Skip to content

Skip to table of contents

Fiefia Tuʻuloá—ʻI Hēvani pe ʻi he Foʻi Māmaní?

Fiefia Tuʻuloá—ʻI Hēvani pe ʻi he Foʻi Māmaní?

Fiefia Tuʻuloá—ʻI Hēvani pe ʻi he Foʻi Māmaní?

ʻOKU fakatuʻunga tefito ʻa hoʻo fiefiá ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí? Ko e kakai tokolahi te nau fakamoʻoniʻi loto-lelei ko e fiefiá ʻoku fakatuʻunga lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa tefito hangē ko e moʻuileleí, ko ha taumuʻa ʻi he moʻuí, mo ha vahaʻangatae lelei mo e niʻihi kehé. ʻOku peheni ʻa hono fakamatalaʻi ia ʻe ha palovepi faka-Tohitapu: “ʻOku lelei ha ʻumu lu ʻoku kiki ʻaki ʻa e ʻofa, ʻi ha pulu fafanga ʻoku ʻomi mo e fehiʻa.”​—Palovepi 15:17.

Kae kehe, ʻoku fakamamahí, ko hotau ʻapi fakaemāmaní ʻoku ʻi ai hano hisitōlia fuoloa ʻi he tāufehiʻá, fakamālohí, mo e ngaahi founga kehe ʻo e fulikivanú. Kae fēfē ʻa hēvani, pe ko e nofoʻanga laumālié, ʻa ē ʻoku ʻamanaki ʻa e kakai tokolahi ke nau ō ki ai ʻi he hili ʻenau maté? Kuo hoko maʻu ai pē ia ko ha feituʻu ʻo e melino ʻi he fiefia kakató pea mo e nongá, ʻo hala ʻi ha faʻahinga fakahohaʻa pē, ʻo hangē ko e maʻu anga-mahení?

ʻOku akoʻi ʻe he Tohitapú ʻo pehē ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi hēvani fakataha mo e laui miliona ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku ui ko e kau ʻāngelo. (Mātiu 18:10; Fakahā 5:11) Ko e faʻahingá ni ʻoku fakamatalaʻi ko e “ngaahi foha [fakalaumālie] ʻo e ʻOtua.” (Siope 38:​4, 7) Hangē pē ko e tangatá, ko e kau ʻāngeló ʻoku nau toe maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili; ʻoku ʻikai ko ha ngaahi fuʻu lōpoti kinautolu. Ko ia ai, ko hono olá, ko kinautolu foki ʻoku malava ke nau fili ke failelei pe ke faikovi. ʻE fili nai ʻa e kau ʻāngeló ke fai ha kovi? ʻE hoko nai ia ko ha meʻa fakaʻohovale ki ha niʻihi ke ʻiloʻi ʻi he laui afeʻi taʻu kuo maliu atú, ko ha fuʻu tokolahi ʻo e kau ʻāngeló naʻa nau fai pehē, ko hono moʻoní, naʻa nau faiangahala fakafepaki ki he ʻOtuá—naʻa nau angatuʻu kiate ia!​—Siutasi 6.

Kau Angatuʻu ʻi Hēvaní

Naʻe ʻasi ʻa e angahalá ʻi he nofoʻanga laumālié koeʻuhi ko e angatuʻu ʻa ha ʻāngelo, ʻa ia naʻe hoko ʻo ui ko Sētane (Tokotaha Fakafepaki) mo e Tēvoló (Tokotaha Lauʻikovi Loi). Ko e ʻāngelo ne talangofua ki muʻa ko ʻení naʻe fili ia ke faikovi ʻi heʻene loto-tauʻatāina pē ʻaʻana. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻá ne hoko ai ko ha tākiekina fakameleʻi ki he ngaahi meʻamoʻui laumālie kehé, ko ia ʻi he aʻu mai leva ki he taimi ʻo Noá, ki muʻa ʻi he Lōmakí, ko ha fuʻu tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau kau mo Sētane ʻi he angatuʻu ki he ʻOtuá.​—Senesi 6:​2, fakamatala ʻi laló; 2 Pita 2:4.

Ko e kau ʻāngelo hingá ni naʻe ʻikai ke kapusi leva kinautolu mei hēvani. ʻI hono kehé, ko ʻenau tauʻatāiná naʻe fakaʻatā ia—ʻo hā mahino fakataha mo e ngaahi fakangatangata pau—feʻunga mo e ngaahi laui afeʻi taʻu. a Kae kehe, ʻi he taimi naʻe ngata ai ʻa hono fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e kau faikoví ni, naʻe “li” kinautolu ki tuʻa mei hēvani, ʻo nau iku ai ki he fakaʻauha. Naʻe toki pehē leva ʻe ha leʻo ʻi hēvani: “Ko ia mou fiefia ʻa e ngaahi langi, mo kimoutolu ʻoku nofo tapanekale ʻi ai.” (Fakahā 12:​7-12) ʻOku hā mahino, naʻe fiefia lahi ʻa e kau ʻāngelo anga-tonú, he faifai ange, pea fakamaʻa ʻa hēvani mei he faʻahinga fakatupunga palopalema fakalielia ko iá!

