Skip to content

Skip to table of contents

Akó—Fakafiemālie mo Fakafiefia

Akó—Fakafiemālie mo Fakafiefia

Akó—Fakafiemālie mo Fakafiefia

“Kabau te ke kumi ki ai . . . Te ke toki . . . maʻu ae iloʻi oe Otua.”—Palovepi 2:​4, 5PM.

1. ʻOku lava fēfē ke ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi ʻi he lautohi ʻi hotau taimi ʻataá?

 ʻOKU lautohi ʻa e kakai tokolahi ki heʻenau fiefiá pē. Kapau ʻoku lelei ʻa e fakamatalá, ʻe lava ke hoko ʻa e lautohí ko ha tupuʻanga ia ʻo e mālōlō lelei. Tuku kehe ʻenau polokalama lau Tohitapu tuʻumaʻú, ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa e fiefia moʻoní mei he lautohi ʻi ha taimi pē ʻi he ngaahi Sāmé, ngaahi Palovepí, ko e ngaahi fakamatala Kōsipelí, pe ko e ngaahi konga kehe ʻo e Tohitapú. Ko e fakaʻofoʻofa ʻataʻatā pē ʻo e leá mo e fakakaukaú ʻoku ʻomai ai kiate kinautolu ʻa e fiefia lahi. ʻOku fili ʻe he niʻihi kehe ki heʻenau lautohi ʻi honau taimi ʻataá ʻa e Yearbook of Jehovah’s Witnesses, ko e makasini Awake!, ngaahi fakamatala fakapiokālafi kuo pulusi ʻi he tohi ko ení, pe ko e meʻa kuo pulusi ʻi he hisitōliá, siokālafí, mo e ngaahi ako ki natulá.

2, 3. (a) ʻI he founga fē ʻoku lava ai ʻa e fakamatala loloto fakalaumālié ke fakahoa ki he meʻakai fefeká? (e) Ko e hā ʻoku kau ki he akó?

2 Neongo ko e lautohi ki he fiefiá ʻe lava ke hoko ia ko ha founga ʻo e mālōloó, ʻoku fiemaʻu ki he akó ʻa e feinga fakaeʻatamai. Naʻe tohi ʻe he filōsefa Pilitānia ko Francis Bacon: “Ko e ngaahi tohi ʻe niʻihi kuo pau ke ʻahiʻahiʻi, ko e niʻihi ke folo, pea ko e niʻihi siʻi ke lamu pea fakamolū.” ʻOku kau papau ʻa e Tohitapú ʻi he konga fakaʻosí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku lahi ʻemau fakamatala ke fai ki ai [Kalaisi, ʻi hono tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he Tuʻi-Taulaʻeiki Melekisētekí], pea faingataʻa hono [fakamatalaʻí]; koeʻuhi ko hoʻomou hoko ko e kau ongongataʻa. . . . Ko e meʻakai malohi [“fefeká,” NW] ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa, ʻa kinautolu ʻa ia ko e meʻa ʻi heʻenau faʻa fai, kuo ako honau ngaahi ongoʻanga ke sivi ʻa e lelei mo e kovi.” (Hepelu 5:​11, 14) Ko e meʻakai fefeká kuo pau ke ngau ia ki muʻa ke folo pea fakamoluú. Ko e fakamatala fakalaumālie lolotó ʻoku fiemaʻu ke fakakaukau ki ai ki muʻa ke maʻu pea manatuʻí.

3 ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha tikisinale ʻa e “akó” ko e “ngāue pe ko e founga ʻo hono ngāueʻaki ʻa e ʻatamaí koeʻuhi ke maʻu ʻa e ʻiló pe mahinó, ʻaki ʻa e lautohí, fakatotoló, mo e alā meʻa peheé.” ʻOku hoko atu ai ʻo pehē ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fai fakavaveʻi pē ʻo e lautohí, ʻo laineʻi nai ha ngaahi foʻi lea ʻi heʻetau lautohí. Ko e akó ʻoku ʻuhinga iá ko e ngāue, feinga fakaʻatamai, pea mo hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi mafai fakaefakakaukaú. Kae kehe, lolotonga ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ki he akó, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá ʻe ʻikai lava ia ke hoko ʻo fakafiefia.

