Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Founga Pē ʻe Taha ke Fakangataʻaki ʻa e Tāufehiʻá

Ko e Founga Pē ʻe Taha ke Fakangataʻaki ʻa e Tāufehiʻá

Ko e Founga Pē ʻe Taha ke Fakangataʻaki ʻa e Tāufehiʻá

“ʻOku ʻikai ha tāufehiʻa taʻeʻiai ha ilifia. . . . ʻOku tau tāufehiʻa ʻi he meʻa ʻoku tau ilifia ki aí pea ko e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e tāufehiʻá, ʻoku toitoi holo ai ʻa e ilifiá.”​—CYRIL CONNOLLY, KO E TOKOTAHA FAKAMĀʻOPOʻOPO-TOHI PEA KO E ʻĒTITA.

ʻOKU tui ʻa e kau ako sōsiale tokolahi ʻoku faiaka loloto ʻa e tāufehiʻá ʻi he taʻeʻilo ki ai ʻa e tangatá. “Ko ha konga lahi ʻo ia kuo aʻu nai ʻo ʻosi fakapolokalamaʻi,” ʻo faʻu ia ʻi he natula tonu ʻo e tangatá, ko e lau ia ʻa ha faisaienisi fakapolitikale.

ʻOku mahinongofua ʻa e aʻu ʻa e kau ako ki he natula fakaetangatá ki he ngaahi fakamulituku peheé. Ko e ngaahi meʻa pē ʻoku nau ako ki aí ko e kau tangata mo e kau fefine ʻoku fanauʻi mai “mo e hia” pea ʻi he “angahala,” fakatatau ki he lēkooti fakamānavaʻi ʻa e Tohitapú. (Sāme 51:5) Naʻa mo e Tokotaha-Fakatupú tonu, ʻi heʻene fakafuofua ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻi he ngaahi mileniume kuo maliu atú, ‘naʻá ne ʻafioʻi kuo fakautuutu ʻa e kovi ʻa e tangatá ʻi mamani, pea ʻoku kovi ʻatā ʻa e filioʻi kotoa pe ʻo e ngaahi fakakaukau ʻa hono lotó maʻuaipe.’—Senesi 6:5.

Ko e tomuʻa fehiʻá, fakafaikehekehé, mo hona ikuʻanga ko e tāufehiʻá, ʻa e ngaahi fua ʻo e natula taʻehaohaoa mo siokita ʻo e tangatá. (Teutalonome 32:5) ʻOku fakamamahí, he ʻoku ʻikai ha fakafofonga pe founga-pule fakaetangata, pe ko e hā pē ʻene tuʻutuʻuni fakaengāué, kuo malava ke ne fakahoko ha liliu ʻi he loto ʻo e tangatá ʻi he ngaahi meʻa peheé. Ko ha fakafofonga puleʻanga ki muli ko Johanna McGeary naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ha fatongia fakapolisi ʻi māmani lahi, tatau ai pē ʻa hono mālohí, ʻe lava ke ne hopo hake ʻo toʻo ʻa e ngaahi tāufehiʻa kuó ne ʻai ʻa Posinia, Somālia, Laipīlia, Kasimea, mo e feituʻu Kōkasí ke lahi fau ai ʻa e lingitotó.”

Kae kehe, ki muʻa ke tau kamata kumi ki ha ngaahi fakaleleiʻangá, kuo pau ke tau maʻu ha mahino tefito ki he meʻa ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi fakahāhaaʻi ʻo e tāufehiʻá.

Poupouʻi ʻe he Ilifiá ʻa e Tāufehiʻá

ʻOku hoko mai ʻa e tāufehiʻá ʻi he ngaahi tuʻunga mo e founga kehekehe lahi ʻaupito. Ko e faʻu-tohi ko Andrew Sullivan naʻá ne fakanounou lelei ʻa e meʻá: “ʻOku ʻi ai ʻa e tāufehiʻa ʻoku ilifia, pea mo e tāufehiʻa ko e ongoʻi taʻetokaʻi pē; ʻoku ʻi ai ʻa e tāufehiʻa ʻokú ne fakahāhā ʻa e mālohí, mo e tāufehiʻa ʻoku hoko mai ʻi he ʻikai ha mālohí; ʻoku ʻi ai ʻa e faisāuní, pea ʻoku ʻi ai ʻa e tāufehiʻa ʻoku hoko mai mei he meheká. . . . ʻOku ʻi ai ʻa e tāufehiʻa ʻa e tokotaha fakaaoaó, mo e tāufehiʻa ʻa e tokotaha ʻoku maʻukoviá. ʻOku ʻi ai ʻa e tāufehiʻa ʻoku tupu māmālie hake, mo e tāufehiʻa ʻoku mole atu. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e tāufehiʻa ʻoku mapuna hake, mo e tāufehiʻa ʻoku ʻikai ʻaupito ke teitei mapuna hake.”

ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa tefito ʻokú ne fakatupunga ʻa e vākovi fonu tāufehiʻa ʻi hotau taimí ko e sōsialé mo e ʻekonōmiká. Ko e ngaahi tomuʻa fehiʻa mālohi mo e ngaahi malanga hake ʻo e tāufehiʻá ʻoku faʻa maʻu ia ʻi he ngaahi feituʻu ko ia ʻoku siʻi ai ʻa e kulupu ʻoku nau maʻu ʻa e tuʻunga lelei fakaʻekonōmika lahi angé. Pehē foki, ʻoku faʻa ʻi ai ʻa e tāufehiʻá ʻi hono fakamanamanaʻi ʻa e koloa ʻoku maʻu ʻe ha konga ʻo e feituʻú ʻi he ʻaukolo mai ʻa e kau mulí.

ʻE ongoʻi nai ʻe ha niʻihi ko e faʻahinga haʻu foʻou ko ení te nau feʻauʻauhi ki he ngaahi ngāué, ʻo ngāue ʻi ha ngaahi vāhenga māʻulalo ange, pe te nau fakatupunga ke holo ʻa e mahuʻinga ʻo e koloá. Pe ʻoku fakatonuhiaʻi ʻa e ngaahi ilifia peheé pe ʻikai ko e meʻa kehe ia. Ko e ilifia ki he mole fakaʻekonōmiká mo e ilifia ki ha faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e feituʻú pe ko e sīpinga moʻuí ʻa e ongo meʻa mālohi tefito ki hono fakaʻaiʻai ʻo e tomuʻa fehiʻá mo e tāufehiʻá.

Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko e ʻuluaki sitepu ia ki hono fakangata ʻo e tāufehiʻá? Ko ha liliu ʻo e ngaahi fakakaukaú.

Liliuʻi ʻa e Ngaahi Fakakaukaú

“Ko e liliu moʻoní ʻe lava ke hoko mai pē iá mei he fili ʻa e kakai ʻoku kau ki aí,” ko e fakamatala ia ʻa McGeary. Pea ʻe lava fēfē ke liliu ʻa e fili ʻa e kakaí? Kuo fakahaaʻi mei he meʻa kuo hokosiá ko e tākiekina mālohi lahi tahá, fakaueʻiloto lahi tahá, mo tuʻuloa taha ki hono fakafepakiʻi ʻa e tupulaki ʻo e tāufehiʻá ʻoku haʻu ia mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú. ʻOku pehē ení koeʻuhi “ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; ʻo ne ʻasi atu ʻo māioioʻi ʻa e loto mo e laumalie, ʻio, hono ngaahi hokonga mo e uho; pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.”—Hepelu 4:12.

ʻOku hā mahino, ko hono taʻaki fuʻu ʻa e tomuʻa fehiʻá mo e tāufehiʻá ʻoku ʻikai ke hoko noa pē ia, pe hoko vave mai. Ka ʻe lava ke fai ia. Ko Sīsū Kalaisi, ʻa e tokotaha fakaueʻiloto lahí peá ne ʻai ke ongongofua ʻa e ngaahi konisēnisí, naʻá ne malava ke ueʻi ʻa e kakaí ke nau liliu. Kuo lavameʻa ʻa e laui miliona ʻi he muimui ki he faleʻi fakapotopoto ʻa Sīsū Kalaisí: “Mou ʻofaʻi homou ngāhi fili, pea hufia ʻa kinautolu ʻoku nau fakatangaʻi kimoutolu.”—Mātiu 5:44.