ʻI he vakai atu ki he ngaahi fakaikiiki taʻeʻiloa kotoa ko ʻení, ʻoku hā mahino ʻe ʻikai lava ke ʻi ai ha melino moʻoni ʻi ha taimi pē ʻe liʻaki ai ʻe he ngaahi meʻamoʻui ʻatamai potó ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá. (Aisea 57:​20, 21; Selemaia 14:​19, 20) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he taimi ʻoku talangofua kotoa ai ki he lao ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻu ai ʻa e melino mo e nonga. (Sāme 119:165; Aisea 48:​17, 18) Ko ia, kapau ʻe ʻofa mo talangofua ʻa e tangata kotoa pē ki he ʻOtuá pea mo feʻofaʻaki, ʻikai ʻe hoko ʻa e foʻi māmaní ko ha nofoʻanga fakafiemālie moʻoni, mo fakafiefia? ʻOku tali ʻio ki ai ʻa e Tohitapú!

Kae fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakafisi anga-siokita ke liliu ʻenau ngaahi founga fulikivanú? Te nau fakahohaʻasi tuʻuloa nai ʻa e melino ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto-moʻoni ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? ʻIkai, naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ki he kau ʻāngelo fulikivanu ʻi hēvaní, pea te ne toe fai pē mo e meʻa ki he kakai fulikivanu ʻi heni ʻi he foʻi māmaní.

Ko ha Foʻi Māmani Kuo Fakamaʻa

“Ko e langi ʻa hoku taloni, pea ko mamani ʻa hoku tuʻungavaʻe,” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. (Aisea 66:1) ʻI he hoko ko e tumutumu moʻoni ʻo e māʻoniʻoní, ʻe ʻikai fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa hono “tuʻungavaʻe” ke fakaʻuliʻi taʻehanongataʻanga ʻe he koví. (Aisea 6:​1-3; Fakahā 4:8) Hangē pē ko ʻene fakamaʻa ʻa e ngaahi langí mei he kau laumālie fulikivanú, ʻe pehē ʻene fakamaʻa ʻa e foʻi māmaní mei he kakai fulikivanu kotoa pē, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi konga tohi faka-Tohitapu hoko haké:

“Ko e kau taʻe fai totonu ʻe tuʻusi ia: ka ko haʻa matatali kia Sihova ko kinautolu ʻe to ki ai ʻa e fonua.”​—Sāme 37:9.

“Ko e kau angatonu te nau nofoʻia ʻa e fonua, pea ko e haohaoa te ne ʻi ai ai pe. Ka ko e kakai kovi ʻe tuʻusi mei he fonua, ʻio, ko kinautolu ʻoku fai kākā ʻe taʻaki mei ai.”​—Palovepi 2:​21, 22.

“Ko e mea totonu i he Otua ke totogi aki ae mamahi kiate kinautolu oku fakamamahiʻi akimoutolu; ka kiate kimoutolu oku mamahi, koe fiemalie mo kimautolu, oka fakaha mai ae Eiki ko Jisu mei he lagi mo ene kau agelo malohi, i he afi uloulo moe fai totogi kiate kinautolu oku ikai te nau ilo ae Otua, bea oku ikai talagofua ki he ogoogolelei o ho tau Eiki ko Jisu Kalaisi: ʻAkinautolu e tautea aki ae fakaauha taegata mei he ao oe Eiki, bea mei he nāunāu o ene mafimafi.”​—2 Tesalonaika 1:​6-9PM.

“Ko e māmani [ʻo e faʻahinga ʻo e tangata fulikivanú] ʻoku mole atu ia pea pehē mo ʻene holi ʻaʻaná, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻokú ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”​—1 Sione 2:​17NW.

ʻE Hanganaki Melino Ai Pē ʻa e Foʻi Māmaní?

Neongo ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ko e fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú ʻoku ʻi ai hono ngaahi ngataʻanga, ʻe malava fēfē ke tau fakapapauʻi ko e kovi naʻe ʻuluaki toʻo atú, ʻe ʻikai ke toe hoko ia? He ko ē, ʻi he hili ʻa e Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá, naʻe toe vave ʻene ʻasí ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻe pau ai ki he ʻOtuá ke ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi faʻufaʻu fulikivanu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻene veuveuki ʻenau leá.​—Senesi 11:​1-8.

