Skip to content

Skip to table of contents

Mei he Ngaohi ʻo e Ngaahi Meʻataú ki he Fakahaofi ʻo e Ngaahi Moʻuí

Mei he Ngaohi ʻo e Ngaahi Meʻataú ki he Fakahaofi ʻo e Ngaahi Moʻuí

Talanoa ki he Moʻuí

Mei he Ngaohi ʻo e Ngaahi Meʻataú ki he Fakahaofi ʻo e Ngaahi Moʻuí

FAKAMATALA FAI ʻE ISIDOROS ISMAILIDIS

Naʻá ku tūʻulutui, ʻi he lele hifo ʻa e loʻimatá ʻi hoku ongo kouʻahé. “ʻE ʻOtua, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe hoku konisēnisí heʻikai malava ke u hokohoko atu ʻa e ngāue ʻi he ngaohiʻanga meʻataú,” ko ʻeku leá ia ʻi he lotu. “Kuó u feinga mālohi ke kumi ha ngāue ʻe taha, ka kuo teʻeki malava ke u fai ia. ʻApongipongí, te u ʻoatu ai ʻeku tohi fakafisí. Sihova, fakamolemole, ʻoua te ke tuku ʻa ʻema fānau ʻe toko faá ke nau fiekaia.” Naʻe anga-fēfē ʻa ʻeku aʻusia ʻa e tuʻungá ni?

KO E moʻuí naʻe nonga pea faingofua ʻi Drama, ʻi he fakatokelau ʻo Kalisí, ʻa e feituʻu naʻe fāʻeleʻi ai au ʻi he 1932. Naʻe faʻa talanoa mai ʻeku tangataʻeikí kiate au fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne loto ke u faí. Naʻá ne fakalototoʻaʻi au ke u ʻalu ki he ʻIunaite Seteté ʻo ako ai. ʻI he hili hono ʻave fakamālohi ʻa e koloa ʻi Kalisí lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe pehē ai ʻi ha moto naʻe taka ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisí: “Te mou malava ke kaihaʻasi ʻemau ngaahi koloá, ka heʻikai ʻaupito lava ke mou kaihaʻasi ʻa e meʻa ʻoku ʻi homau ʻatamaí.” Naʻá ku fakapapauʻi ai ke tuli ki ha tuʻunga fakaako māʻolunga ange pea maʻu ʻa e meʻa ko ia heʻikai faifai angé pea lava ʻe ha taha ke ne kaihaʻasia.

ʻI heʻeku taʻu siʻí, naʻá ku kau ai ki he ngaahi kulupu kehekehe ʻa e toʻutupú naʻe fakapaʻanga ʻe he Siasi ʻOfotokisī Kalisí. Naʻe fakahaaʻi ai kiate kimautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi lotu mavahe fakatuʻutāmakí. Naʻe tautefito ʻa ʻeku manatú ki he kulupu ʻe taha naʻe lave ki ai—ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová​—koeʻuhí naʻa nau tui ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e kau Kalaisi loí.

ʻI he hili ʻa ʻeku maʻu tohi fakamoʻoni ako mei ha ʻapiako tekinikale ʻi ʻAtenisi ʻi he 1953, naʻá ku folau ai ki Siamane ke sio pe ʻe malava ke u maʻu ai ha ngāue pea ako ʻi he taimi tatau. Ka naʻe ʻikai lava ke hoko ʻa e meʻa ko iá, ko ia ai, naʻá ku folau ki he ngaahi fonua kehé. ʻI he hili ha ngaahi uike siʻi, naʻá ku ʻi ha taulanga ai ʻi Pelisiume ʻo hala ha paʻanga. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku luelue ki ha falelotu, ʻo tangutu ki lalo, peá u mātuʻaki tangi lahi ʻo hoko ai mo e loʻimata ʻatā ʻa e falikí ʻi muʻa ʻiate au. Naʻá ku lotu kapau ʻe tokoni mai ʻa e ʻOtuá kiate au ke u aʻu ki he ʻIunaite Seteté, heʻikai te u tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelié ka te u maʻu ai ha tuʻunga fakaako pea feinga ke hoko ko ha Kalisitiane lelei pea mo ha tangataʻifonua lelei. Naʻe faifai pē peá u aʻu ki ai, ʻi he 1957.

