Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ke Fakaʻatuʻi Ai ʻi Heʻetau Ngaahi ʻAmanakí?

Ko e Hā ke Fakaʻatuʻi Ai ʻi Heʻetau Ngaahi ʻAmanakí?

Ko e Hā ke Fakaʻatuʻi Ai ʻi Heʻetau Ngaahi ʻAmanakí?

KO E ngaahi ʻamanaki kuo hokó mo e ngaahi taumuʻa kuo maʻú ʻoku nau ʻomai kiate kitautolu ha ongoʻi fiemālie. Neongo ia, ʻoku fakahaaʻi, ko e lahi ʻo ʻetau ngaahi misí mo e ngaahi ʻamanakí ʻoku ʻikai ke iku ia ki he founga ʻoku tau fakaʻamu ki aí. Ko e toutou hoko ʻa e ngaahi fakalotomamahi ʻi he moʻuí ʻoku lava ke ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi ʻita ʻiate kitautolu pea naʻa mo e niʻihi kehé. Naʻe feʻungamālie ʻa e pehē ʻe ha tangata poto: “Oku bogia ae loto i he amanaki oku tuai ene hoko.”—Palovepi 13:12 (Lea Fakatātā), PM.

Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa tefito ʻoku lava ke ne taki atu ki he ngaahi ongoʻi fakalotomamahí? ʻE lava fēfē ke tau ngāue ke hoko ʻo fakaʻatuʻi ʻi heʻetau ngaahi ʻamanakí? ʻIkai ko ia pē, ko e hā ko ha lelei ai ia maʻatautolu ke fai peheé?

Ngaahi ʻAmanakí mo e Ngaahi Fakalotomamahí

ʻI he tuʻunga vave ʻo e moʻuí ʻi he ʻaho ní, ko e lahi ange ko ia ʻetau feinga ke ʻalu fakataha mo iá, ko e lahi ange ia ʻo ʻetau hā ngali tōmuí. Ko e ngaahi kounaʻi ʻo hotau taimí mo e iví ʻoku lava ke hokohoko ia, pea ʻi he taimi ʻoku tau taʻemalava ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku tau fokotuʻutuʻu ke faí, ʻoku ʻi ai ha hehema ke fakahalaiaʻi kitautolu. ʻOku lava ke aʻu ʻo tau kamata ke ongoʻi ʻo hangē ʻoku tau tuku hifo ai ʻa e niʻihi kehé. Ko Cynthia, ko ha uaifi ia mo ha faʻē ʻa ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e tauhi fānaú, ʻokú ne pehē: “Ko e hoko ʻo taʻehuʻufataha ʻi hono fakatonutonu ʻeku fānaú mo e ongoʻi ʻoku ʻikai te u akoʻi feʻunga kinautolú ʻoku fakatupu ʻita ia.” Ko Stephanie, ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupu, ʻokú ne pehē fekauʻaki mo ʻene akó: “ʻOku ʻikai haku taimi feʻunga ke fai ai ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou loto ke faí, pea ʻoku fakatupunga ʻe he meʻa ko iá ʻa e ngaahi ongoʻi taʻefaʻakātaki ʻiate au.”

Ko e ngaahi ʻamanaki māʻolunga taʻefakaʻatuʻí ʻoku ikungofua ia ki he anga-fakahaohaoá, pea ʻoku lava ke mātuʻaki fakatupu ongoʻi feifeitamaki eni. Ko Ben, ko ha talavou ʻosi mali, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻI he taimi ʻoku ou sivisiviʻi ai ʻeku ngaahi tōʻongá, ngaahi fakakaukaú, pe ngaahi ongoʻí, ʻoku ou sio maʻu pē ki he founga naʻa nau mei lava ai ke toe lelei angé. ʻOku ou kumi hokohoko ki he haohaoá, pea ʻoku iku ʻa e meʻá ni ki he taʻefaʻakātaki, ongoʻi feifeitamaki, mo e loto-mamahi.” Ko Gail, ko ha uaifi Kalisitiane ia, ʻokú ne pehē: “Ko e fakakaukau ki he anga-fakahaohaoá ʻoku ʻikai ha fakakaukau ia ai ki ha taʻelavameʻa. Ko kimautolu kau anga-fakahaohaoá ʻoku mau loto ke hoko ko e ngaahi faʻē māʻolunga mo e ngaahi uaifi māʻolunga. Kuo pau ke mau ola lelei ke hoko ai ʻo fiefia, ko ia ko e ngaahi feinga taʻeʻaongá ʻokú ne fakaʻitaʻi kimautolu.”