Ko ʻetau ʻuhinga tefito ki he loto-falala ʻe ʻikai ke toe ʻasi ʻa e koví, koeʻuhi ko e foʻi māmaní ʻe ʻikai ke toe puleʻi ia ʻe he tangatá ʻo hangē ko ia naʻe ʻi ai ʻi he hili pē ʻa e Lōmakí. ʻI hono kehé, ʻe puleʻi ia ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI hono puleʻi mei hēvaní, ko e Puleʻanga ko ʻení ʻe hoko ko e founga-pule pē ia ʻe taha ki he foʻi māmaní. (Taniela 2:44; 7:​13, 14) Te ne ngāue fakavave ke fakafepakiʻi ha taha pē te ne feinga ke toe ʻomi ʻa e koví. (Aisea 65:20) Ko hono moʻoní, ʻe faai atu pē ʻo ne fakaʻauha ʻa e tupuʻanga tonu ʻo e fulikivanú—ʻa Sētane ko e Tēvoló—fakataha mo e kau tēmenioó, ʻa e kau ʻāngelo fulikivanu ʻoku nau muimui kiate iá.​—Loma 16:20.

Tānaki atu ki aí, ʻe ʻikai toe ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau loto-moʻua ai fekauʻaki mo ha meʻakai, vala, nofoʻanga mo ha ngāue—ko e siʻi ʻo e meʻa ko iá ʻokú ne taki atu ʻa e niʻihi he ʻahó ni ki ha moʻui faihia. ʻIo, ko e foʻi māmaní kotoa ʻe liliu ia ki ha palataisi mahu fakataha mo ha tuʻumālie ki he tokotaha kotoa.—Aisea 65:​21-23; Luke 23:43.

Ko e meʻa mahuʻinga angé, ko e Puleʻangá te ne akoʻi ʻa e faʻahinga ʻe pule ki aí ki ha founga melino ʻo e moʻuí lolotonga ia ʻi he taimi tatau te ne hakeakiʻi kinautolu ki he tuʻunga māʻolunga tonu ʻo e haohaoa fakaetangatá. (Sione 17:3; Loma 8:21) ʻI he hili iá, ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe ʻikai te nau kei fefāingaʻaki ai pē mo e ngaahi vaivaiʻangá pea mo e ngaahi hehema angahalaʻiá, ʻo ʻai ai ke fakafiefia mo malava fakatouʻosi ʻa e talangofua haohaoa ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe ʻi ai ʻa e tuʻunga ʻo e tangata haohaoa ko Sīsuú. (Aisea 11:3) Ko hono moʻoní, naʻe hanganaki mateaki pē ʻa Sīsū ki he ʻOtuá naʻa mo e ʻi he lotolotonga ʻo e ʻahiʻahi mo e fakamamahi lahí—ʻa e ngaahi meʻa ʻe mātuʻaki kehe ia ki he moʻui ʻi he Palataisí.—Hepelu 7:26.

ʻUhinga ʻOku Ō Ai ʻa e Niʻihi ki Hēvaní

Kae kehe, ko e kau lautohi tokolahi ʻo e Tohitapú ʻoku nau lāuʻilo ki he lea ʻa Sīsuú: “ʻI he ʻapi o ʻeku Tamai ʻoku lahi ʻa e ngaahi nofoʻanga. . . . ko ʻeku ʻalu ʻeni ke teuteu ha potu moʻomoutolu.” (Sione 14:​2, 3) ʻIkai ʻoku fepaki ʻa e meʻá ni mo e foʻi fakakaukau ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí?

Ko e ngaahi akonaki ko ʻení ʻoku ʻikai ke nau fepakipaki. Ko hono moʻoní, ko e akonaki ʻe tahá ʻokú ne poupouʻi ʻa e tahá. Ke kamata ʻakí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko ha tokolahi fakangatangata pē ʻo e kau Kalisitiane anga-tonú—ʻa ia, ko e toko 144,000 pē ʻo kinautolu—ʻoku fokotuʻu hake ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie ke moʻui ʻi hēvani. Ko e hā ʻoku foaki ai kiate kinautolu ʻa e pale fakaofo ko ʻeni? Koeʻuhi ʻoku faʻuʻaki kinautolu ʻa e kulupu naʻe sio ki ai ʻa Sione ʻi ha vīsone ʻa ia “naa nau moui, mo bule mo Kalaisi i he taʻu e taha afe.” (Fakahā 14:​1, 3; 20:​4-6PM) Ko hono fakafehoanaki ia mo e laui piliona ʻi he foʻi māmaní, ko e toko 144,000 ʻoku moʻoni ko ha “fanga sipi toko siʻi.” (Luke 12:32) ʻIkai ngata aí, ʻi heʻenau hokosia ʻa e ngaahi palopalema ʻoku anga-maheniʻaki ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá hangē ko Sīsuú, te nau malava ke “kaungāongoʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá” ʻi heʻenau tokangaʻi ʻa e toe fakafoʻou ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo e foʻi māmaní.—Hepelu 4:​15NW.

