʻOtua ʻo Aisake, mo e ʻOtua ʻo Sekope. Ka ʻoku ʻikai ko e ʻOtua ia ʻo e mate ka ʻo e moʻui: koeʻuhi ʻi heʻene ʻafio aʻana ʻoku nau māʻuʻui kotoa pe.” (Luke 20:​27, 37, 38; Ekisoto 3:6) Ko ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope naʻa nau mate, ka ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fokotuʻu hake kinautolú naʻe mātuʻaki pau ke fakahoko, ko ia naʻa nau kei moʻui pē kinautolu ia ʻi heʻene vakaí.

15. Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe ʻĒpalahame ʻa e ʻuhinga ke tui ki he toetuʻú?

15 Naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e ʻuhinga ki he ʻamanaki ki he toetuʻú, he ʻi he taimi naʻá ne hoko ai mo hono uaifí, ʻa Sela, ʻo taʻumotuʻa ʻaupito, pea naʻá na mate ʻi he fekauʻaki mo e malava ke fanaú, naʻe toe fakafoki fakaemana mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻena malava ke fakafanaú. Naʻe hangē ʻeni ha toetuʻú. (Senesi 18:​9-11; 21:​1-3; Hepelu 11:​11, 12) ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa hona fohá, ʻa ʻAisake, ki hono taʻu 25 nai, naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ke ne feilaulauʻaki ia. Kae kehe, ʻi he teu ko ia ʻa ʻĒpalahame ke tāmateʻi ʻa ʻAisaké, naʻe taʻofi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa hono nimá. Ko ʻĒpalahamé naʻá ne “pehe, naʻa mo e pekia, ka ʻoku mafai ʻe he ʻOtua ke fokotuʻu mei ai [ʻa ʻAisake]; ʻio, naʻa ne toe maʻu foki ia mei ai ʻi he lau fakatātā.”—Hepelu 11:​17-19; Senesi 22:​1-18.

16. ʻOku lolotonga mohe ʻi he maté he taimí ni ʻa ʻĒpalahame ʻo tatali ki he hā?

16 Naʻe ʻamanaki ʻa ʻĒpalahame ki ha toetuʻu ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e Mīsaiá, ʻa e Hako naʻe talaʻofá. Mei heʻene vakai lelei mai ʻi he ki muʻa ke ne hoko ko e tangatá, naʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé. ʻI he hoko ko e tangata ko Sīsū Kalaisí, naʻá ne tala ai ki he kau Siú: “Ko Epalahame ko hoʻomou tamai, naʻa ne hakailangitau ʻi heʻene ʻilo te ne mamata ki hoku ʻaho.” (Sione 8:​56-58; Palovepi 8:​30, 31 [Lea Fakatātā, PM]) ʻI he taimi ní ʻoku mohe ʻa ʻĒpalahame ʻi he maté, ʻo tatali ai ki ha toetuʻu mai ke moʻui ʻi he māmaní ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻo e ʻOtuá.—Hepelu 11:​8-10, 13.

Fakamoʻoni mei he Laó mo e Ngaahi Sāmé

17. Naʻe anga-fēfē ʻa e tuhu ki he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e “mea kotoabe oku tohi i he laó”?

17 Ko e ʻamanaki ʻa Paula ki he toetuʻú naʻe fehoanaki ia mo e “mea kotoabe oku tohi i he Lao.” Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí: “Te mou toki ʻomi ki he taulaʻeiki ʻa e ʻu-koane polopolo ʻo homou taʻu: pea [ʻi Nīsani 16] ʻe tātākalo ʻe ia ʻa e ʻu-koane ʻi he ʻao ʻo Sihova ke fai ai ha hoifua kiate kimoutolu.” (Livitiko 23:​9-14) Mahalo ʻi he fakakaukau ki he laó ni, naʻe tohi ʻe Paula: “Kuo fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekia, ko e polopolo ʻo e faʻahinga kuo mohe.” ʻI he tuʻunga “ko e polopolo,” naʻe fokotuʻu hake ai ʻa Sīsū ʻi Nīsani 16, 33 T.S. Ki mui ai, ʻi he lolotonga ʻo ʻene ʻi aí, ʻe ʻi ai ha toetuʻu ‘hoko ai’—ko hono kau muimui pani ʻe he laumālié.—1 Kolinito 15:​20-23; 2 Kolinito 1:21; 1 Sione 2:​20, 27.

18. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Pita naʻe tomuʻa tala ʻi he ngaahi Sāmé ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú?