Kae kehe ko e toe meʻa tefito ʻe taha ʻoku lava ke iku ki he fakalotomamahi fakafoʻituituí ko e hoholo ko ia ʻa e tuʻunga moʻuileleí mo e taʻumotuʻá. Ko e hōloa ʻo e mālohí mo e iví ʻokú ne fakaʻatalahiʻi ange ai hotau ngaahi ngātangá pea toe tānaki ia ki he ngaahi ongoʻi feifeitamakí. “ʻOku ou ongoʻi taʻefaʻakātaki kiate au tonu ʻi he ʻikai malava ke u fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻa nau mātuʻaki faingofua mo anga-maheni kiate au ki muʻa ke u puké,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Elizabeth.

Ko e meʻa naʻe lave ki ai ki muʻá ko ha fakatātā ia ʻo e meʻa ʻoku lava ke ne fakatupunga ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahí. ʻI hono tuku taʻetokangaʻí, ʻe lava ke aʻu ʻa e ngaahi ongoʻi peheé ʻo taki atu ai kitautolu ke tau tui ʻoku ʻikai ke fakahoungaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé. Ko ia ai, ko e hā ʻa e ngaahi ngāue pau ʻoku lava ke tau fai ke fekuki ai mo e ngaahi fakalotomamahí pea ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻamanaki taʻefakaʻatuʻí?

Ngaahi Founga ke Fakatupulekina Ai ʻa e Ngaahi ʻAmanaki Fakaʻatuʻí

ʻUluakí, manatuʻi ʻoku fakaʻatuʻi ʻa Sihova peá ne maʻu ʻa e mahino. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he Sāme 103:14: “ʻOku ne ʻilo ʻe ia hota anga; ʻoku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua.” ʻI hono ʻiloʻi ʻetau ngaahi malavá mo e ngaahi ngātangá, ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kitautolu ʻa e meʻa pē ʻoku tau malava ke foakí. Pea ko e meʻa ʻe taha ʻokú ne kole meiate kitautolú ke tau “aeva mo ho[tau] Otua i he agavaivai.”—Maika 6:​8PM.

ʻOku toe naʻinaʻi mai ʻa Sihova kiate kitautolu ke tau hanga ange kiate ia ʻi he lotu. (Loma 12:12; 1 Tesalonaika 5:​17) Ko ia ai, ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻa ko iá? ʻOku ʻai ʻe he lotú ke tuʻumaʻu mo fakamafamafatatau ʻetau fakakaukaú. Ko e lotu tōtōiví ko ha lāuʻilo ia ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni​—ko ha fakaʻilonga ia ʻo e angavaivai mo e anga-fakatōkilalo. ʻOku vēkeveke ʻa Sihova ke tali ʻetau ngaahi lotú ʻaki hono foaki mai kiate kitautolu hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko hono fuá ʻoku kau ki ai ʻa e ʻofa, anga-ʻofa, anga-lelei, mo e mapuleʻi-kita. (Luke 11:13; Kaletia 5:​22, 23) ʻOku toe fakasiʻisiʻi ʻe he lotú ʻa e loto-moʻuá mo e ongoʻi feifeitamakí. Fakafou ʻi he lotú, “ʻokú ke maʻu ai ʻa e fiemālie ʻoku ʻikai ʻiloa ia ʻi ha toe matavai kehe,” ko e lau ia ʻa Elizabeth. ʻOku loto-tatau mo ia ʻa Kevin: “ʻOku ou lotu ki ha loto–nonga mo ha ʻatamai lelei koeʻuhí ke u lava ai ʻo feangainga mo ha palopalema. Kuo ʻikai ʻaupito ke liʻaki au ʻe Sihova.” Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e mahuʻinga maʻongoʻonga ʻo e lotú. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne faleʻi mai ai: “Tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:​6, 7) ʻIo, ko e fetuʻutaki mo Sihová ʻoku ngāue moʻoni ia ke tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa ʻetau ngaahi ʻamanaki fakaʻatuʻi kiate kitautolu pea ki he niʻihi kehé.