ʻI he fai moʻoni ki heʻene ngaahi akonakí, naʻe fakakau ʻe Sīsū ʻi he kulupu ʻo hono ngaahi kaumeʻa falalaʻanga tahá ʻa Mātiu, ko ha tokotaha tānaki tukuhau ki muʻa, ko ha taha ʻa ia naʻe līʻekina mo fehiʻanekinaʻi ʻi he sōsaieti faka-Siú. (Mātiu 9:9; 11:19) ʻIkai ko ia pē, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha founga ʻo e lotu maʻá ʻa ia ʻe faifai atu pē ʻo fakakau ki ai ʻa e laui afe ʻo e faʻahinga naʻe ʻikai fakakau ki ai ki muʻá pea mo e kau Senitaile naʻe fehiʻanekinaʻí. (Kaletia 3:​28) Ko e kakai mei he feituʻu takatakai kotoa ʻo e māmani naʻe ʻiloa he taimi ko iá naʻa nau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi. (Ngāue 10:​34, 35) Ko e faʻahinga tāutahá ni naʻa nau hoko ʻo ʻiloa ʻi he māʻolunga ʻo ʻenau ʻofá. (Sione 13:35) ʻI he taimi naʻe tolomakaʻi ai ki he maté ʻe he kau tangata fonu ʻi he loto-tāufehiʻá ʻa e ākonga ʻa Sīsū ko Sitīvení, ko ʻene ngaahi lea fakaʻosí eni: “Eiki, ʻoua naʻa lau ʻa e angahala ni kiate kinautolu.” Naʻe fiemaʻu ʻe Sitīvení ke hoko ʻa e meʻa lelei tahá ki he faʻahinga ko ia naʻa nau tāufehiʻa kiate iá.—Ngāue 6:​8-14; 7:​54-60.

Kuo tali tatau ʻa e kau Kalisitiane moʻoni ʻi onopōní ki he faleʻi ʻa Sīsū ke fai leleí, ʻo ʻikai ki honau fanga tokoua Kalisitiané pē, kae aʻu foki ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau tāufehiʻa mai kiate kinautolú. (Kaletia 6:​10) ʻOku nau ngāue mālohi ke toʻo ʻa e tāufehiʻa loto-koví mei heʻenau moʻuí. ʻI hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi ivi mālohi ʻoku lava ke ne fakatupu ʻa e tāufehiʻa ʻiate kinautolú, ʻoku nau fai leva ʻa e ngāue pau ʻo fetongi ʻa e tāufehiʻá ʻaki ʻa e ʻofá. ʻIo, hangē ko e lea ʻa ha tangata poto he kuonga muʻá, “ko e taufehiʻa ʻoku fakatupu kē: ka ko e ʻofa ʻoku ne fakakofu ʻa e faʻahinga angahala kotoa pe.”—Palovepi 10:12 (Lea Fakatātā, PM).

Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko ia ʻoku ne fehiʻa ki hono tokoua ko e tamate-tangata ia: pea ʻoku mou ʻilo, ʻilonga ha tamate-tangata, ʻoku ʻikai te ne maʻu ʻa e nofoʻi ia ʻe he moʻui taʻengata.” (1 Sione 3:15) ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he meʻa ko iá. Ko hono olá, ʻoku nau hoko ʻo fakatahatahaʻi he taimí ni​—mei he faʻahinga, anga fakafonua, lotu, pea mo e ngaahi ʻātakai fakapolitikale kotoa pē—ki ha feituʻu fāʻūtaha pē ʻe taha, ʻo ʻatā mei he tāufehiʻá, ko ha fetokouaʻaki moʻoni ʻi māmani lahi.​—Sio ki he ngaahi puha ʻoku hoko fakataha mai mo iá.

ʻE Fakangata ʻa e Tāufehiʻá!

‘Ka,’ te ke pehē nai, ‘ko e fakaleleiʻanga nai ia ki he faʻahinga ʻoku kau ki aí. Kae kehe, ʻe ʻikai ke ʻai ʻe he meʻá ni ia ke mole kotoa ʻa e tāufehiʻá mei hotau foʻi māmaní.’ Ko e moʻoni, neongo kapau ʻoku ʻikai te ke maʻu ha tāufehiʻa ʻi ho lotó, ʻe kei lava pē ke ke hoko ʻo ne maʻukovia. Ko ia, kuo pau ke tau hanga ki he ʻOtuá ki he fakaleleiʻanga moʻoni ki he palopalema fakalūkufua ko ení.

ʻOku fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ke toʻo vave atu ʻa e toetoenga kotoa pē ʻo e tāufehiʻá mei he foʻi māmaní. ʻE hoko eni ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e founga-pule fakahēvaní ʻa ia naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau lotu: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hevani, ke tapuhā ho Huafa. Ke hoko hoʻo Pule, ke fai ho Finangalo, hange ko ia ʻi he langi ke pehe foki ʻi mamani.”—Mātiu 6:​9, 10.

