Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Ngāue ki he Ngaahi Faikehekehé?

ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Ngāue ki he Ngaahi Faikehekehé?

ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Ngāue ki he Ngaahi Faikehekehé?

ʻOKU tau fengāueʻaki fakaʻaho mo ha ngaahi angaʻitangata kehekehe. ʻOku faʻa ʻomai ʻe he meʻá ni kiate kitautolu ʻa e fiefia mo e ngaahi fakakaukau foʻou. ʻI he taimi lahi, ʻokú ne toe fakatupulekina ʻa e ngaahi faikehekehe, ʻa ia ko honau niʻihi ʻoku mafatukituki lolotonga iá ko e niʻihi ko e fanga kiʻi taʻelototatau iiki pē ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Pe ko e hā pē honau natulá, ko e founga ʻo ʻetau feangai mo ʻetau ngaahi faikehekehé ʻokú ne uesia fakaeʻatamai, fakaeongo, mo fakalaumālie kitautolu.

Ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku ʻi loto ʻi hotau mālohí ke fakaleleiʻiʻaki ʻi he loto-lelei ʻa e ngaahi faikehekehé ʻe tokoni ia ki heʻetau fiefia ʻi ha moʻuilelei ange mo e ngaahi vahaʻangatae melino ange mo e niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe ha palōveepi ʻo e kuonga muʻá: “Ko e loto ʻoku toka ko e moʻuiʻanga ʻo e sino kotoa.”—Palovepi 14:30 (Lea Fakatātā, PM).

ʻI hono kehe ʻaupitó, ʻoku hā mahino mai ʻa e moʻoniʻi meʻá ni: “Ko e kolo kuo holo, ʻe ʻikai kei ai hano ʻa, ko e tangata ia ʻoku ʻikai mapuke hono loto.” (Palovepi 25:28) Ko hai ia ʻiate kitautolu te ne loto ke ʻai kitautolu ke tau ʻatā ki he hū mai ʻa e ngaahi fakakaukau hala ko ia ʻoku malava ke ne fakatupunga kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻi ha ngaahi founga hala—ʻa e ngaahi founga ʻoku malava ke ne fakahoko ha maumau ki he niʻihi kehé pea kiate kitautolu? Ko e meʻa tofu pē ia ʻoku malava ke fai ʻe he ngaahi tali ʻita, mo taʻemapuleʻí. ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fakahinohino mai ai ʻe Sīsū ke tau sivisiviʻi ʻetau vakaí, ʻa ia ʻokú ne tākiekina nai ʻa e anga ʻo ʻetau ngāue ki ha ngaahi faikehekehe pē te tau maʻu nai mo e niʻihi kehé. (Mātiu 7:​3-5) ʻI he lelei ange ke ʻoua te tau fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku totonu ke tau fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau fakatupulekina mo tauhi maʻu ai ʻa e kaungāmeʻa mo e faʻahinga ʻoku kehekehe ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukaú mo honau ngaahi ʻātakaí.

Ko ʻEtau Vakaí

Ko ha ʻuluaki sitepu ki hono fakaleleiʻi ʻo ha faikehekehe kuo fakatokangaʻi, pe ʻoku moʻoni, ko hono ʻiloʻi ʻoku tau tōngofua ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi vakai ʻoku hala. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ko kitautolu kotoa ʻoku tau angahala “pea tō nounou mei he lāngilangi ʻo e ʻOtuá.” (Loma 3:​23NW) Tānaki atu ki ai, ʻe fakahaaʻi nai ʻe he ʻiloʻiló ko e matavai ʻo ʻetau palopalemá ʻoku ʻikai ko e tokotaha kehé. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, tau lāulea ange ki he meʻa naʻe hokosia ʻe Sioná.

ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino meia Sihová, naʻe fai ai ʻe Siona ʻene fononga ki he kolo ko Ninivé ke malanga fekauʻaki mo e fakamaau ʻa e ʻOtuá naʻe tuʻunuku mai ki he kau nofo aí. Ko e ola fakafiefiá ko e hoko ko ia ʻa e fuʻu kolo fakakātoa ko Ninivé ʻo fakatomala mo tui ki he ʻOtua moʻoní. (Siona 3:​5-10) Naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻoku tuha mo ʻenau fakakaukau fakatomalá ʻa e fakamolemole, ko ia naʻá ne fakahaofi kinautolu. “Ka naʻe koviʻia lahi ai ʻa Siona, pea ne ʻita.” (Siona 4:1) Naʻe fakaʻohovale ʻa e tali ʻa Siona ki he meesi ʻa Sihová. Ko e hā ʻa e totonu ʻa Siona ke ʻita ai kia Sihová? ʻOku hā mahino, naʻe hoko ʻa Siona ʻo nōfoʻi ʻi heʻene ngaahi ongoʻi pē ʻaʻaná, ʻo fakakaukau ne mole hono ongoongó ʻi he koló. Naʻe ʻikai te ne houngaʻia ʻi he meesi ʻa Sihová. ʻI he anga-ʻofa, naʻe tataki atu ai ʻe Sihova ʻa Siona ʻo fakafou ʻi ha fakatātā ʻaonga ʻa ia naʻe tokoniʻi ai ia ke liliu ʻene fakakaukaú pea sio ki he mahuʻinga taumamaʻo ʻo e meesi ʻa e ʻOtuá. (Siona 4:​7-11) ʻOku mahino ko e fakakaukau ʻa Sioná, ʻikai ʻa Sihová, naʻe fiemaʻu ke liliú.

ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ʻi ha ngaahi taimi ke liliu ai ʻetau vakai ʻa kitautolú tonu ki ha meʻa? ʻOku enginaki mai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻI he fakaʻapaʻapa mou tāimuʻa kimoutolu.” (Loma 12:10) Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí? ʻI he tafaʻaki ʻe taha, ʻokú ne fakalototoʻaʻi mai kitautolu ke tau fakaʻatuʻi pea fakafeangai ki he kau Kalisitiane kehé ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa mo e fakangeingeia loloto. ʻOku kau heni ʻa hono ʻiloʻi ko e tokotaha tāutaha taki taha ʻokú ne maʻu ʻa e monū ko e tauʻatāina ke fili. ʻOku toe fakamanatu mai ʻe Paula kiate kitautolu: “Kuo pau ke taki taha fua ʻene kavenga aʻana.” (Kaletia 6:5) Ko ia ai, ki muʻa ke fakatupunga ʻe he ngaahi faikehekehé ha vaá, he fakapotopoto ē ke fakakaukau atu pe ʻoku fiemaʻu ke fakatonutonu ʻetau fakakaukau ʻa kitautolú! Kuo pau ke tau ngāue mālohi ke tapua atu ʻa e fakakaukau ʻa Sihová pea tauhi maʻu ʻa e melinó mo e niʻihi kehe ko ia ʻoku nau ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá.—Aisea 55:​8, 9 (Isaia, PM).

Ko ʻEtau Fakaofiofí

Sioloto atu ki ha ongo kiʻi tamaiki ʻokú na fefūsiaki ʻi ha meʻavaʻinga tatau pē, ʻokú na taki taha fusi mālohi mo toe mālohi ange fakataha mo e vakai atu ki hono maʻu iá. ʻOku ʻalu fakataha atu nai ʻa e ngaahi lea ʻitá mo e fefāingaʻakí kae ʻoua ke faifai pea tukuange ʻe ha taha ʻene pikí pe ko e kau mai ʻa ha tokotaha kehe ke fakaleleiʻi.

ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he fakamatala ʻa Senesí naʻe fanongo ʻa ʻĒpalahame ki ha fakakikihi naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo ʻene kau tauhi-manú mo e kau tauhi-manu ʻa hono ʻilamutu ko Loté. Naʻe tomuʻa fakaofiofi ʻa ʻĒpalahame kia Lote ʻo ne pehē: “ʻA, ʻoua naʻa ta kē kitaua, pe ko ʻeta kau tauhimanu; he ʻoku ta kainga.” Ko e fakapapau ia ʻa ʻĒpalahamé ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha faʻahinga fepaki pē ke ne maumauʻi hona vahaʻangataé. Ko e hā ʻa e mole aí? Naʻá ne mateuteu ke feilaulauʻi hono monū ke fili ʻi hono tuʻunga ko e tangata taʻumotuʻa angé; naʻá ne teuteu ai ke ʻulutukua. Naʻe fakaʻatā ʻe ʻĒpalahame ia ʻa Lote ke ne fili ʻa e feituʻu naʻá ne loto ke ne ʻave ki ai hono fāmilí mo ʻene ngaahi tākangá. Naʻe fili leva ʻe Lote maʻana ʻa e feituʻu lau-maʻuiʻui ko Sōtoma mo Komolá. Naʻe māvae ʻa e takanga ʻa ʻĒpalahame mo Loté ʻi he melino.—Senesi 13:​5-12.