Neongo ia, ʻi he taimi ki he taimi, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he taimi pē ko iá. Ko ha foʻi lea ʻi he taimi totonú ʻoku lelei ia. Ko e talanoa fakapulipuli mo ha kaumeʻa falalaʻanga mo matuʻotuʻá ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ai ha vakai foʻou ki he meʻa ʻokú ne fakatupunga kitautolu ke tau ongoʻi loto-mamahi ai, pe loto-moʻuá. (Palovepi 15:23; 17:17; 27:9) Ko e toʻutupu ko ia ʻoku nau fāinga mo e ngaahi ongoʻi feifeitamakí ʻoku nau ʻilo ko e kumi ki he faleʻi fakaemātuʻá ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau maʻu ʻa e mafamafatataú. ʻOku fakahaaʻi ʻe Kandi ʻi he houngaʻia: “Ko e tataki ʻofa mei heʻeku ongo mātuʻá kuó ne ʻai au ke u toe fakaʻatuʻi mo mafamafatatau lahi ange pea toe fakafiefia ange ke feohi mo au.” ʻIo, ko e fakamanatu ʻi he Palovepi 1:​8, 9 ʻoku mātuʻaki taimi tonu ia: “Tama, fanongo ki he akonaki ʻa hoʻo tamai, pea ʻouae hiki mei he ngaahi tala ʻa hoʻo faʻe. He ko e pale fakaʻofoʻofa ia ki ho ʻulu, mo e ngaahi kahoa ki ho kia.”

Ko e ngaahi nunuʻa ʻo e fakakaukau anga-fakahaohaoá ʻoku fakanounou lelei ia ʻi he lea fakaefakatātā: “Ke ʻamanekina ʻa e moʻuí ke fakafeʻunga ki heʻetau ngaahi sīpingá ko hono fakaafeʻi mai ia ʻa e ongoʻi feifeitamakí.” Ke fakaʻehiʻehi mei he meʻá ni, ʻoku fiemaʻu ha feʻunuʻaki ʻi he fakakaukaú. Ko e anga-fakatōkilaló mo e angavaivaí​—ʻo maʻu ʻa e vakai totonu ki hotau ngaahi ngātangá​—te ne akoʻi lahi moʻoni kiate kitautolu ʻa e mafamafatataú mo e ngaahi ʻamanaki fakaʻatuʻí. ʻOku feʻungamālie, ʻa e fakatokanga mai kiate kitautolu ʻa e Loma 12:​3, ‘ke ʻoua naʻa hulu atu ʻetau fakakaukau kiate kitautolú ʻi he meʻa ʻoku totonú.’ Tānaki atu ki ai, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi he Filipai 2:3 ke tau maʻu ʻa e fakakaukau anga-fakatōkilaló pea ke fakakaukau ʻoku lelei ange ʻa e niʻihi kehé.

Ko Elizabeth, naʻe lave ki ai ki muʻa angé, naʻe taʻefaʻakātaki ia kiate ia koeʻuhi ko ʻene puké. Kiate ia, naʻe fiemaʻu ʻa e taimi ke maʻu ai ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá pea ke ongoʻi fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ngalo ʻiate ia ʻetau ngāué. Ko Colin ʻoku ʻikai toe lava ia ʻo ngaue ko e tupu mei ha mahaki fakatupu tāvaivaia. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ne maʻu ai ʻa e ngaahi ongoʻi naʻe meimei taʻeʻaonga ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he fakahoa atu ki he meʻa naʻá ne fai ʻi he lolotonga ʻa ʻene moʻuileleí. ʻI he fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohitapu hangē ko e 2 Kolinito 8:​12, naʻá ne malava ai ke toʻo ʻa e ngaahi ongoʻi ko ení. ʻOku pehē ʻe he veesi ko ení: “He kapau ko loto fiefai ʻoku taʻutu mai, ko ʻene hoifua ai ʻa e ʻEiki ʻoku fakafuofua ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ne maʻu, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ʻikai te ne maʻu.” “Neongo ʻoku ou maʻu ʻa e meʻa siʻi ʻaupito ke foaki,” ko e lau ia ʻa Colin, “ʻoku ou kei lava pē ke foaki, pea ʻoku fakahōifua ia kia Sihova.” ʻI he Hepelu 6:​10, ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu: “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa.”