18 ʻOku toe tokonaki mai ʻe he ngaahi Sāmé ʻa e poupou ki he toetuʻú. ʻI he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe lea ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá mei he Sāme 16:​8-11, ʻo pehē: “ʻOku pehē ʻe Tevita ʻi heʻene lau kiate ia [Kalaisí], Ne u sio fakalaka ki he ʻamui, ʻoku ma feʻao maʻu pe mo e ʻEiki [Sihova], he ʻoku ne tuʻu mei hoku toʻomataʻu ke ʻoua naʻa maueʻi au. Ko ia naʻe neka ai ʻa hoto loto ni, pea vikiviki ʻa hoto ʻelelo ni, kaeʻumaʻā ʻe ʻapitanga ʻamanaki pē ʻa hoto kakano ni. He talāʻehai te ke liʻaki hoto laumālie ʻi Hētesi, ʻumaʻā haʻo tuku ho Toko Taha Toputapu ke ʻilo ʻa e ʻauʻauha.” Naʻe tānaki atu ʻe Pita: “[Ko Tēvita] ʻi heʻene sio fakalaka atu naʻa ne lea ki he toetuʻu ʻa e Misaia; he naʻe ʻikai liʻaki ia ʻi Hētesi, pe ʻilo ʻe hono kakano ʻa e ʻauʻauha. Ko e Sīsū ko eni naʻe toe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua.”—Ngāue 2:​25-32.

19, 20. Ko fē ʻa e taimi naʻe lea ai ʻa Pita mei he Sāme 118:​22, pea naʻe anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e meʻá ni mo e pekia pea mo e toetuʻu ʻa Sīsuú?

19 ʻI ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi mei ai, naʻe tuʻu ai ʻa Pita ʻi he ʻao ʻo e Sanetalimí pea toe lea ai mei he ngaahi Sāmé. ʻI hono ʻeke pe naʻe anga-fēfē ʻene fakamoʻui ha tokotaha heke kolekolé, naʻe pehē ʻe he ʻapositoló: “Ke mahino muʻa kiate kimoutolu kotoa pe, mo e kakai Isileli fulipē, ko e huafa pe ʻo Sisu Kalaisi mei Nasaleti, ʻa ia naʻa mou kalusefai, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua mei he pekia, ko e toko taha ko ia ʻoku tuʻu mei ai ʻa e siana ni ʻi homou ʻao kuo moʻui. Ko e toko taha ko ia [ʻa Sīsū] ko e maka naʻe taʻe tokaʻi ʻe kimoutolu tufunga ʻá é kuo hoko ko e maka lahi ʻo e tuliki. ʻIo, pea ʻoku ʻikai ke tuʻu ʻi ha taha kehe ʻa e fakamoʻui; he talaʻehai ʻoku ʻi ai mo ha hingoa kehe ʻi he lalo langi kuo fokotuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kakai, ʻa ia kuo tuʻutuʻuni ke tau moʻui ai.”—Ngāue 4:​10-12.

20 Naʻe lea heni ʻa Pita mei he Sāme 118:​22, ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻe leaʻaki aí ki he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú. ʻI hono fakaʻaiʻai ʻe honau kau taki lotú, naʻe siʻaki ai ʻe he kau Siú ʻa Sīsū. (Sione 19:​14-18; Ngāue 3:​14, 15) Ko hono ‘taʻetokaʻi ʻa e maká’ ʻe he ‘kau tufungá’ naʻe iku ia ki he pekia ʻa Kalaisí, ka ‘ko e hoko ʻa e maká ko e maka lahi ʻo e tulikí’ naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa hono fokotuʻu hake ia ki he laumālie lāngilangiʻia ʻi hēvaní. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he tokotaha-tohi-sāmé, ‘ko e meʻa mei he ʻEiki [Sihova] ia.’ (Sāme 118:23) ʻI hono ʻai ʻa e “maka” ko e Maka Lahi ʻo e tulikí ʻoku kau ki ai ʻa hono hakeakiʻi hake ia ko e Tuʻi-Fakanofó.—Efeso 1:​19, 20.

Tokoniʻi ʻe he ʻAmanaki Toetuʻú

21, 22. Ko e hā ʻa e ʻamanaki naʻe fakahāhā ʻe Siopé, ʻo hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Siope 14:​13-15, pea ʻoku anga-fēfē hono fakafiemālieʻi ʻe he meʻá ni ʻa e kau tengihia ʻi he ʻaho ní?