Ke tauhi maʻu ʻa e ngaahi vā melino mo e niʻihi kehé, ʻoku tau teuteu ke ngāue ʻi he laumālie ko ia naʻe ʻia ʻĒpalahamé? ʻOku hanga ʻe he meʻa ko ʻeni naʻe hoko ʻi he Tohitapú ʻo fokotuʻu mai ha sīpinga lelei ʻaupito ke tau faʻifaʻitaki ki ai ʻi he taimi ʻoku tau ngāue ai ki ha faikehekehé. Naʻe kōlenga ʻa ʻĒpalahame: “ʻOua naʻa ta kē kitaua.” Ko e holi loto-moʻoni ʻa ʻĒpalahamé ke aʻu ki ha fakaleleiʻanga melino. Ko hono moʻoní, ko ha fakaafe pehē ke tauhi ʻa e ngaahi vā melinó ʻe tokoni ia ke tuku ai ki tafaʻaki ha faʻahinga taʻefemahinoʻaki pē. Naʻe fakaʻosi ʻaki leva ʻe ʻĒpalahame ʻa e kupuʻi lea “he ʻoku ta kainga.” Ko e hā ka feilaulauʻi ai ha vahaʻangatae mātuʻaki mahuʻinga pehē koeʻuhi ko e manako pe loto-pōlepole fakaekitá? Naʻe hanganaki tauhi ʻe ʻĒpalahame ha tokangataha māʻalaʻala ki he meʻa naʻe mahuʻingá. Naʻá ne fai ia ʻaki ʻa e tokaʻi-kita mo e fakalāngilangi, ʻo fakangeingeiaʻi ai hono ʻilamutú ʻi he taimi tatau pē.

Neongo ʻoku malanga hake ha ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻoku fiemaʻu nai ai ke kau mai ki ai ha taha mei tuʻa koeʻuhi ke fakaleleiʻi ha faikehekehe, he lelei lahi ange ē kapau ʻoku malava ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá fakaekimoua pē! ʻOku fakalototoʻaʻi mai kitautolu ʻe Sīsū ke tau muʻomuʻa ʻi hono fai ʻa e fakamelino mo hotau tokouá, ʻo kole fakamolemole kapau ʻoku fiemaʻu. a (Mātiu 5:​23, 24) ʻE fiemaʻu ki ai ʻa e anga-fakatōkilalo, pe fakakaukau fakatōkilalo, ka naʻe tohi ʻe Pita: “Kofu aki ae [“fakakaukau fefakatōkilaloʻakí,” NW]: he oku tekeʻi e he Otua ae fielahi, ka oku ne foaki ae aloofa ki he agavaivai.” (1 Pita 5:​5PM) Ko e founga ʻo ʻetau fakafeangai ki hotau kaungālotú ʻoku ʻi ai ʻene kaunga fakahangatonu ki hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá.—1 Sione 4:20.

ʻI loto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻe fiemaʻu nai kiate kitautolu ke tau tukuange haʻatau totonu koeʻuhi ke tauhi maʻu ʻa e melinó. Ko ha fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku feohi he taimí ni mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau hoko ʻo kau ki he fāmili ʻo e kau lotu moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he taʻu ʻe nima kuo maliu atú. He fiefia lahi ē kuo ʻomai ʻe he meʻá ni ki hotau lotó! Ko e founga ʻoku tau tōʻongaʻakí ʻoku moʻoni ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki he faʻahingá ni mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha ʻuhinga lelei ʻeni ke fai ai ha fakakaukau lelei ki heʻetau fili ki he fakafiefiá, ngaahi meʻa ʻokú te manako ke faí, ngaahi fakafiefia fakasōsialé, pe ngāué, ʻo fakakaukau pe ʻe sio fēfē mai nai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolu. ʻOku lava ke maʻuhala pea hoko ko ha tupuʻanga ʻo ha tūkia ki ha niʻihi kehe ʻetau ngaahi ngāué pe leá?

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá kiate kitautolu: “Ko e meʻa kotoa pe ʻoku ngofua, ka ʻoku ʻikai ʻaonga ʻa e meʻa kotoa pe: ko e meʻa kotoa pe ʻoku ngofua, ka ʻoku ʻikai ke fai ʻe he meʻa kotoa pe ha langa hake. Ke ʻoua naʻa kumi ʻe ha taha ʻene lelei aʻana, ka ko e lelei ʻa e taha.” (1 Kolinito 10:​23, 24) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau tokanga moʻoni ki hono langa hake ʻa e ʻofa mo e fāʻūtaha ʻo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané.—Sāme 133:1; Sione 13:​34, 35.

Ngaahi Lea ko e Faitoʻó

ʻOku malava ke maʻu ʻe he ngaahi leá ha kaunga mālohi ki he leleí. “Ko e ngaahi lea ʻofa koni [hone] tafe: ʻoku melie ki he loto, pea ko e faitoʻo ki hoto ngaahi hui.” (Palovepi 16:24) Ko e talanoa ki hono leʻei ʻe Kitione ha fepaki ne mei lava ke hoko mo e kau ʻIfalemí ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e moʻoni ʻo e palōveepi ko ʻení.