Moʻui Foʻou ʻi he ʻIunaite Seteté

Ko e moʻui ʻi he ʻIunaite Seteté naʻe faingataʻa ia ki ha muli nofo hili mai, ʻa ia naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa e leá pea hala foki he paʻanga. Naʻá ku ngāue ua ʻi he poʻulí peá u feinga mālohi ke ʻalu ki he akó ʻi he ʻahó. Naʻá ku ako ʻi he ngaahi kolisi kehekehe pea maʻu ai ha mataʻitohi. Hili iá naʻá ku ʻalu ki he ʻUnivēsiti ʻo Kalefōniá ʻi Los Angeles peá u maʻu ai ʻa e mataʻitohi he saienisí ʻi hono ngāueʻaki ʻa e fīsikí. Ko e ngaahi lea ʻa ʻeku tangataʻeikí fekauʻaki mo hono maʻu ha akó naʻá ne ʻai au ke u hokohoko atu lolotonga ʻa e ngaahi taʻu faingataʻa ko ʻení.

ʻI he taimi nai ko ení, naʻá ku fetaulaki ai mo ha taʻahine Kalisi hoihoifua, ko Ekaterini, pea naʻá ma mali ʻi he 1964. Hili mei ai ʻa e taʻu ʻe tolu naʻe fāʻeleʻi homa ʻuluaki fohá, pea siʻi hifo he taʻu ʻe fā, naʻá ma maʻu ha toe foha ʻe toko ua pea mo ha ʻofefine. Naʻe hoko moʻoni ko e pole ke tokangaʻi ha fāmili pea ʻi he taimi tatau ke ako ʻi he ʻunivēsití.

Naʻá ku ngāue ki he Laulā Puna U.S. ʻi ha kautaha ki he mīsailé mo e vavaá ʻi Sunnyvale, Kalefōnia. Naʻá ku kau ʻi he ngaahi faʻufaʻu kehekehe ki he ʻataá mo e vavaá, kau ai ʻa e ongo polokalama ko e ʻĀsenitá mo e ʻĀpoló. Naʻe aʻu ki heʻeku maʻu ʻa e ngaahi mētali ʻi heʻeku tokoni ki he ongo fakahoko ngāue ʻa e ʻĀpolo 8 mo e ʻĀpolo 11. Hili iá, naʻe hokohoko atu ʻeku akó peá u hoko ai ʻo kau lahi ʻi he ngaahi palani fakakautau kehekehe ki he vavaá. ʻI he tuʻungá ni, naʻá ku fakakaukau kuo kakato ʻeku moʻuí—ko ha uaifi hoihoifua, fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko fā, ko ha ngāue ʻiloa, pea mo ha fale lelei.

Ko ha Kaungāmeʻa Kīvoi

ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1967, naʻá ku fetaulaki ai mo Jim ʻi he ngāué, ko ha tangata anga-fakatōkilalo mo anga-ʻofa ʻaupito. Naʻe hā ngali mata malimali maʻu pē ʻa Jim, pea naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakataleʻi ha fakaafe ki ha kiʻi mālōlō ʻo inu ipu kofi mo au. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ko ʻení ke vahevahe mai ai ʻa e fakahinohino mei he Tohitapú. Naʻe tala mai ʻe Jim kiate au naʻá ne ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Naʻá ku ʻohovale ʻi he fanongo naʻe hoko ʻa Jim ʻo feohi mo e kulupu lotu ko ení. Naʻe anga-fēfē ʻa e malava ki ha tokotaha lelei pehē ke hoko ʻo kākaaʻi ʻe he lotu mavahe ʻo e kau Kalaisi loí? Kae kehe, naʻe ʻikai malava ke u talitekeʻi ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Jim ʻiate aú pea mo ʻene anga-ʻofá. Naʻe hā ngali ʻi he ʻaho kotoa pē naʻá ne maʻu ha meʻa kehekehe maʻaku ke u lau. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻaho ʻe taha naʻá ne haʻu ai ki hoku ʻōfisí peá ne pehē mai: “Isidoros, ko e kupu ko ʻeni ʻi he Taua Leʻo ʻoku fakamatala ai ki hono fakaivimālohiʻi ʻo e moʻui fakafāmilí. ʻAve ia ki ʻapi, pea lau ia pea mo ho uaifí.” Naʻá ku tala ange kiate ia te u lau ʻa e ʻīsiú, ka ki mui ai naʻá ku ʻalu ki he falemālōloó ʻo hae ai ʻa e makasiní ʻo kongokonga iiki peá u lī ia ki he kapa vevé.

Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe tolu, ʻa ʻeku fakaʻauha ʻa e tohi mo e makasini kotoa pē naʻe ʻomai ʻe Jim kiate aú. ʻI he hoko ʻo tomuʻa fehiʻa ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kae feinga ke kei tauhi ʻa Jim ko hoku kaumeʻá, naʻá ku fakakaukau ai ko e sai tahá ke fanongo ki he meʻa ʻokú ne leaʻakí pea toki fakangaloʻi leva ia.

Kae kehe, mei he ngaahi fetalanoaʻaki ko iá, naʻá ku sio ai ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ku tui mo fai ki aí naʻe ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi he Tohitapú. Naʻá ku ʻiloʻi ko e ngaahi akonaki ʻo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, afi ʻo helí, mo e taʻefaʻamate ʻa e soulú naʻe ʻikai Fakatohitapu. (Koheleti 9:10 [Tangata Malanga, PM]; Isikeli 18:4; Sione 20:17) ʻI he hoko ko ha ʻOfotokisī Kalisi loto-pōlepolé, naʻe ʻikai te u loto ke fakahaaʻi hangatonu naʻe moʻoni ʻa Jim. Ka koeʻuhí ko ʻene ngāueʻaki maʻu pē ʻa e Tohitapú pea ʻikai ʻomai ʻene fakakaukau fakafoʻituituí, naʻe faifai atu pē ʻou fakatokangaʻi ko e tangatá ni naʻe ʻi ai ʻene pōpoaki mahuʻinga mei he Tohitapú maʻaku.

Naʻe ongoʻi ʻe hoku uaifí naʻe ʻi ai e meʻa ne hoko, pea naʻá ne ʻeke mai pe naʻá ku talanoa mo hoku kaumeʻa ʻa ia naʻe feohi mo e Kau Fakamoʻoní. ʻI heʻeku tali ange ʻió, naʻá ne pehē mai: “Tau ō ki ha faʻahinga lotu kehe pē tuku kehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” Kae kehe, ko hoku uaifí mo au, fakataha mo ʻema fānaú, naʻe vave ʻa ʻemau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoní.

Ko ha Fili Faingataʻa

ʻI heʻeku ako ʻa e Tohitapú, naʻá ku aʻu mai ai ki he ngaahi lea ko eni ʻa e palōfita ko ʻAiseá: “Te nau tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao: ʻe ʻikai ofa heleta ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau.” (Aisea 2:​4 [Isaia, PM]) Naʻá ku ʻeke hifo kiate au, ʻE lava fēfē ke ngāue ha sevāniti ʻa ha ʻOtua ʻofa ʻi he melinó ʻi hono faʻufaʻu mo ngaohi ʻo e ngaahi meʻatau fakaefakaʻauhá?’ (Sāme 46:9) Naʻe ʻikai fuoloa kiate au ke fakaʻosiʻaki, naʻe totonu ke u fetongi ʻa ʻeku ngāué.

Naʻe mahino, ko e meʻá ni ko ha pole lahi. Naʻá ku maʻu ha ngāue ʻiloa. Naʻá ku fāinga ʻi he ngaahi laui taʻu ʻo e ngāue mālohi, ako, mo e ngaahi feilaulau ke aʻu ai ki he tuʻunga ko ení. Kuó u ʻalu ki ʻolunga ʻi he sikeili fakaengāué, pea ko eni naʻá ku fehangahangai mo hono tuku ange ʻeku ngāué. Kae kehe, ko ʻeku ʻofa loloto kia Sihová pea mo ha holi vēkeveke ke fai ʻa hono finangaló naʻe faifai atu pē ʻo ikuna ia.—Mātiu 7:21.