21 Neongo kuo teʻeki ʻaupito te tau mātā fakafoʻituitui ha taha kuo fokotuʻu mei he maté, kuo tau lāuʻilo ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu ʻoku nau fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻa e toetuʻú. Ko ia ai, ʻoku lava ke tau tauhi ʻa e ʻamanaki naʻe fakahaaʻi ʻe he tangata anga-tonu ko Siopé. ʻI he taimi naʻá ne faingataʻaʻia aí, naʻá ne tangi: “Taumaiā ke ke faʻo au ʻi Hetesi! ʻO ke [Sihova] fufū au . . . ʻO ke tuʻutuʻuni haku taimi, pea toki manatu mai! Ka pekia ha tangata, te ne toe moʻui koa? . . . Te ke toki ui, pea te u tali atu ʻe au: ʻe kavea ho finangalo ki he fitaʻa ʻa ho nima.” (Siope 14:​13-15) Ko e ʻOtuá ‘ ʻe kavea ki he fitaʻa ʻa hono nimá,’ ʻo holi vēkeveke ke fokotuʻu hake ʻa Siope. Ko ha ʻamanaki moʻoni ē ʻoku ʻomai ai kiate kitautolú!

22 ʻOku hoko nai ha mēmipa manavahē-ʻOtua ʻi ha fāmili ʻo puke lahi, ʻo hangē ko Siopé, pea aʻu nai ʻo ne tō ki he fili ko e maté. ʻE tō loʻimata nai ʻi he mamahi ʻa e kau tengihiá, he naʻa mo Sīsū naʻá ne tangi ʻi he mate ʻa Lasalosí. (Sione 11:35) Ka, he fakafiemālie ē ʻi hono ʻiloʻi ʻe ui ʻa e ʻOtuá pea ko e faʻahinga ʻoku nau ʻi heʻene manatú te nau tali! ʻE hangē pē ia haʻanau foki mai mei ha fonongá—ʻo ʻikai puke pe vaivai, ka ʻi he moʻui lelei.

23. Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he niʻihi ʻenau tuipau ki he ʻamanaki toetuʻú?

23 Naʻe hanga ʻe he mate ʻa ha tokotaha Kalisitiane anga-tonu taʻumotuʻa ʻo ueʻi ha ngaahi kaungātui ke nau tohi: “Kātaki ʻo tali ʻemau kaungāongoʻi lahi ʻaupito ʻi he mole atu ʻa hoʻo faʻeé. Ko ha kiʻi taimi nounou pē pea te tau toe talitali lelei mai ia—ʻi he fakaʻofoʻofa mo e longomoʻui!” Naʻe pehē ʻe ha ongo mātuʻa naʻe mole atu hona fohá: “He fakatuʻamelie lahi ē ko kimaua ki he ʻaho ʻe ʻā hake ai ʻa Jason! Te ne sio takai holo ʻiate ia pea sio ki he Palataisi naʻá ne mātuʻaki fakaʻamu ki aí. . . . He fakaueʻiloto lahi ē ki he faʻahinga ʻo kimautolu naʻe ʻofa aí ke mau ʻi ai mo kimautolu foki.” ʻIo, pea ko ha fakamālō lahi ē ka ko kitautolu ki he pau ʻa e ʻamanaki toetuʻú!

Ko e Hā Haʻo Tali?

• ʻOku malava fēfē ke ʻaonga kiate kitautolu ʻa e tui ki he tokonaki ʻa e ʻOtuá ki hono fokotuʻu hake ʻo e kau maté?

• Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lēkooti ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ki he ʻamanaki ki he toetuʻú?

• Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ko ha ʻamanaki fuoloa ʻa e toetuʻú?

• Ko e hā ʻa e ʻamanaki ko e tokoni ia ʻoku lava ke tau tauhi ʻo fekauʻaki mo e kau maté?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻAki ʻa e mālohi meia Sihová, naʻe toe fakafoki ai ʻe ʻIlaisiā ʻa e moʻuí ki ha kiʻi tama ʻa ha uitou

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻI hono fokotuʻu hake ʻe Sīsū ke moʻui ʻa e ʻofefine ʻo Siailosí, naʻe fuʻu ʻohovale ʻa ʻene ongo mātuʻá mo hakailangitau

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻI he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe fakamoʻoni loto-toʻa ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻo pehē naʻe ʻosi fokotuʻu mei he pekiá ʻa Sīsū