Skip to content

Skip to table of contents

Naʻe Maʻu ʻe Siosaia Anga-Fakatōkilalo ʻa e Hōifua ʻa Sihová

Naʻe Maʻu ʻe Siosaia Anga-Fakatōkilalo ʻa e Hōifua ʻa Sihová

Naʻe Maʻu ʻe Siosaia Anga-Fakatōkilalo ʻa e Hōifua ʻa Sihová

KUO pau pē ʻoku ilifia ʻa Pilinisi Siosaia taʻu nima ʻo Siutá. Ko ʻene faʻeé ʻa Sitita ʻoku tangi. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo e tangi ʻa Sititá koeʻuhi ko e kui-tangata ʻa Siosaiá, ʻa Tuʻi Manase, kuo pekia ia.​—2 Tuʻi 21:18.

ʻI he taimi ko ení ko e tamai ʻa Siosaiá, ʻa ʻĀmoni, ʻe hoko ko e tuʻi ʻo Siutá. (2 Kalonikali 33:20 [2 Fakamatala Mea Hokohoko, PM]) ʻI he taʻu ʻe ua ki mui aí (659 K.M.), ʻoku fakapoongi ai ʻa ʻĀmoni ʻe heʻene kau sevānití. ʻOku tāmateʻi ʻe he kakaí ʻa e kau angatuʻú pea nau ʻai ʻa e tokotaha kei siʻi ko Siosaiá ke tuʻi. (2 Tuʻi 21:24; 2 Kalonikali 33:25) ʻI he lolotonga ʻa e pule ʻa ʻĀmoní, naʻe hoko ai ʻa Siosaia ʻo anga ki he nanamu ʻo e ʻinisēnisi naʻá ne kāpui ʻa e ʻea ʻo Selusalemá koeʻuhi ko e lahi ki muʻa ʻa e ngaahi ʻōlita ʻi he ʻato ʻo e falé, ʻa ia naʻe fakatōmapeʻe ai ʻa e kakaí ki he ngaahi ʻotua loí. Naʻe lava ke sio ai ki he lue takai holo ʻa e kau taulaʻeiki panganí, mo honau kau poupoú​—naʻa mo e faʻahinga naʻa nau taukaveʻi naʻa nau lotu kia Sihová​—naʻa nau fuakava ʻi he ʻotua ko Malekami.​—Sefanaia 1:​1, 5.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Siosaia naʻe ngāue anga-fulikivanu ʻa ʻĀmoni ʻaki ʻene lotu ki he ngaahi ʻotua loí. ʻOku toe hoko ʻa e tuʻi kei siʻi ʻo Siutá ki ha mahino lelei ange fekauʻaki mo e ngaahi fanongonongo ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Sēfanaiá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo e taʻu 15 ʻa Siosaiá (652 K.M.), ʻokú ne ʻi he taʻu ai hono valu ʻo ʻene pulé peá ne fakapapauʻi ai ke tokanga ki he ngaahi lea ʻa Sēfanaiá. Lolotonga ʻa ʻene kei tamasiʻí, ʻoku kamata ke kumi ai ʻa Siosaia kia Sihova.​—2 Kalonikali 33:​21, 22; 34:3.

Kamata Ngāue ʻa Siosaia!

Ne mahili atu ʻa e taʻu ʻe fā pea kamata ke fakamaʻa ʻe Siosaia mei Siuta mo Selusalema ʻa e lotu loí. (648 K.M.). ʻOkú ne fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaitolí, ko e ngaahi pou toputapú, pea mo e ngaahi ʻōlita ʻinisēnisi naʻe ngāueʻaki ʻi he lotu Pēalí. Ko e ngaahi ʻīmisi ʻo e ngaahi ʻotua loí ʻoku momosi ia ke efuefu ʻo toki fakamovetevete ia ʻi he ngaahi faʻitoka ʻo e faʻahinga ko ia naʻa nau feilaulau kiate kinautolú. Ko e ngaahi ʻōlita naʻe ngāueʻaki ki he lotu taʻemaʻá ʻoku maumauʻi ia pea toki fakaʻauha.​—2 Tuʻi 23:​8-​14.