Naʻá ku fakapapauʻi ke hoko atu e ngāué mo ha kautaha ʻi Seattle, Uāsingatoni. Kae kehe, ʻi heʻene fakalotomamahi kiate aú, naʻe vave ʻeku ʻilo naʻá ku toe kau lahi ange ai ki he ngāue naʻe ʻikai fehoanaki mo e Aisea 2:4. Ko ʻeku ngaahi feinga ke ngāue pē ʻi he ngaahi ngāue kehé naʻe ʻikai ke lavameʻa, pea toe fakahohaʻasi ai au ʻe hoku konisēnisí. Naʻá ku mahinoʻi lelei heʻikai lava ke u kei tauhi ʻeku ngāué pea mo tauhi maʻu ha konisēnisi maʻa ʻi he taimi tatau.—1 Pita 3:21.

Naʻe hoko ʻo hā mahino naʻe pau ke mau fai ha ngaahi liliu mahuʻinga. ʻI he siʻi hifo he māhina ʻe ono, naʻa mau liliu ʻemau founga moʻuí pea holoki ʻaki ʻa e vaeua ʻemau ngaahi fakamole fakafāmilí. Hili iá naʻa mau fakatau atu homau fuʻu ʻapi tuʻumālié pea fakatau pē ha kiʻi ʻapi siʻisiʻi ʻi Denver, Colorado. Naʻá ku mateuteu leva ki he fili fakamulitukú—ko hono liʻaki ʻeku ngāué. Naʻá ku taipeʻi ʻeku tohi fakafisí, ʻo fakamatalaʻi ai ʻa hoku tuʻunga fakakonisēnisí. ʻI he pō ko iá, hili e mohe ʻa e fānaú, naʻá ku tūʻulutui hifo mo hoku uaifí peá ma lotu kia Sihova, ʻo hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e kupú ni.

ʻI he siʻi hifo he māhina ʻe tahá, naʻa mau hiki ki Denver, pea hili mei ai ʻa e uike ʻe ua, ʻi Siulai 1975, naʻá ku papitaiso ai mo hoku uaifí. ʻI he māhina ʻe ono naʻe ʻikai malava ke u maʻu ai ha ngāue, pea holo māmālie ai ʻemau paʻanga naʻe fakahuú. ʻI he aʻu ki he māhina hono fitú, ko ʻemau paʻanga kotoa naʻe fakahuú naʻe siʻi hifo ia ʻi he paʻanga naʻe totongi fakamāhina ki he falé. Naʻá ku kamata leva ke kumi ki ha faʻahinga ngāue pē naʻe lava ke u maʻú, ka ʻi he hili pē iá naʻá ku maʻu ha ngāue fakaʻenisinia. Ko e vāhengá naʻe fakafuofua ko e totongi vaeua pē ia ʻo e meʻa naʻá ku faí; ka neongo ia, naʻe lahi ʻaupito ange ia ʻi he meʻa naʻá ku kole kia Sihová. He fiefia ē naʻá ku maʻú ʻi heʻeku fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié!—Mātiu 6:33.

Ko Hono ʻOhake ʻEma Fānaú ke ʻOfa kia Sihova

ʻI he taimi tatau, naʻá ku femoʻuekina ai mo Ekaterini ʻi he ngāue mahuʻinga ko ia ko hono ʻohake ʻa ʻema fānau ʻe toko faá ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. ʻOku fakafiefiá, kuó ma mātā ʻa e kotoa ʻo kinautolú, fakafou ʻi he tokoni ʻa Sihová, kuo nau hoko ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa, ʻo līʻoa kakato ʻa ʻenau moʻuí ki he ngāue mahuʻinga ʻo e malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Ko homa ngaahi foha ʻe toko tolú, ko Christos, Lakes, mo Gregory kuo nau maʻu tohi fakamoʻoni ako kotoa mei he Akoʻanga Ako Fakafaifekaú pea ʻoku nau ngāue he taimí ni ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue kehekehe, ʻi he ʻaʻahi mo fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Ko homa ʻofefiné, ʻa Toula ʻoku ngāue ia ko ha tokotaha ngāue pole ʻi he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Niu ʻIoké. Naʻe maongo ki homa lotó ʻa ʻema sio kiate kinautolu kotoa naʻa nau feilaulauʻi ʻa e ngaahi ngāue lelei mo e ngaahi ngāue totongi māʻolungá koeʻuhí pē ke tauhi kia Sihova.