Ko Kitione, ʻi heʻene kau lahi ʻi he faitau mo Mitianí, naʻá ne ui tokoni ki he matakali ʻo ʻIfalemí. Kae kehe, ʻi he hili ʻa e taú, naʻe hanga hake ʻa ʻIfalemi kia Kitione ʻo lāunga mamahi ki he ʻikai te ne ui ange kiate kinautolu ʻi he kamata pē ʻa e taú. ʻOku fakahaaʻi ʻe he lēkōtí “naʻa nau lea malohi kiate ia.” Naʻe pehē ʻe Kitione ʻi heʻene talí: “ʻE fakatau ʻa e meʻa kuo u fai ki hoʻomoutolu? ʻIkai ʻoku lelei hake ʻa e tufi ʻo e toenga kalepi ʻa Ifalemi ʻi he taʻu kotoa ʻo Apiesa? Ko homou nima naʻe tuku ki ai ʻe he ʻOtua ʻa e ongo ʻeiki ʻo Mitiani, ʻa Olepi mo Siipi: pea ko e ha ʻaku naʻe lava ke ofi ki hoʻomou meʻa ko é?” (Fakamaau 8:​1-3) ʻAki ʻa e ngaahi lea filifili lelei mo anga-maluú, naʻe kalofi ai ʻe Kitione ʻa e meʻa naʻe mei malava ke hoko ko ha tau fakaevahaʻamatakali fakalilifu. Ko e faʻahinga ko ia ʻo e matakali ʻo ʻIfalemí naʻa nau maʻu nai ha palopalema fekauʻaki mo e fiemahuʻingá pea mo e loto-pōlepolé. Kae kehe, naʻe ʻikai taʻofi ʻe he meʻa ko iá ʻa Kitione mei he feinga ke maʻu ha ola melinó. ʻE lava ke tau fai ha meʻa meimei tatau?

ʻOku ake hake nai ʻa e ʻita ʻi loto ʻi ha niʻihi kehe pea tupu ai haʻanau fakafili mai kiate kitautolu. Lāuʻilo ki heʻenau ngaahi ongoʻí, pea ngāue ke mahinoʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú. Kuo tau fakalahi atu nai ʻi ha founga ʻa ʻenau ngaahi ongoʻí? Kapau ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai vete atu ai ʻa e tafaʻaki naʻa tau fakatupunga ai ʻa e faingataʻá pea fakahaaʻi ʻetau ongoʻi loto-mamahi ʻi hono fakalahi atu ʻa e palopalemá. ʻE hanga nai ʻe ha fanga kiʻi lea fakakaukauʻi lelei ʻo toe fakafoʻou ha vahaʻangatae kuo maumau. (Semisi 3:4) Ko e faʻahinga ʻe niʻihi ʻoku nau loto-mamahí ʻoku fiemaʻu pē nai ki ai ʻetau fakafiemālie anga-ʻofá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú “ʻi he ʻosi ʻa e fefie ʻoku mate ʻa e afi.” (Palovepi 26:20) ʻIo, ko e ngaahi lea filifili lelei ʻoku ʻoatu ʻi he laumālie totonú ʻoku malava ke ne ʻai ke ‘lolou ʻa e houhaú’ pea fakamoʻoniʻi ʻa ʻene hoko ko ha faitoʻó.—Palovepi 15:1.

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Bea kabau e faa lavaʻi, mou moui melino be moe kakai kotoabe.” (Loma 12:​18PM) ʻOku moʻoni ʻe ʻikai malava ke tau puleʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé, ka ʻoku malava ke tau fai ʻetau tafaʻakí ke pouaki ʻa e melinó. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe fai ki heʻetau ngaahi tali taʻehaohaoa ʻa kitautolú pe ko e niʻihi kehé, ʻoku malava ke tau ngāue he taimí ni ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu makatuʻunga-leleí. Ko hono fai ha ngāue ki he ngaahi faikehekehé ʻi he founga ʻoku fakahinohino mai ʻe Sihova kiate kitautolú ʻe iku ia ki heʻetau melino mo e fiefia taʻengata.—Aisea 48:17.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he ongo kupu “Fakamolemoleʻi mei Ho Lotó” mo e “ʻE Lava Ke Ke Maʻu Mai Ho Tokouá,” ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 15, 1999.

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

ʻOku tau vilitaki ke ʻai pē ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻetau foungá?

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e hoko ʻo ʻulutukuá koeʻuhi ke fakaleleiʻi ai ha faikehekehe