Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hono Fakatau Mai ʻa e Taimi ki he Lautohí mo e Akó

Ko Hono Fakatau Mai ʻa e Taimi ki he Lautohí mo e Akó

Ko Hono Fakatau Mai ʻa e Taimi ki he Lautohí mo e Akó

“[Fakatau] mai ʻa e taimi feʻungamālie kiate kimoutolu, koeʻuhi ʻoku kovi ʻa e ngaahi ʻahó.”—EFESO 5:​16NW.

1. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai kiate kitautolu ke vahevahe lelei hotau taimí, pea ko e hā ʻoku lava ke fakaeʻa ʻo fekauʻaki mo kitautolu ʻi he founga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau taimí?

 KUO leaʻaki ʻo pehē “ke fili ʻa e taimí ko hono fakahaofi ia ʻo e taimí.” Ko ha taha ʻokú ne vahevahe lelei ha foʻi taimi ki he ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke faí ʻe faʻa lahi ange ai ʻa e meʻa te ne maʻu mei hono taimí. Naʻe tohi ʻe he tuʻi poto ko Solomoné: “Ko e meʻa kotoa pē kuo ʻi ai hono houa kotofa, ʻoku ʻi ai ha taimi ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he lalo langí.” (Koheleti 3:​1, Moffatt) ʻOku tau maʻu kotoa ha taimi lahi tatau ki heʻetau fokotuʻutuʻú; ʻoku fakatuʻunga pē ʻiate kitautolu ʻa e founga ʻo ʻetau ngāueʻaki iá. Ko e founga ʻoku tau ngāue ai ki heʻetau ngaahi meʻa muʻomuʻá pea vahevahe ki ai hotau taimí ʻokú ne fakaeʻa ʻi ha tuʻunga lahi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi taha ki hotau lotó.—Mātiu 6:21.

2. (a) ʻI heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo ʻetau fiemaʻu fakalaumālié? (e) Ko e hā ʻa e sivisiviʻi-kita ʻe fakahokohokó?

2 ʻOku tau moʻuaʻaki ke fakamoleki ʻa e taimi ki he kaí mo e mohé koeʻuhi he ko e ongo fiemaʻu fakaesino eni. Ka ʻoku fēfē ʻa ʻetau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié? ʻOku tau ʻilo kuo pau ke fakalato mo ia foki. ʻI heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fanongonongo ai ʻe Sīsū: “Fiefiaā ka kinautolu ʻoku nau lāuʻilo ki heʻenau fiemaʻu fakalaumālié.” (Mātiu 5:​3NW) Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakamanatu tuʻumaʻu mai ai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo hono līʻoa ʻa e taimí ki hono lau mo ako ʻa e Tohitapú. (Mātiu 24:​45PM) ʻOkú ke fakatokangaʻi nai ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻá ni, ka ʻokú ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai pē ke ke maʻu ʻe koe ha taimi ke ako pe lau ai ʻa e Tohitapú. Kapau ko ia, tau sivisiviʻi ange ʻa e ngaahi founga mo e ngaahi tafaʻaki ki hono ʻai ha taimi lahi ange ʻi heʻetau moʻuí ki hono lau ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ki he ako fakafoʻituituí, pea ki he fakalaulaulotó.

Kumi ʻa e Taimi ki Hono Lau mo Ako ʻa e Tohitapú

3, 4. (a) Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻo hotau taimí, pea ko e hā ʻoku kau ki he meʻá ni? (e) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi heʻene akonakiʻi mai ke tau ‘fakatau mai ʻa e taimi feʻungamālie kiate kitautolú’?

3 ʻI he vakai atu ki he ngaahi taimi ʻoku tau moʻui aí, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Hanganaki tokanga lahi ki he anga hoʻomou laká ke ʻoua te mou taʻefakapotopoto ai ka ke mou hoko ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto, ʻo fakatau mai ʻa e taimi feʻungamālie kiate kimoutolu, koeʻuhi ʻoku kovi ʻa e ngaahi ʻahó. ʻI he meʻá ni ʻoua te mou hoko ʻo taʻefaituʻunga, kae hokohoko atu ʻi hono ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo Sihová.” (Efeso 5:​15-17NW) Ko hono moʻoní, ʻoku kātoi ʻe he akonakí ni ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo ʻetau moʻui ko e kau Kalisitiane fakatapuí, ʻo kau ai hono kumi ʻa e taimi ki he lotu, ako, ngaahi fakatahá, pea mo e kau ki he kakato taha ʻe ala lavá ʻi hono malangaʻi ʻa e “ongoongolelei . . . ʻo e puleʻanga.”—Mātiu 24:14; 28:​19, 20.

