Skip to content

Skip to table of contents

Talaki ʻa e Ongoongo Leleí ʻi he Ngaahi Ngoueʻanga Laise ʻo Taiuaní

Talaki ʻa e Ongoongo Leleí ʻi he Ngaahi Ngoueʻanga Laise ʻo Taiuaní

Ko Kitauá ko e Haʻa Tui

Talaki ʻa e Ongoongo Leleí ʻi he Ngaahi Ngoueʻanga Laise ʻo Taiuaní

ʻOKU fiefia maʻu pē ʻa Taiuani ʻi he lahi ʻa e ʻuhá, ʻa ia ʻokú ne fakaivia ai ke utu ha ongo toʻu laise lelei ʻe ua ʻi he taʻu taki taha. Neongo ia, ʻi ha taimi, ʻoku ʻikai tō hifo ai ʻa e ʻuhá ia ʻi he taimi totonú, pea ʻoku mate ai ʻa e fanga kiʻi fuʻu laisé. ʻOku foʻi ʻa e tangata faʻá, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e meʻá ni? ʻIkai. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻa e kītakí. ʻOkú ne tō ʻa e fanga kiʻi fuʻu laise foʻou pea toe ngoueʻi ʻa e ngaahi ngoueʻangá. Hili iá, kapau ʻe lelei ange ʻa e ngaahi tuʻungá, ʻoku utu ai ʻe he tangata faʻá ha laise lelei. ʻOku mātuʻaki meimei tatau mo ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e tō-taʻu mo e utu-taʻu fakalaumālié.

Ko e Kītaki ʻi he Utu-Taʻu Fakalaumālié

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú kuo ngāue mālohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Taiuaní ke tō mo utu ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoni Fakatohitapú ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi naʻe ʻikai ngali fua leleí. Ko e fakatātā ʻe taha ko e Vahefonua Miao-li. Ko e ngaahi feinga mei he taimi ki he taimi ke faifakamoʻoni ʻi he feituʻú ni naʻe siʻi hono talí. Ko ia ai, ʻi he 1973 naʻe vaheʻi ai ha ongo meʻa mali tāimuʻa makehe ke na ngāue ai ko e ongo fanongonongo taimi-kakato ʻo e Puleʻangá. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he niʻihi ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he ongoongo leleí. Kae kehe, ko e mahuʻingaʻia ko iá naʻe vave ʻene mōlia atú. Naʻe vaheʻi leva ai ʻa e ongo tāimuʻa makehé ki ha feituʻu ʻe taha.

ʻI he 1991 naʻe vaheʻi ai ki ai ʻa e toe ongo tāimuʻa makehe. Ka naʻe toe fakahaaʻi pē ʻe he ngaahi fakalakalaká ko e fakakaukau ʻa e kakaí ni naʻe ʻikai tonu ki he tupulaki fakalaumālié. ʻI he hili ha ngaahi taʻu siʻi, naʻe toe vaheʻi ai ʻa e ongo tāimuʻa makehé ki he feituʻu ko ia naʻe fai e tui ʻe fua lelei angé. Ko ia ai, ne tuʻu ʻataʻatā ai pē ʻa e feituʻú ni ʻi ha vahaʻa taimi.

Ko e Toe Fakafoʻou ʻo e Ngaahi Feingá ʻOkú Ne Utu ʻa e Lavameʻa

ʻI Sepitema 1998, naʻe fakapapauʻi ai ke fai ha feinga ke fekumi ki he ngaahi feituʻu fua lelei angé ʻi he feituʻu lalahi ʻi Taiuani naʻe ʻikai vaheʻi ki ai ha tahá. Naʻe anga-fēfē ke lavaʻi ʻa e meá ni? ʻAki hono vaheʻi ʻa e niʻihi ʻo e kau tāimuʻa makehe fakataimi ʻe toko 40 ke nau ngāue ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tokolahi ange ai ʻa e nofó, ka naʻe ʻikai vaheʻi ki ai ha taha.

Ko e ongo kolo lalahi hohoko ʻe ua ʻi he Vahefonua Miao-li naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi feituʻu naʻe fili ki he feingangāué. Naʻe teu ke ngāue ai ʻa e fanga tuofāfine teʻeki mali ʻe toko fā ʻi he māhina ʻe tolu ke vakaiʻi ʻa e feituʻú. Hili pē ha taimi nounou mei heʻenau tau ki aí, naʻa nau hiki ʻa e ngaahi līpooti fakalotomāfana ʻaupito ki he tokolahi ʻo e kakai mahuʻingaʻia naʻa nau maʻú. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻa ʻenau tāimuʻa māhina tolu ʻi he feituʻú, naʻa nau fakahoko ai ʻa e ngaahi ako Tohitapu lahi ʻi ʻapi. Naʻa nau fokotuʻu foki ha kulupu ako tohi ʻaki ʻa e tokoni ʻa ha tokotaha mātuʻa mei ha fakatahaʻanga ofi mai.