ʻOku fakahoko kakato ʻa e fakamaʻa ʻa Siosaiá ʻi he taimi ʻo e haʻu ʻa Selemaia, ko e foha ʻo ha taulaʻeiki Līvai, ki Selusalemá (647 K.M.). Kuo fakanofo ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e talavou ko Selemaiá ko ʻene palōfita, pea ko ha mālohi lahi ē ʻa ʻene talaki ʻa e pōpoaki ʻa Sihova ki he lotu loí! Naʻe ʻi he taʻu tatau nai ʻa Siosaia mo Selemaia. Neongo ʻa e fakamaʻa loto-toʻa ʻa Siosaiá pea mo e fanongonongo taʻemanavahē ʻa Selemaiá, ʻoku toe foki vave pē ʻa e kakaí ia ki he lotu loí.​—Selemaia 1:​1-​10.

Ko ha Meʻa Mahuʻinga Naʻe ʻIlo!

Ne mahili mei ai ha taʻu nai ʻe nima. Kuo pule ʻa e taʻu 25 ko Siosaiá ʻi he taʻu nai ʻe 18. ʻOkú ne fekau kia Sāfani, ko e sekelitalí; kia Māseia, ko e pule ʻo e koló; pea mo e failēkooti ko ʻIoá. ʻOku fekau ʻa e tuʻí kia Sāfani: ‘Tala kia Hilikaia ko e taulaʻeiki lahí, ke ne ʻave ʻa e paʻanga kuo tanaki ʻe he kau tauhi matapaá mei he kakaí pea ʻatu ia ki he kakai ʻoku nau fai ʻa e ngaué koeʻuhi ke nau monomono ʻaki ʻa e fale ʻo Sihová.’​—2 Tuʻi 22:​3-6; 2 Kalonikali 34:8.

ʻI he pongipongiá, ʻoku ngāue mālohi ai ʻa e kau monomono ʻo e temipalé. ʻOku pau pē ʻoku fakamālō ai ʻa Siosaia kia Sihova ʻi hono toʻo ʻe he kau ngāué ʻa e maumau naʻe fai ʻe he niʻihi ʻo ʻene fanga kui fulikivanú ki he fale ʻo e ʻOtuá. ʻI he hokohoko atu ʻo e ngāué, ʻoku haʻu ai ʻa Sāfani ke ʻomai ha līpooti. Ka ko e hā nai eni? Ko ē, ʻokú ne toʻotoʻo ha takainga tohi! ʻOkú ne fakamatala ne maʻu ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Hilikaiá “ʻa e Tohi ʻo e Lao ʻa Sihova naʻe fakafai ʻia Mosese.” (2 Kalonikali 34:​12-18) Ko ha meʻa lelei ē ne maʻú​—ʻo ʻikai ha veiveiua ko e muʻaki tatau ʻo e Laó!

ʻOku vēkeveke ʻa Siosaia ke fanongo ki he foʻi lea kotoa pē ʻi he tohí. ʻI hono lau ʻe Sāfaní, ʻoku feinga ʻa e tuʻí ke sio ki he founga ʻo e kaunga ʻa e foʻi fekau taki taha kiate ia pea ki he kakaí. ʻOku tautefito ʻa ʻene maongo kiate iá ʻa e anga ʻo hono fakamamafaʻi ʻe he tohí ʻa e lotu moʻoní mo tomuʻa tala ʻa e ngaahi mala mo e fakaheeʻi ʻe hoko kapau ʻe kau ʻa e kakaí ʻi he lotu loí. ʻI hono ʻiloʻi he taimí ni kuo ʻikai ke fakahoko kotoa ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku haehae ʻe Siosaia ʻa hono ngaahi kofú pea ʻoange kia Hilikaia, Sāfani, mo e niʻihi kehé ʻa e tuʻutuʻuni: ‘Mou huhū kia Sihova fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻo e tohí: he ʻoku lahi ʻa e houhau ʻa Sihova ʻe ulo mai kiate kitautolú ko e meʻa ʻi he ʻikai tauhi ʻe heʻetau ngaahi kuí ki he ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he tohí ni.’​—2 Tuʻi 22:​11-​13; 2 Kalonikali 34:​19-​21.

Fakahoko ʻa e Folofola ʻa Sihová

ʻOku ō ʻa e kau talafekau ʻa Siosaiá kia Hūlita ko e palōfita fefine ʻi Selusalemá pea nau foki mai mo ha līpooti. Ne fakahoko ʻe Hūlita ʻa e folofola ʻa Sihová, ʻo fakahaaʻi ko e ngaahi kovi naʻe lēkooti ʻi he tohi naʻe toki ʻilo foʻoú ʻe tō ia ki he puleʻanga tafoki mei he moʻoní. Kae kehe, koeʻuhi ko ʻene fakatōkilaloʻi ia tonu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtuá, ʻe ʻikai ke sio ai ʻa Siosaia ki he koví. ʻE tānaki fakataha ia ki heʻene ngaahi kuí pea ʻe ʻave ia ki hono faʻitoká ʻi he melino.​—2 Tuʻi 22:​14-​20; 2 Kalonikali 34:​22-​28.