ʻE lava fēfē leva, ke tau fakapapauʻi pe ʻoku fakaʻatuʻi ʻetau ngaahi ʻamanakí? ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku fehoanakimālie ʻeku ngaahi ʻamanakí mo e ngaahi ʻamanaki ʻa e ʻOtuá?’ ʻOku pehē ʻe he Kaletia 6:4: “Ke taki taha sivi ʻene ngaue aʻana; pea te ne toki fakafuofuaʻaki ia pe hono polepoleʻanga, ʻo ʻikai ʻaki ha taha kehe.” Manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e ioke aʻaku ʻoku molū, pea ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa.” ʻIo, ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau maʻu ha ʻioke ke fua, ka ʻoku “molū” mo “maʻamaʻa” ia, pea naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ʻe hoko ia ko e fakamālōlō kapau te tau ako ke fua fakalelei ia.—Mātiu 11:​28-30.

Ko e Ngaahi ʻAmanaki Fakaʻatuʻí ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Ngaahi Tāpuaki

Ko e ngaahi pale vave mo tuʻuloá ʻoku hoko mai ia mei he fanongo mo ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngāue ki hono fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻamanaki fakaʻatuʻí. Ko e meʻa ʻe tahá, ko e meʻá ni ʻoku ʻi ai ʻene kaunga lelei fakaesino kiate kitautolu. Ko Jennifer, ʻa ia kuó ne maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻOku ou maʻu ʻa e ivi lahi ange mo e loto-māfana lahi ange ki he moʻuí.” ʻOku feʻungamālie ʻa e naʻinaʻi mai ʻa e Palovepi 4:​21, 22 (PM), kiate kitautolú, ke tokanga ki he ngaahi lea ʻa Sihová ʻaki hotau matá mo hotau lotó, “he koe moui ia kiate kinautolu oku maʻu ia, bea koe faitoo ki ho nau kakano.”

Ko e toe pale ʻe taha ko e moʻuilelei fakaeʻatamai mo fakaeongo. “ʻI he taimi ʻoku ou fakaeʻa ai hoku ʻatamaí mo e lotó ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻoku ou hoko maʻu pē ko ha tokotaha fiefia ange,” ko e lau ia ʻa Theresa. Ko e moʻoni, te tau kei hokosia pē ʻa e ngaahi fakalotomamahi ʻi he moʻuí. Ka, te tau malava ke kātekina ʻosi mateuteu lelei ange kinautolu. “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu,” ko e naʻinaʻi ia ʻi he Semisi 4:8. ʻOku toe talaʻofa mai ʻe Sihova te ne fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi pole ʻi he moʻuí pea ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e melino.​—Sāme 29:11.

Ko hono maʻu ha ngaahi ʻamanaki fakaʻatuʻí ʻokú ne ʻai ai ke tau malava ʻo tauhi maʻu ʻetau tuʻumaʻu fakalaumālié. Ko ha tāpuaki mo eni foki. ʻOku lava ke tau tauhi ai ha hangataha māʻalaʻala ki he ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ange ʻi he moʻuí. (Filipai 1:​10) ʻOku moʻoni leva ai mo ala aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá, ʻa ia ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia mo e nonga lahi ange. Te tau loto-lelei ange ai ke foaki atu kitautolu kia Sihova, ʻi he ʻiloʻi te ne ʻai ʻa e ngaahi meʻá ke iku ki he lelei tahá. “Ko ia mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi,” ko e lea ia ʻa Pitá. (1 Pita 5:6) ʻE lava ke toe ʻi ai ha meʻa ʻe mahuʻinga lahi ange ʻi hono fakalāngilangiʻi kitautolu ʻe Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Ko hono fakatupulekina ʻo e ngaahi ʻamanaki fakaʻatuʻí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo e ngaahi ongoʻi feifeitamakí pea mo e ngaahi fakalotomamahí