Foʻi Māmaní—Ko e Nofoʻanga Tuʻuloa ʻo e Faʻahinga ʻo e Tangatá

ʻAki hono tokonaki ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe kamata fakatahatahaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e toko 144,000 ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuohilí, pea ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakaʻilongá ko e kulupú ni kuo kakato he taimí ni. Kae kehe, ko e feilaulau ʻa Sīsuú naʻe ʻikai ki he angahala pē ʻa e toko 144,000, “ka koeʻuhi foki ko e ngaahi hia ʻa mamani katoa.” (1 Sione 2:2) Ko ia, ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. (Sione 3:16) Ko e faʻahinga ʻoku nau mohe ʻi he faʻitoká ka ʻoku nau ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá ʻe toe fokotuʻu hake, ʻo ʻikai ki hēvani, ka ki he moʻui ʻi ha foʻi māmani maʻa. (Koheleti 9:5; Sione 11:​11-13, 25; Ngāue 24:15) Ko e hā ʻe fakatatali maʻa kinautolu ʻi ai?

ʻOku tali ʻe he Fakahā 21:​1-4 ʻo pehē: “Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai. . . Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Sioloto atu—ko hono tuku ange mai ʻa e tangatá mei he maté, pea ko e mamahi mo e tangi ʻokú ne fakatupungá kuo mole ʻo taʻengata! Ko hono fakaʻosí, ko e fuofua taumuʻa ʻa Sihova ki he foʻi māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá te ne aʻusia ʻa hono fakahoko lāngilangiʻiá.—Senesi 1:​27, 28.

Ko ʻEtau Filí—Moʻui pe Mate

Ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻe ʻikai ʻaupito ʻoange kiate kinaua ʻa e fili ʻo e ʻalu ki hēvaní. Ko ʻena filí ko e talangofua pē ki he ʻOtuá pea moʻui taʻengata ʻi ha foʻi māmani palataisi pe ko e talangataʻa kiate ia pea mate. ʻOku fakamamahí, naʻá na fili ki he talangataʻá pea ko ia ai, naʻá na foki ki he “efu” ʻo e kelekelé. (Senesi 2:​16, 17; 3:​2-5, 19) Naʻe ʻikai ʻaupito ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ki he fāmili fakaetangatá fakalūkufua ke nau mate pea ke fakakakai ʻa hēvani ʻo fou atu ʻi faʻitoka. Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ha fuʻu tokolahi fau ʻo e kau ʻāngeló ke nau nofo ʻi hēvani; ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie ko ʻení ʻoku ʻikai ko ha kau tangata kuo nau mate pea kuo fokotuʻu hake kinautolu ki he moʻui ʻi hēvaní.—Sāme 104:​1, 4; Taniela 7:10.

Ko e hā kuo pau ke tau faí ke maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisi he foʻi māmaní? Ko e ʻuluaki sitepú ko e ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapu Māʻoniʻoní. “Ko eni ae moui taegata,” ko e lea ia ʻa Sīsuú ʻi he lotu, “ko ʻe nau ilo koe koe Otua mooni be taha, mo Jisu Kalaisi, aia naa ke fekau.”—Sione 17:​3PM.

Ko hono ngāueʻi ʻa e ʻilo ko iá ko e toe sitepu ia ʻe taha ki he fiefia tuʻuloa ʻi he Palataisí. (Semisi 1:​22-24) Ko e faʻahinga ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e sio ʻaki honau matá tonu ki he fakahoko ʻo e ngaahi kikite fakafiefia pehē ʻo hangē ko ia naʻe hiki ʻi he Aisea 11:​9, ʻa ia ʻoku pehē: “ʻE ʻikai te nau [faʻahinga ʻo e tangatá] fai ha maumau, pea ʻe ʻikai te nau fai ha fakaʻauha ʻi he kotoa ʻo hoku moʻunga tapu: he ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova, ʻo hange ko e mafola ʻa e vai ʻi he tahi.”​—Fakaʻītali ʻamautolu.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha fakamatala ʻo e ʻuhinga kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e koví ʻi hēvani pea ʻi he foʻi māmaní, sio ki he tohi ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá, ko e pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., peesi 70-79.

[Fakamatala ʻi he peesi 7]

“Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.”​—Sāme 37:29