Ko Hono ʻAi ʻa e Akó ko ha Meʻa Fakafiefiá

4. Fakatatau ki he tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku lava fēfē ke hoko ʻa e ako ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakaivifoʻou mo fakafiemālie?

4 Ko hono lau mo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke hoko ia ʻo fakaivifoʻou mo fakatupu longomoʻui. Naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e lao ʻa Sihova ʻoku haohaoa, ʻoku fakafoki ai ʻa e laumalie; ko e fakamoʻoni [“fakamanatu,” NW] ʻa Sihova ʻoku pau, ʻoku fakapoto ai siʻi taʻe fie vale. Ko e ngaahi enginaki ʻa Sihova ʻoku totonu, ʻoku fakatupu loto fiefia: ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻoku tafesinoʻivai, ʻoku fakamaama ai ʻa e mata.” (Sāme 19:​7, 8) Ko e ngaahi lao mo e ngaahi fakamanatu ʻa Sihová ʻokú ne fakaake hotau laumālié, fakaleleiʻi hotau tuʻunga lelei fakalaumālié, ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia ʻi loto, pea fakamaama hotau matá ʻaki ha vīsone māʻalaʻala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa fakaofo ʻa Sihová. He toki meʻa fakafiefia moʻoni ē!

5. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku lava ke ʻomai ai ʻe he akó kiate kitautolu ʻa e fiefia lahí?

5 ʻI he taimi ʻoku tau malava ai ke sio ki he ngaahi ola lelei mei heʻetau ngāué, ʻoku tau hehema ke fiefia ʻi hono fai iá. Ko ia ai, ke ʻai ʻa e akó ke fakafiefiá, ʻoku totonu ke tau fakavave ke ngāueʻaki ʻa e ʻilo toki maʻu foʻoú. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Ko ia ʻoku ne fakasio hifo ki he lao haohaoa, ʻa e lao tauʻataina, ʻo ne taʻutū ai, kaeʻūmaʻā ʻoku ʻikai te ne hoko ko ha taha fanongo kae ngalo, ka ko ha taha fai ngaue, ʻe, ʻe [fiefia] ʻa e toko taha ko ia ʻi heʻene fai.” (Semisi 1:25) Ko e vave ʻa hono ngāueʻaki fakafoʻituitui ʻo e ngaahi poini kuo akó ʻoku ʻomai ai ʻa e fiemālie lahi. Ko hono fai ʻo e fekumí fakataha mo e taumuʻa hangatonu ki hono tali ha fehuʻi ʻoku ʻeke mai kiate kitautolu lolotonga ʻetau ngāue fakamalangá pe fakafaiakó te ne toe ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi.

Fakatupulekina ha Saiʻia ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

6. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he tokotaha-tohi ʻo e Sāme 119 ʻa ʻene saiʻia ki he folofola ʻa Sihová?

6 Ko e tokotaha faʻu ʻo e Sāme 119, mahalo ko Hesekaia lolotonga ko ha pilinisi kei talavou iá, naʻá ne fakahāhā ʻene saiʻia ki he folofola ʻa Sihová. ʻI ha lea fakaemaau, naʻá ne pehē: “Ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuní te u fakahaaʻi ha saiʻia ki ai. ʻE ʻikai ngalo ʻiate au hoʻo folofolá. Pehē foki, ko hoʻo ngaahi fakamanatú ʻa e meʻa ʻoku ou saiʻia aí . . . Te u fakahaaʻi ha saiʻia ʻi hoʻo ngaahi fekaú ʻa ia kuó u ʻofa ki aí. Tuku ke hoko mai kiate au hoʻo ngaahi mēsí, ke lava ʻo hokohoko atu ai ʻa ʻeku moʻuí; he ko hoʻo laó ʻoku ou saiʻia aí. Kuó u fakaʻamu ki hoʻo fakamoʻuí, ʻe Sihova, pea ko hoʻo laó ʻoku ou saiʻia ai.”​—Sāme 119:​16, 24, 47, 77, 174NW.

