Skip to content

Skip to table of contents

Fakapaleʻi ha Fekumi Fuoloa

Fakapaleʻi ha Fekumi Fuoloa

Fakapaleʻi ha Fekumi Fuoloa

“SIHOVA? Ko hai ʻa Sihova?” Naʻe sio ʻa e taʻu valu ko Silvia ʻi he hingoá ʻi ha Tohitapu ʻAimīnia, ko ha koloa fakafāmili naʻe fakahaaʻi ange kiate ia ʻe ha kiʻi taʻahine ʻe taha. Naʻá ne ʻeke takai holo, ka naʻe ʻikai ha taha ʻi Yerevan, ʻAimīnia, ʻa ia naʻá ne nofo aí naʻe lava ke ne tala ange kiate ia pe ko hai ʻa Sihova​—naʻe ʻikai lava ia ʻe heʻene ongo mātuʻá, ko ʻene kau faiakó, pea aʻu ki he kau faifekau ʻi he siasi ʻo e feituʻú.

Naʻe tupu hake ʻa Silvia, ʻo ʻosi ʻene akó, peá ne maʻu ha ngāue, ka naʻe teʻeki ai pē ke ne ʻiloʻi pe ko hai ʻa Sihova. ʻI heʻene hoko ko e finemui kuo fuʻu lahí, naʻe pau ai ke ne hola mei ʻAimīnia, pea hili ha taimi naʻá ne iku ai ki Pōlani, ʻo nofo ʻi ha kiʻi loki mo ha kau kumi hūfanga kehe. Ko e taha ʻi hono kau nofo ʻi he lokí naʻá ne talitali tuʻumaʻu ha kau ʻaʻahi. “Ko hai hoʻo kau fakaafé?” ko e ʻeke ange ia ʻe Silvia. “Ko e Kau Fakamoʻoni kinautolu ʻa Sihova, ʻoku nau ʻi hení ke akoʻi kiate au ʻa e Tohitapú,” ko ʻene talí mai ia.

Naʻe fiefia e loto ʻo Silvia ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki he huafa ʻo Sihová. Faifai atu pē, naʻe kamata ke ne ako pe ko hai ʻa Sihova pea ko ha ʻOtua ʻofa moʻoni ia. Neongo ia, naʻe vave ʻa e pau ke ne mavahe mei Pōlaní. Naʻá ne kumi ki ha nofoʻanga malu ʻi Tenimaʻake, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Tahi Baltic. Naʻá ne ʻave ha koloa siʻisiʻi pē, ka naʻe ʻi honau lotolotongá ʻa e tohi faka-Tohitapu naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he peesi fakamuimui ʻo e tohi ʻe taha, naʻe maʻu ai ʻe Silvia ha lisi ʻo e ngaahi tuʻasila ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua leʻó. Ko e taha ia ʻo ʻene ngaahi koloa mahuʻinga tahá​—ʻa ʻene fetuʻutakiʻanga kia Sihová!

ʻI Tenimaʻake, naʻe ʻave ai ʻa Silvia ki ha kemi hūfanga, pea naʻá ne kamata leva ke kumi ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Mei heʻene lisi ʻo e ngaahi tuʻasilá, naʻá ne ʻiloʻi ai ko e ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi Tenimaʻaké naʻe ʻi he kolo ia ko Holbæk. Ka naʻe tuʻu ia ʻi fē? Naʻe toe ʻave ʻa Silvia ʻi ha lēlue ki ha toe kemi ʻe taha, pea ʻi he fononga ki aí, naʻe fakalaka atu ai ʻa e lēlué ʻi Holbæk! Naʻe toe fiefia e loto ʻo Silvia.

ʻI ha ʻaho laʻalaʻā ʻi he hili vave pē iá, naʻe toe heka ai ʻa Silvia ʻi he lēlué ʻo foki ki Holbæk peá ne luelue mei he tauʻanga lēlué ki he ʻōfisi vaʻá. ʻOkú ne manatuʻi: “ʻI he taimi naʻá ku hū atu ai he ngoué, naʻá ku tangutu hifo ʻi ha sea lōloa peá u pehē pē kiate au, ‘Ko Palataisi eni!’” Naʻe talitali lelei loto-māfana ia ʻi he vaʻá pea iku ai ʻo malava ke ne maʻu haʻane ako Tohitapu tonu.

Ka naʻe hoko atu ai ha ngaahi fehikitaki lahi. Mei he hokohoko ʻo e ngaahi senitā hūfangá, naʻe pau ke kumi ai ʻa Silvia ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo toutou kamata ai ʻa ʻene ako Tohitapú. Neongo ia, hili ʻa e taʻu ʻe ua, naʻá ne ako ai ha meʻa feʻunga ke fakatapui ʻa ʻene moʻuí kia Sihova. Naʻe papitaiso ia pea ʻi he hili iá naʻe vave ʻa ʻene hū ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻI he 1998 naʻe foaki ange ai kiate ia ʻe he kau maʻu mafai Tenimaʻaké ʻa hono nofoʻanga malu.

ʻOku taʻu 26 he taimí ni ʻa Silvia pea ʻokú ne ngāue ʻi he feituʻu naʻá ne fakamanatu kiate ia ʻa e palataisí, ko e ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Tenimaʻaké. “Ko e hā ʻe lava ke u leaʻakí?” ko ʻene fakamatala ia he taimi ní. “Naʻá ku kumi kia Sihova talu mei heʻeku kei siʻí. Kuó u maʻu ia he taimí ni. Naʻá ku misi fekauʻaki mo hono fakamoleki ʻa ʻeku moʻuí ʻi heʻene ngāué, pea ko eni ko au eni ʻi Pēteli. ʻOku ou lotu ke hoko eni ko hoku ʻapí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí!”