ʻI he taimi ʻe tali kakato ai ʻa e lotu ko iá, ko e ngaahi tuʻunga ko ia ʻoku ohi mai ai ʻa e tāufehiʻá ʻe ʻikai ke nau toe ʻi ai. Ko e ngaahi tuʻunga ʻoku nau ngāueʻaki iá ʻe fakangata. Ko e fakamatala fakangalileleí, taʻeʻiló, mo e tomuʻa fehiʻá ʻe fetongi kinautolu ʻaki ʻa e fakamaama, moʻoni, mo e māʻoniʻoni. Pea ko e moʻoni, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ‘holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē, ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia.’​—Fakahā 21:​1-4.

ʻOku toe ʻi ai ʻa e ongoongo lelei ange he taimí ni! ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni taʻetoefakahalaʻi ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui.” Ko ia ai, ʻoku lava ke tau tuipau ʻe vavé ni ke tau sio ki he mole atu ʻa e tāufehiʻa taʻefakaʻotuá mei he māmani ko ení. (2 Timote 3:​1-5; Mātiu 24:​3-​14) ʻI he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá naʻe talaʻofá, ʻe ʻi ai ʻa e laumālie moʻoni ʻo e fetokouaʻakí koeʻuhi ʻe toe fakafoki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he haohaoá.​—Luke 23:43; 2 Pita 3:​13.

Ka ʻoku ʻikai pau ia ke ke tatali kae ʻoua ke aʻu ki he taimi ko iá ke toki fiefia ai ʻi ha fetokouaʻaki moʻoni. Ko hono moʻoní, hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻi he ngaahi fakamatala fakataha mo ení, kuo ʻosi maʻu ha tuʻunga ʻo e ʻofa faka-Kalisitiané ʻi he ngaahi loto ʻe laui miliona ʻa ia ʻi ha tuʻunga naʻe mei lava ke fakafonuʻaki kinautolu ʻa e tāufehiʻá. ʻOku fakaafeʻi mo koe foki ke ke hoko ko ha konga ʻo e fetokouaʻaki anga-ʻofa ko iá!

[Puha ʻi he peesi 5]

“Ko e Hā Ne Mei Fai ʻe Sīsuú?”

ʻI Sune 1998, naʻe ʻohofi ai ʻe he kau tangata pālangi ʻe toko tolu ʻi he vahe ʻuta ʻo Tekisisí ʻi he ʻIunaite Seteté ʻa James Byrd, Jr., ko ha tangata ʻuliʻuli. Naʻa nau ʻave ia ki ha feituʻu mamaʻo, mo maomaonganoa, ʻo haha ai, pea sēiniʻi fakataha hono ongo vaʻé. Naʻa nau haʻi leva ia ki ha veeni pea toho ia he halá ʻi he kilomita ʻe 5 ʻo toki tau hono sinó ʻi ha paipa fakatafenga vai. Kuo taku ʻa e meʻá ni ko e faihia fakalilifu taha ia ʻi he tāufehiʻá ʻo e hongofuluʻi taʻú (1990 tupu).

Ko e fanga tuofāfine ʻe toko tolu ʻo James Byrd ʻoku nau kau ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku anga-fēfē ʻenau ongoʻi fekauʻaki mo e kau fakahoko ʻo e faihia fakalilifu ko ení? ʻI ha fakamatala fakafāmili, naʻa nau pehē ai: “Ko hono fakamamahiʻi mo tāmateʻi ha tokotaha ʻofeiná ʻoku tupu ai ʻa e ongoʻi ʻo e mole mo e mamahi ʻoku ʻikai lava ke fakaʻuta atu ki ai. ʻOku fēfē ʻa e tali ʻa ha taha ki he tōʻonga anga-fakamanu peheé? Ko e sāuní, lea fonu ʻi he tāufehiʻá, pe pouaki ʻa e fakamatala fakangalilelei loto-tāufehiʻá naʻe ʻikai ʻaupito teitei hū ia ki homau ʻatamaí. Naʻa mau fakakaukau: ‘Ko e hā ne mei fai ʻe Sīsuú? Naʻá ne mei tali fēfē ki ai?’ Naʻe māʻalaʻala ʻāsinisini ʻa e talí. Ko ʻene pōpoakí ne mei hoko ko e taha ia ʻo e melino mo e ʻamanaki.”

ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi lave Fakatohitapu ʻa ia naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke taʻofi ʻa e tāufehiʻá mei heʻene tupu ʻi honau lotó ko e Loma 12:​17-​19. Naʻe tohi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Neongo pe ko hai, ʻoua te mou totongi ʻene kovi ʻaki ʻa e kovi. . . . Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava: kehe pe ke ʻataʻatā meiate kimoutolu. Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoua te mou sauni hoʻomou ngaahi meʻa, kae tuku ia ki he Houhau: he kuo tohi, ʻOku aʻaku ʻa e sauni; ko au te u ʻatu hono tuha—ko e folofola e ʻa e ʻEiki.”

Naʻa nau hoko atu: “ʻOku mau manatu ki he ngaahi fakamatala moʻoni naʻe fai ʻi heʻemau ngaahi tohí ʻo pehē ko e ngaahi fakamaau taʻetotonú pe ngaahi faihia ʻe niʻihi ʻoku fuʻu fakalilifu ia ʻo faingataʻa ange ai ke pehē, ‘ʻoku ou fakamolemoleʻi koe’ pea fakangaloʻi leva. Ko e fakamolemole ʻi he ngaahi tuʻunga peheé ʻe lava ke hoko ia ko hono tukunoaʻi pē ʻo e ʻitá koeʻuhi ke lava ʻa e tokotaha ko iá ʻo hokohoko atu ʻi heʻene moʻuí pea ʻoua ʻe hoko ʻo puke fakaesino mo fakaeʻatamai, koeʻuhí ko hono tukulotoa ʻo e ʻitá.” Ko ha fakamoʻoni mālohi moʻoni ē ki he mālohi ʻo e Tohitapú ke taʻofiʻaki ʻa e tāufehiʻa lolotó mei haʻane faiaka!

[Puha ʻi he peesi 6]

Iku ʻa e Loto-Tāufehiʻá ki he Kaumeʻa

ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, kuo ʻaukolo ai ʻa e laui afe ʻo e kau muli nofo hilí ki Kalisi, ko e kumi ngāue. Kae kehe, ko e ngaahi tuʻunga kovi ʻo e ʻekonōmiká, kuó ne fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi faingamālie ki ha ngāué, pea kuo fakalahi ai ʻe he meʻá ni ʻa e fāinga ke maʻu ha ngāué. Ko hono ola ʻo e meʻá ni, ʻoku ʻi ai ʻa e loto-tāufehiʻa lahi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi kulupu fakafaʻahinga kehekehe. Ko ha fakatātā mahino ko e fefakavahaʻaʻaki ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e kau muli nofo hili mai mei ʻAlipēniá pea mo e faʻahinga ko ia mei Pulukāliá. ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻo Kalisi, kuo fai ai ʻa e feʻauʻauhi lahi ʻi he vahaʻa ʻo e kakai ʻo e ongo kulupú ni.

ʻI he kolo ko Kiato, ʻi he tokelau-hahake ʻo Peloponnisos, naʻe kamata ai ha fāmili Pulukālia mo ha tangata ʻAlipēnia ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea hoko ai ʻo nau maheni. Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú naʻá ne toʻo ʻosi ʻa e loto-tāufehiʻa ko ia naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo e tokolahi mei he ongo kulupu fakafaʻahinga ko ení. Naʻe toe tokoni ia ki ha kaumeʻa fetokouaʻaki moʻoni ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga tāutaha ko ení. Ko Ivan, ko ha Pulukālia ia, naʻe aʻu ʻo ne tokoniʻi ʻa Loulis, ko e tokotaha ʻAlipēnia, ke ne maʻu ʻa e ngaahi nofoʻanga hoko mai ki he ʻapi ʻo Ivan. ʻOku faʻa fevahevaheʻaki ʻe he ongo fāmilí ʻena meʻakaí mo ʻena ngaahi koloa fakamatelié. Kuo ʻosi papitaiso fakatouʻosi ʻa e ongo tangatá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova pea ʻokú na fāitaha vāofi ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí. ʻOku ʻikai ʻaonga ke pehē, ʻoku ʻikai taʻefakatokangaʻi ʻa e kaumeʻa faka-Kalisitiane ko ení ʻe he ngaahi kaungāʻapí.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻI he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe toʻo atu ai mei he māmaní ʻa e toetoenga kotoa pē ʻo e tāufehiʻá