Skip to content

Skip to table of contents

Ueʻi ʻe he Fakatangá ʻa e Tupu ʻi ʻAniteoke

Ueʻi ʻe he Fakatangá ʻa e Tupu ʻi ʻAniteoke

Ueʻi ʻe he Fakatangá ʻa e Tupu ʻi ʻAniteoke

ʻI HE mapuna hake ʻa e fakatangá hili e mate fakamāʻata ʻa Sitīvení, naʻe hola ai ʻa e tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú mei Selusalema. Ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu naʻa nau kumi hūfanga ki aí ko ʻAniteoke, Sīlia, naʻe kilomita nai ʻe 550 ki he tokelaú. (Ngāue 11:19) Ko e ngaahi meʻa naʻe hoko aí naʻe pau ke kaunga ia ki he ʻalunga kotoa ʻo e hisitōlia faka-Kalisitiané. Ke mahino ʻa e meʻa naʻe hokó, ʻe ʻaonga ke ʻiloʻi ha meʻa siʻi fekauʻaki mo ʻAniteoke.

ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi kolo ʻo e ʻEmipaea Lomá, ʻa hono lahí, tuʻumālié, mo e mahuʻingá ko Loma pē mo ʻAlekisanitulia naʻá na laka ʻi ʻAniteoké. Ko e kolomuʻa ko eni ʻo Sīliá naʻá ne puleʻi ʻa e tuliki fakatokelau-hahake ʻo e tahi Metiteleniané. Ko ʻAniteoke (ko Antakya ia ʻi onopooni, Toake) ʻoku tuʻu ia ʻi he vaha folau ʻo e Vaitafe ʻOlonitesí, ʻa ia ʻokú ne fakahoko ia ki hono taulangá, ko Seleucia Pieria, ʻoku kilomita ʻe 32 ʻa hono mamaʻó. Naʻá ne puleʻi ʻa e taha ʻo e ngaahi halanga fefakatauʻaki mahuʻinga taha ʻi he vahaʻa ʻo Loma pea mo e Teleʻa Taikilisi-​ʻIufaletesí. ʻI heʻene hoko ko e senitā ʻo e komēsialé, naʻe faipisinisi ia mo e ʻemipaeá fakakātoa peá ne mātā ʻa e ngaahi ngāue ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē, ʻa ia naʻa nau ʻomi ʻa e ngaahi ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi ngaʻunu fakalotú ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he māmani ʻo Lomá.

Naʻe tupu ʻāfaʻafa ʻa e lotú pea mo e filōsofia faka-Kalisí ʻi ʻAniteoke. Ka “ʻi he taimi ʻo Kalaisí,” ko e lau ia ʻa e faihisitōlia ko Glanville Downey, “naʻe ngaʻunu ai ʻa e ngaahi lotu fakaeouaú mo e ngaahi filōsofia motuʻá ke nau hoko ko e ngaahi meʻa ia ʻa e tui fakatāutahá, ʻi he kumi tauʻatāina ʻa e kakaí ki ha fakafiemālie fakalotu ki heʻenau ngaahi palopalemá mo ʻenau ngaahi taumuʻá tonu.” (A History of Antioch in Syria) Naʻe maʻu ʻe he tokolahi ʻa e fiemālie ʻi he tui ʻoku taha pē ʻa e ʻOtuá, ngaahi kātoanga, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungaanga ʻa e lotu faka-Siú.

Naʻe tuʻu ha fuʻu nofoʻanga faka-Siu lahi ʻi ʻAniteoke talu mei hono fokotuʻu ʻa e koló ʻi he 300 K.M. ʻOku fakafuofua ko hono tokolahí naʻe mei he toko 20,000 ki he 60,000, ʻo faʻuʻaki ia ʻa e peseti laka hake he 10 ʻo e tokolahi ʻo e kakaí. ʻOku pehē ʻe he faihisitōlia ko Siosifasí naʻe fakaʻaiʻai ʻe he laine ʻo e haʻa tuʻi Kalisi ʻi Sīliá ʻa e kau Siú ke nau nofo ʻi he koló, ʻi hono ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi totonu ʻo e tangataʻifonua kakato. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, naʻe ala maʻu ai ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻi he lea faka-Kalisí. Naʻe fakalanga ʻe he meʻá ni ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e kau kaungāongoʻí ki he ngaahi taumuʻa faka-Mīsaia faka-Siú. Ko ia ai, naʻe fai ʻa e fakaului Siu tokolahi ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisí. Naʻe ʻai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení kotoa ʻa ʻAniteoke ko ha malaʻe fua lahi ia ki he ngaohi-ākonga faka-Kalisitiané.