Kuo ʻeke ʻe he tokolahi pe ko e hā ʻa e kī ki hono tauhi hake lavameʻa pehē ʻo e fānaú. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha founga pau ia ki hono ʻohake ʻo e fānaú, ka naʻá ma feinga tōtōivi ke tō ki honau lotó ʻa e ʻofa kia Sihová mo e kaungāʻapí. (Teutalonome 6:​6, 7; Mātiu 22:​37-39) Naʻe ako ʻe he fānaú naʻe ʻikai lava ke ma fakahā kia Sihova ʻokú ma ʻofa ai kapau naʻe ʻikai ke fakahaaʻi ʻe heʻema ngaahi ngāué ʻoku pehē.

ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he uiké, naʻe angamaheniʻaki ʻa e Tokonakí, naʻa mau kau fakafāmili ai ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻa mau fai maʻu pē ha ako Tohitapu fakafāmili ʻi he ngaahi efiafi Mōnité hili ʻa e kai efiafí, pea naʻá ma fai foki mo ha ako Tohitapu mo e kiʻi tama taki taha. ʻI he taimi naʻe kei iiki ange ai ʻa e fānaú, naʻá ma fai ha ako mo e kiʻi tama taki taha ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi nounou ʻo tā tuʻo lahi ʻi he uike, pea ʻi heʻenau tupu ʻo lalahi angé, naʻe lōloa ange ai ʻemau fai e akó tuʻo taha he uike. Lolotonga ʻa e ngaahi ako ko ení, naʻe fakahaaʻi mai ai ʻe heʻema fānaú ʻo fetalanoaʻaki tauʻatāina mo kimaua ki heʻenau ngaahi palopalemá.

Naʻa mau fiefia foki ʻi he fakafiefia fakafāmili fakatupu langa haké. Naʻa mau saiʻia ke tā fakataha ʻa e ngaahi meʻaleá pea ko e kiʻi tama taki taha naʻe fiefia ke tā ʻa e ngaahi foʻi hiva naʻá ne manako aí. ʻI he ngaahi fakaʻosinga ʻe niʻihi ʻo e uiké, naʻa mau fakaafeʻi ai ʻa e ngaahi fāmili kehé ki ha feohi fakatupu langa hake. Naʻa mau ʻalu fakafāmili fakataha foki ʻi he ngaahi taimi mālōlō ʻeveʻevá. ʻI he taha ʻo e ʻeveʻeva peheé, naʻa mau fakamoleki ai ʻa e uike ʻe ua ʻi he sio he ngaahi moʻunga ʻo Colorado pea ngāue fakataha mo e ngaahi fakatahaʻanga fakalotofonuá ʻi he malaʻe malangá. ʻOku manatuʻi lelei ʻe heʻema fānaú ʻa ʻenau ngāue ʻi he ngaahi potungāue kehekehe ʻi he ngaahi fakataha-lahi fakavahé pea mo tokoni ki he langa Fale Fakatahaʻangá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. ʻI heʻema ʻave ʻa e fānaú ki Kalisi ke nau sio ai ki honau ngaahi kāingá, naʻe toe malava ai ke nau feʻiloaki mo e Kau Fakamoʻoni anga-tonu tokolahi ʻa ia naʻa nau ʻi pilīsone koeʻuhí ko ʻenau tuí. Naʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ha maongo loloto ʻiate kinautolu, ʻo tokoniʻi ai kinautolu ke nau fakapapau ke tuʻu taʻemauea ai pē pea loto-toʻa maʻá e moʻoní.

Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e niʻihi ʻo e fānaú naʻa nau talangataʻa pe fai ʻa e ngaahi fili taʻefakapotopoto fekauʻaki mo e feohí. ʻI he ngaahi taimi kehe ʻe niʻihi, naʻá ma fakatupunga ai ʻa e ngaahi palopalemá kiate kinautolu mahalo pē ʻaki ʻa e hoko ʻo fuʻu fakangatangata tōtuʻa ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi. Ka ʻi he kumi tokoni ki he “fakatonutonu fakaeʻatamai ʻa Sihová,” ʻa ē ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú, naʻe tokoni ia ke ʻai ʻa e ngaahi meʻá ke tonu kiate kimautolu kotoa.—Efeso 6:​4NW; 2 Timote 3:​16, 17.

Ko e Taimi Fakafiefia Taha ʻo ʻEku Moʻuí

ʻI he hili ʻa e kau atu ʻa ʻema fānaú ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, naʻá ma kamata fakakaukau fakamātoato mo Ekaterini fekauʻaki mo e meʻa te ma lava ke fai ke fakalahi ai ʻema kau ʻi he ngāue fakahaofi-moʻui ko ení. Ko ia, ʻi he 1994, hili ʻe tōmuʻa ʻeku mālōlō mei he ngāué, naʻá ma kamata ngāue fakatouʻosi ai ko e ongo tāimuʻa tuʻumaʻu. ʻOku kau ʻi heʻema ngāue fakafaifekaú ʻa e ʻaʻahi ki he ngaahi kolisí mo e ngaahi ʻunivēsiti fakalotofonuá, ʻa ia ʻokú ma faifakamoʻoni ai ki he fānau akó pea fakahoko mo e ngaahi ako Tohitapu mo e niʻihi ʻo kinautolu. Koeʻuhi naʻe lava ke u kaungāongoʻi mo ʻenau ngaahi faingataʻaʻiaʻangá—he naʻá ku ʻi he tuʻunga tatau, ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē ki muʻa—naʻá ku maʻu ai ʻa e lavameʻa lahi ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke ako fekauʻaki mo Sihová. Ko ha fiefia ē ʻi heʻeku ako mo e fānau ako mei Mekisikou, Pelēsila, Polivia, Siaina, Sili, Taileni, Toake, ʻIsipite, mo ʻItiopea! ʻOku ou fiefia foki ʻi he faifakamoʻoni telefoní, tautefito ki he kakai ʻoku lea ʻi heʻeku lea tupuʻangá.

Neongo ʻoku ou maʻu ʻa e ngaahi fakangatangata lahi koeʻuhí ko ʻeku mātuʻaki fasi faka-Kalisí mo e taʻumotuʻa angé, kuó u feinga maʻu pē ke fakafaingamālieʻi au pea maʻu ʻa e laumālie ʻo ʻAiseá, ʻa ia naʻá ne fanongonongo: “Ko au eni; ke ke fekau au.” (Aisea 6:​8PM) Kuó ma maʻu ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakai laka hake he toko onó ke fakatapui ʻenau moʻuí kia Sihova. Ko e taimi fakafiefia lahi taha moʻoni eni kiate kimauá.

ʻI ha taimi, ko ʻeku moʻuí kotoa naʻe nōfoʻi takai ʻi hono ngaohi ʻo e ngaahi meʻatau fakalilifu ki hono tāmateʻi ʻo e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. Neongo ia, fakafou ʻi he ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová, naʻá ne fakaʻatā mai ʻa e halá kiate au mo hoku fāmilí ke mau hoko ko ʻene kau sevāniti fakatapui pea ke līʻoa ʻemau moʻuí ki hono ʻoatu ki he kakaí ʻa e ongoongo lelei ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha palataisi he māmaní. ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he ngaahi fili mahuʻinga naʻe pau ke u faí, ʻoku ou manatu ai ki he ngaahi lea ʻo e Malakai 3:10: “Mou sivi au muʻa ʻaki ʻa e meʻa ko ia—ko Sihova Sapaoti ia—pe ʻikai te u tangaki maʻamoutolu ʻa e ngaahi katupa ʻo e langi, ʻo vakili ʻa e tapuaki kiate kimoutolu, kaeʻoua ke ʻikai hao.” Ko e moʻoni, kuó ne fai pehē—ki he fiemālie ʻa hotau lotó!