7, 8. (a) Fakatatau ki he tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “fakahaaʻi ha saiʻia” ki he Folofola ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki he Folofola ʻa Sihová? (f) Naʻe anga-fēfē hono teuʻi ʻe ʻĒsela ʻa ia tonu ki muʻa ʻi hono lau ʻa e Lao ʻa Sihová?

7 ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e foʻi lea naʻe liliu ko e “fakahaaʻi ha saiʻia” ʻi he Sāme 119, ko ha tikisinale ʻe taha ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻoku fakamatala ai: “Ko e meʻa ʻoku ngāueʻaki ʻi he v. Sā 119:16 ʻoku huʻufataha ia mo e [ngaahi veape] ki he fiefiá . . . pea ki he fakalaulaulotó . . . Ko e fakahokohokó eni: fiefia, fakalaulauloto, manako ʻi he . . . Ko e fakatahaʻi ko ení ʻoku fokotuʻu nai ai ʻo pehē ko e fakakaukau mohu taumuʻá ʻa e founga ʻoku hoko ai ha taha ʻo manako ʻi he folofola ʻa Iāueé. . . . ʻOku kau ki he ʻuhingá ha ʻelemēniti fakamānako.” a

8 ʻIo, ko ʻetau ʻofa ki he Folofola ʻa Sihová ʻoku totonu ke haʻu ia mei hotau lotó, ko e nofoʻanga ʻo e ongoʻí. ʻOku totonu ke tau fiefia ʻi he nōfoʻi ʻi he ngaahi kupu pau kuo tau toki ʻosi laú. ʻOku totonu ke tau fifili ki he ngaahi fakakaukau loloto fakalaumālié, hoko ʻo ngāueʻaki kinautolu, pea fakalaulauloto kiate kinautolu. ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e fakakaukau mo e lotu fakalongolongo. Hangē ko ʻĒselá, ʻoku fiemaʻu ke tau teuʻi hotau lotó ki hono lau mo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tohi ʻo fekauʻaki mo ia: “Kuo tuku ʻe Esela ʻa hono loto ke feingaʻi ʻa e lao ʻa Sihova, pea ke fai ki ai, pea ke ako ki Isileli hono tuʻutuʻuni mo e konisitutone.” (Esela 7:10) Fakatokangaʻi ʻa e taumuʻa liunga tolu ʻo e teuʻi ʻe ʻĒsela ʻa hono lotó: ke ako, ke ngāueʻaki fakafoʻituitui, pea ke akoʻaki. ʻOku totonu ke tau muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá.

Akó ko ha Tōʻonga Ia ʻo e Lotú

9, 10. (a) ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakahaaʻi ai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e tokanga ki he Folofola ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi veape faka-Hepelū naʻe liliu ko e “tokanga [ʻa kita tonú]”? (f) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke fakakaukau ki he ako ʻo e Tohitapú ko “ha tōʻonga ia ʻo e lotú”?

9 ʻOku fakamatala ʻa e tokotaha-tohi-sāmé naʻá ne fakahaaʻi ʻa e tokanga ki he ngaahi lao, ngaahi fekau, mo e ngaahi fakamanatu ʻa Sihová. ʻOkú ne hiva: “Te u tokanga ki hoʻo ngaahi fekaú na, pea te u tokangaʻi ho ngaahi halá. . . . te u hiki hoku nimá ki hoʻo ʻu tuʻutuʻuní, ʻa ia ʻoku ou ʻofa ai aú, pea te u tokanga ki hoʻo ngaahi fekaú. ʻOi ʻeku ʻofa ki hoʻo laó na! ʻOku ou tokanga ki ai he ʻaho kotoa. ʻOku ou ʻatamai ange ʻi hoku kau faiakó kotoa, he ʻoku fai ʻeku tokangá ki hoʻo ʻū fakamanatú.” (Sāme 119:​15, 48, 97, 99NW) Ko e hā ʻoku fakahuʻunga ʻi he ‘tokanga ʻa kita tonu’ ki he Folofola ʻa Sihová?