Faifakamoʻoni ki he Kau Senitailé

Ko e tokolahi taha ʻo e kau muimui ʻo Sīsū naʻe fakatangaʻí ʻa ia naʻa nau movete mai mei Selusalemá naʻa nau vahevahe atu ʻenau tuí ki he kau Siú pē. Kae kehe, ʻi ʻAniteoke, naʻe lea ai ʻa e kau ākonga ʻe niʻihi mei Saipalo mo Sailine ki he “kakai Kalisi.” (Ngāue 11:20) Neongo ko e malanga ki he kau Siu mo e kau ului Siu lea faka-Kalisí naʻe hokohoko mai ia talu mei he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ko e malanga ʻi ʻAniteoké ʻoku hā ngali ko ha meʻa ia naʻe foʻou. Naʻe ʻikai ke fakahangataha ia ki he kau Siú pē. Ko e moʻoni, ne ʻosi hoko ʻa e Senitaile ko Koliniusí ia mo hono fāmilí ko e kau ākonga. Ka naʻe fiemaʻu ha vīsone ia meia Sihova ke fakatuipauʻi ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga totonu ʻo e malanga ki he kau Senitailé, pe ko e kakai ʻo e ngaahi puleʻangá.​—Ngāue 10:​1-​48.

ʻI ha kolo naʻe ʻi ai ha fuʻu nofoʻanga faka-Siu ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea ʻikai ha fuʻu loko vākovi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siú mo e kau Senitailé, naʻe maʻu ai ʻe he faʻahinga ʻikai ko ha Siú ha fakamoʻoni pea naʻa nau tali lelei ʻa e ongoongo leleí. Naʻe tuku mai ʻe ʻAniteoke ʻi he fakamoʻoni naʻe ala maʻú ʻa e ʻatimosifia totonu ki ha fakalakalaka pehē, pea “naʻe tui ha fuʻu tokolahi.” (Ngāue 11:21) Pea ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau ului-Siu, ʻa ia naʻa nau lotu ki muʻa ki he ngaahi ʻotua panganí, ko e kau Kalisitiané, naʻa nau mateuteu makehe ai ke faifakamoʻoni ki he kau Senitaile kehe naʻa nau kei fai peheé.

ʻI he fanongo ki he ngaahi fakalakalaka ʻi ʻAniteoké, naʻe tuku atu ki ai ʻe he fakatahaʻanga ʻi Selusalemá ʻa Panepasa ke ne vakaiʻi. Naʻe fakapotopoto mo anga-ʻofa ʻa e fili ko iá. Ko ha tokotaha Saipalo ia, ʻo hangē ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ko ia naʻa nau kamata malanga ki he faʻahinga ʻikai ko e Siú. ʻOku pau pē naʻe ongoʻi fiemālie ʻa Panepasa ʻi he lotolotonga ʻo e kau Senitaile ʻo ʻAniteoké. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pau pē ne nau hanga kiate ia ko ha mēmipa ia ʻo ha feituʻu kaungāʻapi naʻa nau alāanga mo ia. a Naʻe lava ke ne kaungāongoʻi tatau ki he ngāue naʻe fakahokó. Ko ia “ʻi heʻene lava mai ia, mo vakai ʻa e ʻofa, ta ʻoku mei he ʻOtua ia, naʻa ne fiefia, pea naʻa ne tokoni kinautolu kotoa pē ke nau nofo ki he ʻEiki mo e loto pau,” pea “naʻe ului ki he ʻEiki ha kakai tokolahi.”—Ngāue 11:​22-24.

“Ngalingali ko e ngaahi ʻuhinga ki he lavameʻa ʻa e muʻaki ngāue ʻi ʻAniteoké,” ko e lau ia ʻa faihisitōlia Downey, “mahalo pē naʻe ʻikai ke manavahē ʻa e kau misinale ʻi he koló ni ki he kau Siu loto-māfana tōtuʻá ʻo hangē ko ia naʻa nau fetaulaki mo ia ʻi Selusalemá; pehē foki ko e koló, ʻi heʻene hoko ko e kolomuʻa ʻo Sīliá, naʻe puleʻi ia ʻe ha ʻeikitau, pea naʻá ne maʻu ai ha tuʻunga lahi ange ʻa e maau ʻi he kakaí, pea siʻi ai ʻa e faingamālie ki he fakamālohi fakatokolahi hangē ko ia ne hoko ʻi Selusalemá, ʻa ia ʻoku hā ko e kau ʻōfisa Loma ʻo Siuteá (ʻi he vahaʻa taimi ko ení) naʻe ʻikai te nau malava ke taʻotaʻofi ai ʻa e kau Siu loto-māfana tōtuʻá.”

