Skip to content

Skip to table of contents

Ko ha Tangi ki ha Tokoni

Ko ha Tangi ki ha Tokoni

Ko ha Tangi ki ha Tokoni

“KUO fakangaloʻi au ʻe he ʻOtuá!” ko e tangi ia ʻa ha fefine Pelēsila. Hili e mate fakafokifā ʻa hono husepānití, naʻá ne ongoʻi kuo ʻikai ke kei ʻi ai ha ʻuhinga ia ki heʻene moʻuí. Kuo faifai ange pea ke feinga ke fakafiemālieʻi ha taha ʻa ia ʻoku loto-mafasia pehē, pe ʻoku tangi nai ki ha tokoni?

Kuo hoko ʻa e niʻihi ʻo mātuʻaki siva ʻa ʻenau ʻamanakí ʻo nau fakangata ai ʻa ʻenau moʻuí​—pea ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e fānau tupu. Fakatatau ki he nusipepa Folha de S. Paulo, ko ha fakatotolo ʻi Pelēsila ʻoku fakahaaʻi ai ko e “taonakita ʻi he lotolotonga ʻo e fānau tupú kuo tupulaki ia ʻaki ʻa e peseti ʻe 26.” Hangē ko ení, fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo Uota, a ko ha talavou ia ʻi São Paulo. Naʻe ʻikai haʻane ongo mātuʻa, ʻikai hano ʻapi, ʻikai haʻane fakapulipuli, ʻikai ha ngaahi kaumeʻa ke falala ki ai. Ke fakangata ʻene mamahí, naʻe fakapapauʻi ʻe Uota ke puna mei ha hala-fakakavakava.

Ko ha faʻē taʻemali ko ʻEtinā ne ʻosi ʻi ai ʻene fānau ʻe toko ua ʻi he taimi naʻá ne fetaulaki ai mo ha tangata ʻe taha. Hili ʻa e māhina pē ʻe taha, naʻá na kamata nonofo leva ʻi he ʻapi ʻo e faʻē ʻa e tangatá, ʻa ia naʻe kau ʻi he fakahaʻele faʻahikehé pea naʻe ʻolokahōlika. Naʻe maʻu ʻe ʻEtinā ha toe kiʻi tama, naʻe kamata ke ne inu ʻo fuʻu tōtuʻa, peá ne hoko ai ʻo mātuʻaki loto-mafasia ʻo ne feinga ke taonakita. Naʻe faifai pē ʻo mole meiate ia ʻa hono tokangaʻi ʻo ʻene fānaú.

Fēfē ʻa e kakai taʻumotuʻá? Naʻe angaʻaki ʻe Malia ʻa e saiʻia he fakaolí mo e faʻa talanoá. Kae kehe, ʻi heʻene tupu hake ʻo motuʻa angé, naʻá ne kamata ke hohaʻa fekauʻaki mo ʻene ngāue ko e nēsí koeʻuhi naʻá ne manavahē telia naʻá ne fai ha ngaahi fehālaaki. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ia ke ne ongoʻi loto-mafasia. Hili e feinga ke ne faitoʻo iá, naʻá ne kumi ai ki ha tokoni fakafaitoʻo, pea ko e faitoʻo naʻá ne maʻú naʻe ngali ʻaonga. Ka ʻi he taimi ne mole ai ʻene ngāué ʻi hono taʻu 57, naʻe toe foki mai ʻa e loto-mafasiá ʻo lahi ʻaupito pea naʻe ʻikai lava ke ne ʻilo ha fakaleleiʻanga. Naʻe kamata leva ke fakakaukau ʻa Malia fekauʻaki mo e taonakitá.

“Ko e peseti ʻe hongofulu nai ʻo e kakai ko ia ʻoku nau loto-mafasiá ʻoku nau feinga taonakita,” ko e lau ia ʻa Palōfesa José Alberto Del Porto ʻo e ʻUnivēsiti São Paulo. “ʻOku faingataʻa ke tui ʻoku tokolahi ange ʻa e kakai kuo nau mate mei he taonakitá ʻi he tāmateʻi ʻe ha tahá, ka ko ha moʻoniʻi meʻa fakamamahi ia,” ko e līpooti ia ʻa ha ʻōfisa pule fakafaitoʻo U. S., ko Toketā David Satcher.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e feinga taonakitá, ko hono moʻoní, ko ha tangi ia ki ha tokoni. Pea ko e moʻoni ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ʻoku nau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ki he tokotaha ko ia kuo mole ʻene ʻamanakí. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai tokoni ʻa hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e: “Tuku e ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate koé,” “ʻOku kovi ange ʻa e kakai tokolahi ia ʻiate koe” pe, “Ko kitautolu hono kotoa ʻoku ʻi ai pē hotau ʻaho kovi ʻi he taimi ki he taimi.” ʻI hono kehé, ko e hā ʻoku ʻikai ʻai ai ke ke hoko ko ha kaumeʻa moʻoni mo ha tokotaha fanongo leleí? ʻIo, feinga ke tokoniʻi ʻa e tokotaha ʻoku mātuʻaki siva ʻene ʻamanakí ke ne sio ʻoku mahuʻinga ʻa e moʻuí.

Ko e faʻutohi Falanisē ko Voltaire naʻá ne tohi: “Ko e tangata ko ia, ʻokú ne loto-mamahi fakafokifaá, ʻokú ne tāmateʻi ia he ʻahó ni, ne mei fakaʻamu ia ke moʻui kapau naʻá ne tatali ʻi ha uike.” Ko ia ai, ʻoku malava fēfē leva ke ʻiloʻi ʻe he kakai ʻoku ʻamanaki-tōnoá ko e moʻuí ʻoku mahuʻinga?

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

[Fakatātā ʻi he peesi 3]

ʻOku taonakita ʻa e tokolahi ʻo fakautuutu ʻa e fānau tupú mo e kakai lalahí

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ha tokotaha kuo mole ʻa ʻene ʻamanakí?