Naʻe totonu ʻa e kikite ʻa Hūlitá, koeʻuhi he ko Siosaia ē naʻá ne mate ʻi ha tau? (2 Tuʻi 23:​28-​30) ʻIo, he ko e ‘melino’ ʻa ia naʻe tānaki fakataha atu ai ia ki hono faʻitoká ʻoku kehe ia mei he “kovi” naʻe pau ke hoko ki Siutá. (2 Tuʻi 22:​20PM; 2 Kalonikali 34:28) Naʻe mate ʻa Siosaia ki muʻa ʻi he kovi ʻo e 609-​607 K.M. ʻi hono ʻākoloʻi pea fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá. Pea ko hono ‘fakatahaʻi mo ʻete ngaahi kuí’ ʻoku ʻikai pau ke taʻefakakau ki ai ha mate ia ʻi ha mate fakamālohi. Ko ha kupuʻi lea meimei tatau ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he lave fakatouʻosi ki he ngaahi mate fakamālohí pea mo e ngaahi mate taʻefakamālohí.​—Teutalonome 31:16; 1 Tuʻi 2:​10; 22:​34, 40.

Laka ki Muʻa ʻa e Lotu Moʻoní

ʻOku tānaki mai ʻe Siosaia ʻa e kakai ʻo Selusalemá ʻi he temipalé ʻo lau kiate kinautolu ʻa e “ngaahi tala ʻo e Puka ʻo e Kovinanite” ʻa ia naʻe ʻilo ʻi he fale ʻo Sihová. ʻOkú ne toki fai leva ha kovinānite mo e kakaí “ke angimui ki he ʻEiki pea ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fakamoʻoni, mo ʻene ngaahi fekau ʻaki ʻa e loto kotoa, mo e laumalie kotoa, pea ke fakapapau ʻa e kovinanite ko eni kuo tohi ʻi he puka ni.” Naʻe kau kotoa ʻa e kakaí ki he kovinānité.​—2 Tuʻi 23:​1-3.

ʻOku fai leva he taimí ni ʻe Tuʻi Siosaia ha toe feingangāue mahino mo lahi ange ki he tauhi ʻaitolí. ʻOku toʻo atu ʻa e kau taulaʻeiki ki he ʻotua kehé mei heʻenau ngāué. Ko e kau taulaʻeiki Līvai naʻe kau ʻi he lotu taʻemaʻá ʻoku mole honau monū ʻo e tauhi ʻi he ʻōlita ʻo Sihová, pea ko e ngaahi sia naʻe langa lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Solomoné ʻoku fakahaaʻi ʻoku nau taʻefeʻunga ki he lotú. ʻOku toe kau ki he fakamaʻá ʻa e feituʻu ʻo e matakali ʻe hongofulu ki muʻa ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻe liua ki muʻa ange ʻe he kau ʻAsīliá (740 K.M).

ʻI hono fakahoko ʻo e ngaahi lea naʻe leaʻaki ʻi he taʻu ʻe 300 ki muʻa ʻe ha “tangata ʻa e ʻOtua moʻoní” ne ʻikai fakahā hono hingoá, ʻoku tutu ai ʻe Siosaia ʻa e ngaahi hui ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Pēalí ʻi he ʻōlita naʻe fokotuʻu ʻe Tuʻi Selopoame I ʻi Pētelí. ʻOku toʻo mei ai pea ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻa e ngaahi siá, pea ko e kau taulaʻeiki tauhi ʻaitolí ʻoku feilaulauʻaki kinautolu ʻi he ngaahi ʻōlita tonu pē ko ia naʻa nau ngāue aí.​—1 Tuʻi 13:​1-4NW; 2 Tuʻi 23:​4-​20.

Fai ha Pāsova Tuʻu-Ki-Muʻa

Ko e ngaahi ngāue ʻa Siosaia ʻi hono pouaki ʻa e lotu maʻá ʻoku poupouʻi fakaʻotua ia. Lolotonga ʻa ʻene moʻuí, ʻe fakamālō ai ʻa e tuʻí ki he ʻOtuá ʻi he hoko ʻa e kakaí ʻo “ikai te nau liaki e nau muimui kia Jihova, koe Otua oe nau gaahi [kuí].” (2 Kalonikali 34:​33PM) Pea ʻe lava fēfē ke ngalo ʻia Siosaia ha meʻa fakaofo naʻe hoko ʻi he taʻu hono 18 ʻo ʻene pulé?