ʻI he ngaahi tuʻunga lelei peheé pea ʻi he lahi ʻo e meʻa ke faí, ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe Panepasa naʻá ne fiemaʻu ha tokoni, pea naʻá ne fakakaukau ai ki hono kaumeʻa ko Saulá. Ko e hā ne fakakaukau ai kia Saula, pe Paulá? Ngalingali koeʻuhí ko Paula, neongo naʻe ʻikai ko ha taha ia ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12, naʻá ne maʻu ha tuʻunga fakaeʻapositolo ki he ngaahi puleʻangá. (Ngāue 9:​15, 27; Loma 1:5; Fakahā 21:14) Ko ia ai, naʻe feʻungamālie ʻa Paula ʻi he tuʻunga ko ha kaungāfeohi ʻi hono fanongonongo ʻa e ongoongo leleí ʻi he kolo Senitaile ʻo ʻAniteoké. (Kaletia 1:​16) Ko ia naʻe ʻalu ʻa Panepasa ki Tāsusi, ʻo maʻu ai ʻa Paula, peá ne ʻomai ia ki ʻAniteoke.​—Ngāue 11:​25, 26; sio ki he puha ʻi he peesi 26-27.

ʻAʻahi ki he Kau Kalisitiané ʻi he Tataki Fakaʻotuá

Naʻe feʻunga mo ha taʻu kakato, ʻa hono hanga ʻe Panepasa mo Saula ʻo “akoʻi ha fuʻu kakai tokolahi, pea naʻe ʻuluaki ui ʻi ʻAniteoke ʻa e kau ākongá ʻi he tataki fakaʻotuá ko e kau Kalisitiane.” ʻOku ngalingali ʻe ʻikai pehē ko e kau Siú ʻa e faʻahinga ʻuluaki naʻa nau ui ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ko e kau Kalisitiané (faka-Kalisi) pe Mīsaianisi (faka-Hepelū), he naʻa nau talitekeʻi ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaiá, pe Kalaisí, pea ko ia ai ʻe ʻikai te nau fakahaaʻi ʻoku nau ʻiloʻi ia ʻi he tuʻunga ko iá ʻaki hano ui ʻa hono kau muimuí ko e kau Kalisitiané. ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi kuo pau pē ko e kakai hītení naʻa nau ui fakatenetene kinautolu ko e kau Kalisitiané ʻi he manuki pe ʻi he fehiʻa. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú, ko e foʻi hingoa kau Kalisitiané naʻe ʻomai ia ʻe he ʻOtuá.​—Ngāue 11:​26NW.

ʻI he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e foʻi veape naʻe ngāueʻaki ʻi he fekauʻaki mo e hingoa foʻoú, naʻe liliu fakalūkufua ko e “naʻe uí,” ʻoku felāveʻi maʻu pē ia mo ha meʻa makehe mei natula, fakafofonga fakaʻotua, pe fakaʻotua. Ko ia ai, ʻoku fakalea ia ʻe he kau mataotaó “ko e leaʻaki ha meʻa mei he ʻOtuá,” “fekoekoeʻi fakaʻotua,” pe “ko hono fai ha fekau pe enginaki fakaʻotua, ke akoʻi mei hēvani.” Koeʻuhi naʻe ui ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ko e kau Kalisitiané “ʻi he tataki fakaʻotuá,” ʻoku malava ai ke pehē naʻe tataki ʻe Sihova ʻa Saula mo Panepasa ke na foaki ʻa e hingoa ko iá.

Naʻe hokohoko atu ʻa hono ngāueʻaki ʻa e hingoa foʻoú. Naʻe ʻikai ai lava ke kei maʻuhala ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ko ha lotu mavahe ʻo e lotu faka-Siú, ʻa ia naʻa nau mātuʻaki makehe mei aí. ʻI he aʻu mai nai ki he 58 T.S., naʻe mātuʻaki ʻiloʻi lelei ʻe he kau ʻōfisa Lomá ʻa e kau Kalisitiané. (Ngāue 26:28) Fakatatau ki he faihisitōlia ko Tasitusí, ʻi he 64 T.S. nai, ko e hingoa Kalisitiané naʻe ʻi ai foki ia ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakai tokolahi ʻi Lomá.