10 Ko e foʻi veape faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “tokanga [ʻa kita tonú]” ʻoku toe ʻuhinga iá ko e “fakalaulauloto, fifili,” “fakalau ha meʻa ʻi heʻete fakakaukaú.” “ʻOku ngāueʻaki ia fekauʻaki mo e fakakaukau fakalongolongo ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá . . . mo e folofola ʻa e ʻOtuá.” (Theological Wordbook of the Old Testament) Ko e faʻunga nauna ʻo e “tokangá” ʻoku ʻuhinga iá ki he “fakalaulauloto ʻa e tokotaha-tohi-sāmé,” “ko ʻene ako ʻi he ʻofa” ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko “ha tōʻonga ia ʻo e lotú.” Ko e fakakaukau ki he ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha konga ia ʻo ʻetau lotú ʻoku tānaki atu ki ai ʻa e fakamātoató. ʻOku totonu ai ke fai totonu ia fakataha mo e tokoni ʻa e lea ʻo lotú. Ko e akó ko ha konga ia ʻo ʻetau lotú pea ʻoku fai ia ke fakaleleiʻi ʻa ʻetau lotú.

Keli Loloto Ange ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

11. ʻOku anga-fēfē hono fakaeʻa ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakakaukau fakalaumālie lolotó ki hono kakaí?

11 ʻI he mālieʻia anga-ʻapasiá, naʻe kalanga ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Hono ʻikai kafakafa hoʻo ngaahi ngaue, ʻe Sihova! Pea ʻoku loloto ʻaupito hoʻo ngaahi fakakaukau na.” (Sāme 92:5) Pea naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e “ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua,” ʻa e ngaahi fakakaukau tautakele ʻoku fakaeʻa ʻe Sihova ki hono kakaí “ʻi hono Laumalie” ʻi heʻene ngāue ʻi he kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó. (1 Kolinito 2:10; Mātiu 24:45) ʻOku tokonaki tōtōivi mai ʻe he kalasi tamaioʻeikí ʻa e meʻakai fakalaumālie maʻá e tokotaha kotoa​—ko e “huʻakau” ki he faʻahinga foʻoú ka ko e “meʻakai fefeka” ʻoku “ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa.”​—Hepelu 5:​11-14.

12. ʻOmai ha fakatātā ʻo e “ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua” ʻa ia kuo fakamatalaʻi ʻe he kalasi tamaioʻeikí.

12 Ke mahino ʻa e “ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua,” ʻoku fiemaʻu ke ako fakamātoato mo fakakaukau ki heʻene Folofolá. Ko e fakatātaá, kuo pulusi ʻa e fakamatala lelei ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lava ke hoko ʻa Sihova ʻo faitotonu mo mohu meesi ʻi he taimi tatau. Ko ʻene ngāueʻi ʻa e mēsí ʻoku ʻikai ko hono fakavaivaiʻi ia ʻa ʻene fakamaau totonú; ka, ko e meesi fakaʻotuá ko ha fakahāhā ia ʻo e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá pea pehē ki heʻene ʻofá. ʻI hono fakamāuʻi ha tokotaha angahalá, ʻoku ʻuluaki fakapapauʻi ʻe Sihova pe ʻoku malava ke fakahāhā ki ai ʻa e mēsí ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa hono ʻAló. Kapau ʻoku taʻefakatomala pe angatuʻu ʻa e tokotaha angahalá, ʻoku fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau totonú ke ne fakahoko ʻene ngāué ʻo ʻikai fakahaaʻi ai ʻa e mēsí. Ko e hā pē ʻa e foungá, ʻoku anga-tonu ia ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻolungá. b (Loma 3:​21-​26) ‘ʻOiau! ʻene kilukilua ʻa e poto ʻa e ʻOtuá!’​—Loma 11:33.

13. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki he “lahi fakaofo” ʻo e ngaahi moʻoni fakalaumālie kuo fakaeʻa ʻo aʻu mai ki he taimi ní?

13 ʻI he hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku tau fiefia-loto ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e vahevahe mai ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi fakakaukau lahi kiate kitautolú. Naʻe tohi ʻe Tēvita: “Hono ʻikai mahuʻinga kiate au hoʻo ngaahi fakakaukau, Ela e! Ko hono tanaki hono ʻikai felefele [“lahi fakaofo,” NW]! Kau ka ʻahiʻahi [lau] ia, ʻoku hulu ʻi he ʻoneʻone.” (Sāme 139:​17, 18) Neongo ʻoku fakafofongaʻi ʻe heʻetau ʻilo he ʻaho ní ha kiʻi konga siʻi pē ʻo e ngaahi fakakaukau taʻefaʻalaua ʻe fakaeʻa mai ʻe Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻitānití, ʻoku tau houngaʻia loloto ʻi he “lahi fakaofo” ʻo e ngaahi moʻoni fakalaumālie mahuʻinga kuo fakaeʻa ʻo aʻu mai ki he taimi ní pea keli loloto ange ki he lahi, pe uho, ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.​—Sāme 119:​160NW, fakamatala ʻi laló.

Fiemaʻu ʻa e Feinga mo e Ngaahi Meʻangāue ʻAonga

14. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe he Palovepi 2:​1-6 ʻa e fiemaʻu ki he feinga ʻi hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?

14 Ko e ako Tohitapu lolotó ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ení ʻoku maeʻeeʻa mātuʻaki māʻalaʻala ia mei hano lau fakalelei ʻo e Palovepi 2:​1-6 (NW). Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi foʻi veape ngāue naʻe ngāueʻaki ʻe Tuʻi Solomone potó ke fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ke maʻu ʻa e ʻilo, poto, mo e ʻiloʻilo fakaʻotuá. Naʻá ne tohi: “ʻE hoku foha, kapau te ke tali ʻeku ngaahi leá, ʻo tuku tauhi ʻiate koe ʻeku ngaahi tuʻutuʻuní, koeʻuhi ke ke tokanga ki he potó ʻaki ho telingá, ʻo ofeʻi ho lotó ki he ʻiloʻiló, kaeʻumaʻā, kapau te ke ui ki he mahinó tonu pea haʻaki ho leʻó ki he ʻiloʻiló, kapau te ke hanganaki kumi ki ai ʻo hangē ki ha silivá, pea hanganaki fekumi ki ai ʻo hangē ko hoʻo fai ki ha koloa fufuú, te ke toki mahinoʻi ai ʻa e manavahē kia Sihová, pea te ke maʻu ai ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo e ʻOtuá. He ʻoku foaki poto ʻe Sihova tonu; ʻoku mei hono ngutú ʻa e ʻilo mo e ʻiloʻilo.” ʻIo, ko e ako fakafiemālié ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e fekumi, keli, ʻo hangē ha fekumi ki ha koloa fufuú.

15. Ko e hā ʻa e fakatātā faka-Tohitapu ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ki he ngaahi founga ako leleí?

15 Ko e ako fakakoloa fakalaumālié ʻoku toe fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi founga ako lelei. Naʻe tohi ʻe Solomone: “Kapau ʻoku peku ʻa e ukamea, pea ʻoku ʻikai te ne fakamata, kuo pau te ne fakalahi ʻa e ivi oʻene ta.” (Koheleti 10:10) Kapau ʻoku ngāueʻaki ʻe ha tangata ngāue ha meʻangāue tutuʻu ʻa ia ʻoku ʻikai ke māsila pe kapau ʻoku ʻikai te ne ngāueʻaki pōtoʻi ia, te ne fakamoleki noaʻia ai hono iví pea ko ʻene ngāué ʻe palakū. ʻI he tuʻunga tatau, ko e ngaahi ʻaonga mei he taimi ʻoku fakamoleki ʻi he akó ʻe kehekehe lahi nai, ʻo fakatuʻunga ʻi heʻetau ngaahi founga akó. Ko e ngaahi fokotuʻu ʻaonga lelei ʻaupito ki hono fakaleleiʻi ʻa e founga ʻo ʻetau akó ʻoku lava ke maʻu ia ʻi he Ako 7 ʻo e Theocratic Ministry School Guidebook. c

16. Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻoku ʻomai ke tokoniʻiʻaki kitautolu ke tau kau ʻi he ako lolotó?