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 27]

Lakes: Naʻe fehiʻa ʻa ʻeku tamaí ʻi he mālualoí. Naʻá ne feinga mālohi ke ʻoua ʻe mālualoi, tautefito ʻi hono fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga totonu ki hono fāmilí. Naʻá ne faʻa tala mai kiate kimautolu: “Kapau te mou fakatapui ʻa hoʻomou moʻuí kia Sihova, ʻoku ʻuhingá ia ki ha meʻa. ʻOku totonu ke mou loto-lelei ke fai ha ngaahi feilaulau kia Sihova. He ko e ʻuhinga ia ʻo e hoko ko ha Kalisitiané.” Ko e ngaahi leá ni kuo nofoʻia ia ʻiate au pea kuó ne fakaivia au ke u muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻi hono fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihová.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 27]

Christos: Kuó u fakahoungaʻi lahi ʻa e mateaki ʻaufuatō ʻa ʻeku ongo mātuʻá kia Sihová pea mo e mālohi ʻena fakapapau ki hona fatongia ʻi he tuʻunga ko e ongo mātuʻá. ʻI he tuʻunga ko e fāmilí, naʻa mau fai fakataha ʻa e meʻa kotoa pē—mei heʻemau ngāué ʻo aʻu ki homau ngaahi taimi mālōlō ʻeveʻevá. Neongo naʻe malava ke na hoko ʻo kau ʻi he ngaahi meʻa kehe lahi, naʻe tauhi ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa ʻena moʻuí ke faingofua pea hangataha ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou fuʻu fiefia moʻoni ʻaupito ʻi he taimi ʻoku ou femoʻuekina ai ʻi he ngāue ʻa Sihová.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 28]

Gregory: Naʻe laka hake ʻi he ngaahi lea fakalototoʻa ʻa ʻeku ongo mātuʻá kiate au ke u fakalahi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻa ʻena faʻifaʻitakiʻangá pea mo e fakamoʻoni ʻo ʻena fiefia ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻo ueʻi ai au ke u toe fakapapauʻi hoku ngaahi tuʻungá, tekeʻi ki he tafaʻakí ha faʻahinga hohaʻa pē mo ha tokanga fekauʻaki mo hono kamata ʻo e ngāue taimi-kakató, peá u kau kakato ange ki he ngāue ʻa Sihová. ʻOku ou fakamālō ki heʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻena tokoniʻi au ke u maʻu ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei hono fakamālohituʻuʻi aú.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 28]

Toula: Naʻe fakamamafaʻi maʻu pē ʻe heʻeku ongo mātuʻá ko homau vā mo Sihová ʻa e meʻa mahuʻinga lahi taha ʻoku lava ke mau koloaʻakí pea ko e founga pē ʻe lava ai ke mau maʻu ʻa e fiefia moʻoní ko hono ʻoatu kia Sihova ʻa homau lelei tahá. Naʻá na ʻai ʻa Sihova ke hā moʻoni ʻaupito kiate kimautolu. Naʻe faʻa tala mai ʻe he tangataʻeikí kiate kimautolu ʻoku ʻi ai ha ongo taʻealafakamatalaʻi fekauʻaki mo e lava ke ʻalu ʻo mohe ʻi he poʻulí fakataha mo ha konisēnisi maʻá, ʻi he ʻiloʻi kuó te feingaʻaki ʻete lelei tahá ke ʻai ʻa Sihova ke fiefia.

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

ʻI he taimi naʻá ku hoko ai ko ha sōtiá ʻi Kalisi, 1951

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Mo Ekaterini ʻi he 1966

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko hoku fāmilí ʻi he 1996: (toʻohemá ki he toʻomataʻú, ʻi muí) ko Gregory, Christos, Toula; (ʻi muʻá) ko Lakes, Ekaterini, pea mo au