ʻOku Ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻEne Faʻahinga Anga-Tonú

Naʻe fai ʻe he ongoongo leleí ha fakalakalaka lahi ʻi ʻAniteoke. ʻI he tāpuaki ʻa Sihová pea mo e fakapapau ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ke hokohoko atu ʻa e malangá, naʻe hoko ai ʻa ʻAniteoke ko ha senitā ia ʻo e lotu faka-Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e fakatahaʻanga ʻi aí ko ha feituʻu kamata ia ke fakamafola mei ai ʻa e ongoongo leleí ki he ngaahi fonua mamaʻó. Hangē ko ení, ko ʻAniteoke ʻa e feituʻu tefito naʻe mavahe mei ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene ʻalu ʻi heʻene ngaahi ʻuluaki fononga fakamisinalé taki taha.

ʻI onopooni ko e faivelenga mo e fakapapauʻi ʻi he fehangahangai mo e fakafepakí kuo tokoni tatau ia ki hono fakamafola ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní, ʻo ʻai ai ke malava ʻa e tokolahi ke fanongo ki he ongoongo leleí pea fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki ai. b Ko ia, kapau ʻokú ke fehangahangai mo e fakafepakí koeʻuhi ko hoʻo poupouʻi ʻa e lotu maʻá, tuku maʻu ʻi hoʻo fakakaukaú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻa Sihova ki hono fakaʻatā iá. Hangē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, kuo pau ke ʻoange ki he kakai ʻi he ʻaho ní ʻa e faingamālie ke fanongo ai fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ke nau poupouʻi ʻa ʻene tafaʻakí. Ko hoʻo fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻa e tauhi anga-tonu kia Sihová ko e meʻa nai pē ia ʻoku fiemaʻú ke tokoniʻi ʻaki ha tokotaha ke ne hoko ʻo ʻiloʻi totonu ʻa e moʻoní.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI ha ʻaho tafitonga, ʻoku hāmai ai ʻa e motu ko Saipaló mei Moʻunga Casius, ʻi he tonga-hihifo ʻo ʻAniteoké.

b Sio ki he Taua Leʻo, ʻo ʻAokosi 1, 1999, peesi 9; Awake!, ʻo ʻEpeleli 22, 1999, peesi 21-22; 1999 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 250-252.

[Puha/Fakatātāʻi he peesi 26, 27]

“Ngaahi Taʻu Lōngonoa” ʻo Saulá

KO E lave fakamuimui kia Saula ʻi he tohi ʻa Ngāué ki muʻa ʻi heʻene hiki ki ʻAniteoke ʻi he 45 T.S. nai ko e taimi ko ia naʻe ikuʻi ai ʻa e faʻufaʻu ke tāmateʻi ia ʻi Selusalemá pea ʻave ia ʻe he kaungātuí ki Tāsusí. (Ngāue 9:​28-​30; 11:25) Ka naʻe hoko ia ʻi he taʻu ʻe hiva ki muʻá, ʻi he 36 T.S. nai. Ko e hā naʻá ne fai lolotonga ʻa e taimi ko iá​—ʻi ha vahaʻa taimi naʻe ui fakatenetene ko e ngaahi taʻu lōngonoa ʻo Saulá?

Mei Selusalemá, naʻe ʻalu ai ʻa Saula ki he ngaahi feituʻu ʻo Sīliá pea mo Silisiá, pea naʻe fanongo ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻo Siuteá: “Ko ia naʻa ne fakatanga muʻa kiate kitautolu, ʻoku ne malangaʻaki ʻeni ʻa e lotu naʻa ne motuʻa laiki.” (Kaletia 1:​21-23) Ko e līpooti ko iá naʻe lave nai ia ki he ngāue ʻi ʻAniteoke mo Panepasá, ka naʻa mo e ki muʻa ʻi he meʻa ko iá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻikai ke nofo taʻengāue ʻa Saula. ʻI he aʻu mai ki he 49 T.S., naʻe ʻi ai ha ngaahi fakatahaʻanga lahi ʻi Sīlia mo Silisia. Ko e taha naʻe ʻi ʻAniteoke ia, ka ʻoku fakakaukau ʻa e niʻihi ko e ngaahi fakatahaʻanga kehé ko e ola nai ia ʻo e ngāue ʻa Saula lolotonga ʻa hono ngaahi taʻu ʻoku taku naʻe lōngonoá.​—Ngāue 11:26; 15:​23, 41.