ʻOku fekauʻi ʻe he tuʻí ʻa e kakaí: “Mou fai ʻa e Pasova kia Sihova ko homou ʻOtua, ʻo hange ko e meʻa kuo tohi ʻi he Puka [ne toki maʻu] ʻo e Kovinanite ni.” (2 Tuʻi 23:21) ʻOku fiefia ʻa Siosaia ke sio ki heʻenau tali leleí. Ki he kātoanga ko ení, ko ia tonu ʻokú ne foaki ai ʻa e fanga monumanu Pāsova ʻe 30,000 mo e pulu ʻe 3,000. Ko ha Pāsova lahi moʻoni ē! ʻI hono ngaahi feilaulaú, ko e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻosi palani leleí, mo e tokolahi ʻo e kau lotú, naʻe fakalaka ia ʻi ha Pāsova pē naʻe fai talu mei he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ko Sāmiuelá.​—2 Tuʻi 23:​22, 23; 2 Kalonikali 35:​1-​19.

Tengihia Lahi ʻi he Maté

ʻI he toenga ʻo ʻene pule taʻu ʻe 31 (659-​629 K.M.), ʻoku pule ai ʻa Siosaia ko ha tuʻi lelei. ʻI he fakaofi ke ngata ʻa ʻene pulé, ʻokú ne ʻilo ai ko Felo Neko ʻokú ne palani ke fou mai ʻi Siuta ʻi heʻene fononga ke taʻofi ʻa e kau tau ʻa Pāpiloné pea tokoni ai ki he tuʻi ʻAsīliá ʻi Kalikimisi ʻi he Vaitafe ʻIufaletesí. ʻI ha ʻuhinga taʻeʻiloa, ʻoku ʻalu atu ai ʻa Siosaia ke tau mo e kau ʻIsipité. ʻOku fekau mai ʻe Neko ha kau talafekau kiate ia, ʻo pehē: “Tuʻu ke ʻatā mo e ʻOtua ʻa ia ʻoku ne kau mo au, ke ʻoua te ne fakaʻauha koe.” Ka ʻoku fakapuli ʻe Siosaia ʻa ia tonu peá ne feinga ke fakatafokiʻi ʻa e kau ʻIsipité ke nau foki ki Mekito.—2 Kalonikali 35:​20-22.

Ko e meʻa pango ē ki he tuʻi ʻo Siutá! ʻOku tau ʻiate ia ʻa e fana ʻa e kau fana ngahau ʻa e filí, pea ʻokú ne tala ki heʻene kau sevānití: “ʻAve au; he kuo u kafo lahi.” Naʻa nau ʻave ʻa Siosaia mei heʻene saliote taú, ʻo fakaheka ia ki ha saliote ʻe taha, pea nau huʻu ki Selusalema. ʻI ai pe ʻi he fononga atu ki he koló, ʻoku mānava ʻaki ai ʻe Siosaia ʻene mānava fakaʻosí. “Pea ne pekia; pea naʻa nau telio ia ʻi he faʻitoka o ʻene ngaahi kui,” ko e lau ia ʻa e fakamatala fakamānavaʻí, “pea naʻe tengihia ʻa Siosaia ʻe Siuta katoa mo Selusalema.” Naʻe tangilāulau ʻa Selemaia koeʻuhi ko ia, pea naʻe hoko ʻa e tuʻí ko e tokotaha ia ke fai ki ai ʻa e ngaahi taʻanga ʻi he ngaahi meʻa makehe ʻi he hili iá.​—2 Kalonikali 35:​23-25.

ʻIo, naʻe fai ʻe Tuʻi Siosaia ha fehālaaki fakameʻapangoʻia ʻi heʻene kau ʻi he faitau ʻa e kau ʻIsipité. (Sāme 130:3) Ka neongo ia, ko ʻene anga-fakatōkilaló mo ʻene tuʻumaʻu maʻá e lotu moʻoní naʻe ʻomai ai kiate ia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. He fakatātaaʻi lelei ē ʻe he moʻui ʻa Siosaiá ʻoku fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e hōifuá ki heʻene kau sevāniti līʻoa ʻoku loto fakatōkilaló!​—Palovepi 3:​34 (Lea Fakatātā, PM); Semisi 4:6.

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Naʻe kumi fakamātoato ʻa e tuʻi kei siʻi ko Siosaiá kia Sihova

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Naʻe fakaʻauha ʻe Siosaia ʻa e ngaahi siá pea pouaki ʻa e lotu moʻoní