16 ʻI he taimi ʻoku kamata ai ha tufunga ke fai ʻene ngāué, ʻokú ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻangāue te ne fiemaʻú. ʻI he founga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau kamata ai ha taimi akó, ʻoku totonu ke tau fili ʻi heʻetau laipeli fakafoʻituituí ʻa e ngaahi meʻangāue fakaeako te tau fiemaʻú. ʻI hono manatuʻi ko e akó ko ha ngāué pea ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga fakaʻatamaí, ʻoku toe lelei ke ngāueʻaki ha founga tangutu ʻoku feʻungamālié. Kapau ʻoku tau fakaʻamu ke hanganaki ʻāʻā fakaʻatamai, ko e tangutu ʻi ha sea ʻi ha tēpile pe ko ha tesí ʻe fakamoʻoniʻi nai ʻa ʻene ola lelei lahi ange ʻi he tokoto he mohengá pe tangutu ʻi ha sea māfana ʻoku ʻi ai hono hiliʻanga nimá. Hili ʻa e tokangataha ʻi ha taimí, te ke ʻilo nai ʻoku ʻaonga ke fai ha kiʻi faofao pe hū ki tuʻa ki ha ʻea foʻou.

17, 18. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ʻo e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi meʻangāue fakaeako lelei ʻoku ala maʻu kiate koé.

17 ʻOku toe ala maʻu ʻa e ngaahi meʻangāue lahi fakaeako taʻealafakatataua kiate kitautolu. Ko e tuʻu-ki-muʻa ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻá ni ko e New World Translation ʻo e Tohitapú, ʻoku ala maʻu he taimí ni ʻi hono kakató pe ʻi hano konga ʻi he ngaahi lea ʻe 37. Ko e pulusinga ʻoku ala maʻu ʻo e New World Translation ʻoku teuʻi ia fakataha mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala fekolosiʻaki, mo ha “Tēpile ʻo e Ngaahi Tohi ʻo e Tohitapú” ʻa ia ʻoku tokonaki mai ai ʻa e hingoa ʻo e tokotaha-tohí, ko e feituʻu naʻe tohi aí, pea mo e vahaʻa taimi ʻoku kāpui aí. ʻOku toe ʻi ai ha ʻiniteki ʻo e ngaahi lea faka-Tohitapú, ko ha ʻapenitiki, mo e ngaahi mape. ʻI he ngaahi lea ʻe niʻihi, ʻoku pulusi ai ʻa e Tohitapu ko ení ʻi ha pulusinga lahi ange, ʻoku ʻiloa ko e Reference Bible. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa ko ia ʻi ʻolungá mo e ngaahi meʻa lahi ange, ʻo kau ai ʻa e ngaahi fakamatala lahi ange ʻi lalo, ʻa ia ʻoku toe fakahokohoko ʻi ha ʻiniteki. ʻOkú ke ngāueʻaongaʻaki kakato ʻa e meʻa ʻoku ala maʻu ʻi hoʻo leá koeʻuhi ke tokoniʻi koe ke ke keli ke toe loloto ange ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?