ʻOku tui ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi ko e ngaahi meʻa mataʻāʻā naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Saulá ʻoku totonu ke fokotuʻu ʻa hono taimí ki he vahaʻa taimi tatau. Ko e ngaahi faingataʻa lahi naʻá ne fuesia ʻi hono tuʻunga ko ha ‘sevaniti ʻa Kalaisí’ ʻi he ngaahi tafaʻaki kehé ʻoku faingataʻa ke fakapapauʻi ia ʻi heʻene ngāue fakamisinalé. (2 Kolinito 11:​23-​27) Ko fē ʻa e taimi naʻe tuʻo nima ai hono maʻu ʻe Saula ʻa e kauʻimaea tuʻo 39 mei he kau Siú? Naʻe tā tuʻo tolu ia ʻaki ʻa e ngaahi vaʻakaú ʻi fē? Ko fē naʻe hoko ai kiate ia ʻa e nofo pilīsone ‘tuʻo lahí’? Naʻe toki hoko ki mui ʻa hono leʻohi maluʻi ia ʻi Lomá. ʻOku tau maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo e taimi ʻe taha naʻe haha ai ia pea tuku pilīsone​—ʻi Filipai. Kae fēfē ʻa e niʻihi kehé? (Ngāue 16:​22, 23) ʻOku pehē ʻe ha tokotaha-tohi ʻe taha ko Saula ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ko ení naʻe “faifakamoʻoni ia fekauʻaki mo Kalaisi ʻi he ngaahi sinakoke ʻo e Nofoʻanga Siú ʻi ha founga ke fakahoko mai ai ʻa e fakatangá fakatouʻosi mei he kau maʻu mafai fakalotú mo e fakapuleʻangá.”

Naʻe fuesia ʻe Saula ʻa e ngoto tuʻo fā ʻi ha vaka, ka ʻoku tokonaki mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e taha pē, ʻa ia naʻe hoko hili ʻene fakahokohoko mai ʻa ʻene ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ki he kau Kolinitoó. (Ngāue 27:​27-​44) Ko ia, ko e tolu kehé ngalingali naʻe hoko ia kiate ia lolotonga ʻa e ngaahi folau ʻoku ʻikai te tau ʻilo ki ai. Ko ha niʻihi pe ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻe hoko nai ia ʻi he “ngaahi taʻu lōngonoá.”

Ko e toe meʻa ʻe taha ne hoko ʻoku ngalingali ʻoku fokotuʻu ʻa hono taimí ʻi he vahaʻa taimi ko ení ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he 2 Kolinito 12:​2-5 (PM). Naʻe pehē ʻe Saula: ‘I he taʻu e hogofulu ma fa nai kuo hilí, neu ilo ha tagata nae ia Kalaisi, nae o hake ia ki hono tolu oe lagí, nae o hake ia ki Balataisi, o ne fanogo ki he gaahi lea tae faa lea aki, aia oku ikai gofua ke lea aki e ha tagata.’ ʻOku hā mahino, naʻe talanoa ʻa Saula fekauʻaki mo ia tonu. Koeʻuhi naʻá ne tohi eni ʻi he 55 T.S. nai, ko e taʻu ʻe 14 ki muʻa aí te ne fakafoki ai kitautolu ki he 41 T.S., ʻi he vaeuaʻanga ʻo e “ngaahi taʻu lōngonoá.”

Naʻe ʻoange taʻetoeveiveiua ʻe he vīsone ko iá kia Saula ʻa e vavanga makehe. Naʻe peheé ke teuʻi ai ia ki he tuʻunga ko ha “aposetolo ʻo e Senitaile”? (Loma 11:13) Naʻá ne uesia ʻa e founga naʻá ne fakakaukau, tohi, mo leaʻaki ki muí? Naʻe hoko ʻa e ngaahi taʻu ʻi he vahaʻa ʻo e liliu ʻa Saulá mo ʻene ʻaʻahi ki ʻAniteoké ke akoʻi mo ʻai ai ia ke ne matuʻotuʻa ki he ngaahi fatongia ʻi he kahaʻú? Pe ko e hā ʻa e ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ko iá, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ko e taimi ko ia naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe Panepasa ke tokoni ki hono tataki ʻa e ngāue fakamalanga ʻi ʻAniteoké, naʻe taau kakato ai ʻa e faivelenga ko Saulá ke ne fakahoko ʻa e vāhenga-ngāué.​—Ngāue 11:​19-​26.

[Mape ʻi he peesi 25]

(Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)

SĪLIA

ʻOlonitesi

ʻAniteoke

Selusia

SAIPALO

TAHI METITELENIANE

Selusalema

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

ʻOlungá: Ko ʻAniteoke ʻi onopōní

Lotomālié: Tafaʻaki fakatonga ʻo Selusiá

Laló: ʻĀ maka ʻo e taulanga ʻo Selusiá