4 Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻoku hā ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi hono fakakau ʻa e lau Tohitapú mo e ako mālohí ki heʻenau moʻuí. ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai malava ke tau toe tānaki atu ʻe kitautolu ia ha toe houa ki hotau ʻahó, ko ia ai, kuo pau pē ʻoku ʻuhinga ʻa e akonaki ia ʻa Paulá ki ha meʻa kehe. ʻI he faka-Kalisí, ko e kupuʻi lea “fakatau mai ʻa e taimi feʻungamālie” ʻoku fakahuʻunga ia ki hono fakatau mai ʻi hano fakamoleki atu ʻo ha meʻa kehe. ʻI heʻene Expository Dictionary, ʻoku fakaʻuhingaʻi ai ia ʻe W. E. Vine “ko hono ngāue ʻaongaʻaki lahi taha ʻa e faingamālie kotoa pē, ʻo fakaʻaongaʻi ki he lelei tahá ʻa e faingamālie taki taha koeʻuhi heʻikai malava ke toe fakafoki mai ia ʻo ka mole.” Mei he hā, pe mei fē ʻoku malava ke tau fakatau mei ai ʻa e taimi feʻungamālie ki hono lau mo ako ʻa e Tohitapú?

Kuo Pau Ke Tau Fokotuʻu ʻa e Ngaahi Meʻa ke Muʻomuʻá

5. Ko e hā hono ʻuhingá pea ʻoku totonu ke anga-fēfē ʻetau “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé”?

5 Tānaki atu ki hotau ngaahi ngafa fakaemāmaní, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻoku natula fakalaumālie ke tau kau ki ai. ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu ʻa e “ngaahi meʻa lahi ke fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.” (1 Kolinito 15:​58NW) ʻI he ʻuhinga ko ʻení, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiane ʻi Filipaí ke nau “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.” (Filipai 1:​10NW) ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa ke muʻomuʻá. Ko e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻoku totonu ke muʻomuʻa maʻu pē ia ʻi he ngaahi fakakaukau fakamatelié. (Mātiu 6:​31-33) Neongo ia, ʻoku toe fiemaʻu ʻa e mafamafatataú ki hono aʻusia ʻo ʻetau ngaahi ngafa fakalaumālié. ʻOku anga-fēfē ʻetau vahevahe hotau taimí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻetau moʻui faka-Kalisitiané? ʻOku līpooti mai ʻe he kau ʻovasia fefonongaʻakí ʻo pehē ʻi he lotolotonga ʻo e “ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé” ʻa ia ʻoku totonu ke tokanga ki ai ha Kalisitiané, ʻoku hehema ia ke siʻaki ʻa e ako fakafoʻituituí mo hono lau ʻo e Tohitapú.

6. Ko e hā ʻoku lava ke kau ki hono fakatau mai ʻa e taimi feʻungamālié ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he ngāue fakaemāmaní pe ngāue fakaʻapí?

6 Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ko hono fakatau mai ʻa e taimi feʻungamālié ʻoku kau ai “hono ngāueʻaongaʻaki lahi taha ʻa e faingamālie kotoa pē” pea “fakaʻaongaʻi ki he lelei tahá ʻa e faingamālie taki taha.” Ko ia, kapau ʻoku ʻikai lelei ʻetau ngaahi tōʻonga lau Tohitapú mo e akó, ʻe lelei ke fai hano ʻanalaiso fakafoʻituitui ke sio ki he anga ʻo hono fakamoleki hotau taimí. Kapau ʻoku tōtuʻa ʻa e meʻa ʻoku kouna ʻe heʻetau ngāue fakaemāmaní, ʻo ne keina ʻa e fuʻu konga lahi ʻo hotau taimí mo e iví, ʻoku totonu ke tau lotu kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá. (Sāme 55:22) ʻOku tau malava nai ke fai ha ngaahi feʻunuʻaki ʻa ia te tau maʻu ai ha taimi lahi ange ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku fekauʻaki mo e lotu ʻa Sihová, ʻo kau ai ʻa e akó mo e lau Tohitapú. Kuo lea totonu ʻaki ʻo pehē heʻikai ʻaupito pē ke ʻosi ʻa e ngāue ia ʻa ha fefine. Ko ia, kuo pau ki he fanga tuofāfine Kalisitiané ke nau toe fokotuʻu ʻenau ngaahi meʻa ke muʻomuʻá pea fakahaofi ha ngaahi vahaʻa taimi pau ki he lau Tohitapú mo e ako fakamātoató.

7, 8. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue ʻoku lava ke faʻa fakatau mai mei ai ʻa e taimi ki he lautohí mo e akó? (e) Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e fakafiefiá, pea ʻoku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he manatuʻi ʻo e meʻa ko ení ʻi hono fokotuʻu ʻa ʻetau ngaahi meʻa ke muʻomuʻá?