18 Ko ha toe meʻangāue fakaeako mahuʻinga ʻe taha ko e voliume ʻenisaikolopētia faka-Tohitapu ʻe ua ko e Insight on the Scriptures. Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e tohi ko ení ʻi ha lea ʻoku lava ke ke mahinoʻi, ʻoku totonu ke hoko ia ko ho feʻao tuʻumaʻu ʻi he taimi ʻokú ke ako aí. Te ne tokonaki atu kiate koe ʻa e fakamatala fakaeʻātakai ki he lahi taha ʻo e ngaahi tuʻunga-lea faka-Tohitapú. Ko ha meʻangāue ʻaonga meimei tatau ko e tohi “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial.” ʻI he kamata ke lau ha tohi foʻou ʻo e Tohitapú, ʻoku lelei ke sivisiviʻi ʻa e ako felāveʻi mo ia ʻi he tohi “All Scripture” ke maʻu ʻa e ʻātakai fakasiokālafí mo fakahisitōliá, ʻo tānaki atu ki ai ha fakanounou ʻo e ngaahi meʻa ʻi loto ʻi he tohi faka-Tohitapú mo honau mahuʻinga kiate kitautolú. Ko ha tānaki atu ki muí ni ki he ngaahi meʻangāue fakaeako lahi ʻi he faʻunga kuo pulusí ko e Watchtower Library fakakomipiutá, ʻoku ala maʻu ia he taimí ni ʻi he ngaahi lea ʻe hiva.

19. (a) Ko e hā kuo tokonaki mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻangāue lelei ki he ako Tohitapú? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki he lau mo e ako Tohitapu leleí?

19 Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻangāué ni kotoa fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto” ke ʻai ke malava ai ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he māmaní ke ‘kumi bea maʻu ae iloʻi oe Otuá.’ (Palovepi 2:​4, 5PM) Ko e ngaahi tōʻonga ako leleí ʻokú ne fakamafeia kitautolu ke tau hoko ai ki ha ʻiloʻi lelei ange ʻo Sihova pea ke fiefia ʻi ha vahaʻangatae vāofi ange mo ia. (Sāme 63:​1-8) ʻIo, ko e akó ʻoku ʻuhinga iá ko e ngāue, ka ko e ngāue ia ʻoku fakafiefia mo fakafiemālie. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, pea mahalo pē ʻokú ke fakakaukau, ‘Ko fē ʻe lava ke u maʻu mei ai ʻa e taimi ke fai ai ha tokanga feʻunga ki heʻeku lau Tohitapú mo e ako fakafoʻituituí?’ Ko e tafaʻaki ko ení ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu fakaʻosi ʻo e ako hokohoko ko ení.

[Fakamatala ʻi lalo]

a New International Dictionary of Old Testament Theology & Exegesis, Voliume 4, peesi 205-207.

b Sio ki he Taua Leʻo, ʻo ʻAokosi 1, 1998, peesi 13, palakalafi 7. ʻI hono fakahoko ʻo e ako Tohitapú, te ke fakamanatu nai ʻa e ongo kupu ako fakatouʻosi ʻi he ʻīsiu ko iá pea pehē ki he ngaahi kupu ko e “Fakamaau Totonu,” “Meesi,” mo e “Māʻoniʻoni” ʻi he ʻenisaikolopētia faka-Tohitapu ko e Insight on the Scriptures, ko e pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

c Pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. Kapau ʻoku ʻikai ke ala maʻu ʻa e tohi ko ení ʻi hoʻo leá, ko e akonaki lelei ki he ngaahi founga akó ʻoku lava ke maʻu ia ʻi he ngaahi ʻīsiu ko eni ʻo e Taua Leʻo: Nōvema 1, 1993, peesi 22-26; Mē 15, 1986, peesi 19-20.

Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu

• ʻOku lava fēfē ke tau ʻai ʻetau ako fakafoʻituituí ke fakaivifoʻou mo fakafiemālie?

• Hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻa e “saiʻia” mo e “tokanga” ki he Folofola ʻa Sihová?

• ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Palovepi 2:​1-6 ʻa e fiemaʻu ʻo e feinga ʻi hono ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?

• Ko e hā ʻa e ngaahi meʻangāue fakaeako lelei kuo tokonaki mai ʻe Sihová?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

Ko e fakakaukau mo e lotu fakalongolongó ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

ʻOkú ke ngāueʻaki kakato ʻa e ngaahi meʻangāue fakaeako ʻoku ala maʻú ke keli loloto ange ai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?