Ko e toko tolu ʻi he fanga tuofāfiné ni naʻa nau fakahā mahino ʻoku nau loto-lelei ke hokohoko atu hono tokangaʻi ʻa e “fanga kiʻi fuʻu huli” pelepelengesi ko ia naʻa nau tupu moʻui leleí. ʻI he meʻá ni, naʻe fili ai ha toko ua ʻiate kinautolu ko e ongo tāimuʻa makehe tuʻumaʻu, pea hokohoko atu ʻa e toko taha hono tolú ke ngāue ai ko e tāimuʻa tuʻumaʻu. Naʻe hiki mai ki he feituʻú ha tokotaha mātuʻa mei he fakatahaʻanga ofi maí ke tokoniʻi kinautolu. Naʻe laka hake ʻi he toko 60 ʻa e faʻahinga naʻa nau maʻu ʻa e ʻuluaki malanga maʻá e kakaí naʻe fakahoko ʻi he feituʻu ko iá. ʻI he taimi ní ko e fakatahaʻanga ofi maí ʻokú ne tokoniʻi ʻa e kulupu foʻoú ni ke nau tauhi maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Sāpaté ʻo tānaki atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi ako tohí. ʻE vavé ni ke fokotuʻu nai ha fakatahaʻanga foʻou ʻi he feituʻú ni.

Ko e Kītakí ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Ngaahi Tāpuaki ʻi he Ngaahi Feituʻu Kehe ʻo Taiuaní

Ko e ngaahi feituʻu kehé ʻoku nau tali ʻi ha founga meimei tatau. ʻI he Vahefonua I-lan, ʻi he tafaʻaki fakatokelau hahake ʻo e motú, naʻe fokotuʻu foʻou ai ha Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻangá ʻi he feituʻu naʻe ngāue ai ʻa e kau tāimuʻa makehe fakataimí.

ʻI ha efiafi ʻe taha lolotonga hono fai ʻo e ngaahi ʻaʻahi fale-ki he-falé, naʻe fetaulaki ai ha tāimuʻa makehe fakataimi mo ha tangata kei talavou peá ne fakahaaʻi ange kiate ia ha lauʻipepa ʻoku hiki ai ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Naʻe ʻeke leva ʻe he tangatá: “ʻE lava ke u maʻu ʻa e fakataha ʻi he pō ʻapongipongí? Kapau ko ia, ko e hā ʻoku totonu ke u tuí?” Naʻe fakahoko ʻe he tāimuʻa ko ʻení ʻa e ngaahi ako Tohitapu ʻe valu mo e faʻahinga mahuʻingaʻiá ʻi he uike taki taha. Ko e niʻihi ʻo e kau ako Tohitapú naʻa nau fai leva ʻa e ngaahi palani ke nau hoko ʻiate kinautolu pē ko e kau malangaʻi ʻo e ongoongo leleí, fakataha mo e taumuʻa ke hoko ʻo papitaiso.

Ko ha tokotaha kehe ʻi he kolo tatau pē ko ʻení naʻá ne hoko ko ha tokotaha maʻulotu ʻi he ngaahi taʻu lahi ka naʻe ʻikai lava ke maʻu ha taha ke ne akoʻi ia ki he Tohitapú. ʻI he taimi naʻá ne fanongo ai ki he fokotuʻutuʻu ki he ako Tohitapú, naʻá ne tali ʻa e faingamālié. Naʻe fakalototoʻaʻi ia ke teuteu ki muʻa ʻene lēsoní. ʻI he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e tāimuʻa makehe fakataimí ke fakahoko ʻa e akó, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fai ʻe he fefiné ʻa ʻene “houmueká” ʻaki ʻene fakatau ha tohi hiki nouti ʻa ia naʻá ne hiki ai ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe paaki ʻi heʻene tohi akó. Naʻá ne toki hiki leva ʻa ʻene ngaahi talí ki he fehuʻi taki taha. Naʻá ne hiki foki ʻi heʻene tohi hiki noutí ʻa e ngaahi konga Tohitapu kotoa pē naʻe hā ʻi heʻene lēsoní. ʻI he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e tuofefiné ke fakahoko ʻa e ʻuluaki akó, naʻe ʻosi teuteu ʻe he fefiné ia ʻa e ʻuluaki ngaahi lēsoni ʻe tolú!

Ko e ngaahi ola meimei tatau kuo mātā ʻi he kolo ko Dongshih ʻi he uhouhonga ʻo Taiuaní. Naʻe tufaki ʻe he kau tāimuʻa makehe fakataimí ʻo laka hake ʻi he ngaahi polosiua ʻe 2,000 ʻi he māhina ko ia ʻe tolu naʻa nau ngāue aí. ʻI he māhina hono tolú, naʻa nau fakahoko ai ʻa e ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapi ʻe 16. Naʻe fakaʻauha lahi ʻa e koló ʻe ha mofuike ʻa ia naʻá ne taaʻi ʻa e uhouhonga ʻo Taiuaní ʻi Sepitema 21, 1999, ka ko e niʻihi ʻo e faʻahinga mahuʻingaʻiá naʻa nau hokohoko atu ke laka ki muʻa fakalaumālie, neongo naʻe pau ke nau fononga ʻo aʻu ki he houa ʻe taha ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻanga ofi tahá. ʻIo, ko e kītakí ʻoku fiemaʻu ki hono utu ha fua lelei, ʻo tatau ai pē pe ko e fua fakamatelie pe ko ē ʻo ha kalasi fakalaumālié.

[Mape ʻi he peesi 8]

(Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)

SIAINA

Halanga Taiuaní

TAIUANI

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.