7 ʻI hono fakakātoá, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku lava ke tau fakatau mai ʻa e taimi ki he akó ʻi hono fakamoleki atu ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai ke fiemaʻú. Te tau ʻeke hifo nai kiate kitautolu, ‘Ko e hā ʻa e lahi ʻo e taimi ʻoku ou fakamoleki ʻi hono lau ʻa e ngaahi makasini pe ngaahi nusipepa fakamāmaní, sio ʻi he ngaahi polokalama televīsoné, fanongo ki he fasí, pe vaʻinga ʻi ha ngaahi vaʻinga ʻi he vitioó? ʻOku ou fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi muʻa ʻi he komipiutá ʻi heʻeku lau ko ia ʻa e Tohitapú?’ ʻOku pehē ʻe Paula: “ʻOua te mou hoko ʻo taʻefaituʻunga, kae hokohoko atu ʻi hono ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo Sihová.” (Efeso 5:​17NW) Ko hono ngāueʻaki taʻefaituʻunga ʻo e televīsoné ʻoku hā ko ha ʻuhinga lahi ia ʻoku ʻikai ke līʻoa ai ʻe he Kau Fakamoʻoni tokolahi ʻa e taimi feʻunga ki he ako fakafoʻituituí mo e lau Tohitapú.​—Sāme 101:3; 119:​37, 47, 48.

8 ʻOku pehē nai ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai te nau lava ke ako ʻi he taimi kotoa pē, ʻa ia ʻoku nau fiemaʻu ai ha fakafiefia. Lolotonga ʻo e moʻoni ení, ʻe lelei nai ke fakakaukau ki he lahi ʻo e taimi ʻoku tau fakamoleki ʻi he mālōloó pea fakahoa ia mo e taimi ʻoku fakamoleki moʻoni ʻi he akó pe ko hono lau ʻo e Tohitapú. ʻE fakaʻohovale nai ʻa e olá. Lolotonga ʻoku fiemaʻu ʻa e fakafiefiá mo e mālōloó, kuo pau ke tauhi kinaua ʻi hona tuʻunga totonú. Ko ʻena taumuʻá ke fakaivifoʻou kitautolu ki hono toe fakafoʻou ʻo e ngaahi ngāue fakalaumālié. ʻOku hanga ʻe he ngaahi polokalama televīsoné mo e ngaahi vaʻinga vitiō lahi ʻo ʻai ha taha ke ongosia, ka ko e lautohí mo e ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakaivifoʻou ia mo fakatupu longomoʻui.​—Sāme 19:​7, 8.

Founga ʻo Hono Fakaʻatā ʻe he Niʻihi Kinautolu ki he Akó

9. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e muimui ki he fakahinohino naʻe ʻomai ʻi he kiʻi tohi Ko Hono Vakaiʻi Fakaʻaho ʻa e Tohitapú​—1999?

9 Ko e talateu ki he pulusinga he 1999 ʻo e kiʻi tohi Ko Hono Vakaiʻi Fakaʻaho ʻa e Tohitapú ʻoku pehē ai: “ʻE hoko ʻo lelei taha ke vakai ki he konga tohi fakaʻahó mo e ngaahi fakamatala mei he kiʻi tohi ko ení ʻi he pongipongí. Te ke ongoʻi ai ko Sihova, ʻa e Faiako Maʻongoʻongá, kuó ne fafangu koe ʻaki ʻene ngaahi fakahinohinó. ʻOku lea fakaekikiteʻaki ʻo kau kia Sīsū Kalaisi naʻá ne maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová ʻi he pongipongi taki taha: ‘ʻOku ne [Sihova] fafangu au ʻi he pongipongi kotoa pe, ʻoku ne ueʻi hoku telingá ke fanongo hange ha tama akó.’ Ko e ngaahi fakahinohino peheé naʻe ʻoange ai kia Sīsū ‘ʻa e ʻelelo ʻo e tama akó’ koeʻuhí ke ne ‘ʻilo ʻa e ngaahi lea ke tokoniʻaki ʻa e ongosiá.’ (Ai. 30:20; 50:4; Mt. 11:​28-​30) ʻI he hoko ʻo ʻāʻā fekauʻaki mo e akonaki taimi totonu mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he pongipongi taki taha ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokoniʻi koe ke fekuki ai mo hoʻo ngaahi palopalemá tonu kae toe pehē foki ki hono teuʻi koe ʻaki ‘ʻa e ʻelelo ʻo e tama akó’ ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.” a

10. ʻOku anga-fēfē hono fakaʻatā ʻe he niʻihi ʻa kinautolu ki he lau Tohitapú mo e akó, pea ko e hā hono ngaahi ʻaongá?

10 ʻOku muimui ʻa e kau Kalisitiane tokolahi ʻi he fakahinohino ko ení ʻaki hono lau fakaʻaho ʻa e konga tohí mo e ngaahi fakamatalá pea ʻi hono lau ʻa e Tohitapú pe ako pongipongia. ʻI Falanisē ʻoku tuʻu pongipongia hake ai ha tāimuʻa anga-tonu ʻi he pongipongi kotoa pē ʻo līʻoa ʻa e miniti ʻe 30 ki hono lau ʻa e Tohitapú. Ko e hā kuó ne ʻai ia ke ne fai eni ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú? ʻOkú ne pehē: “ʻOku ueʻi loloto au, pea ʻoku ou pipiki ki heʻeku taimi-tēpile lautohí ʻo tatau ai pē pe ko e hā!” Ko e hā pē ʻa e taimi ʻi he ʻahó ʻoku tau filí, ko e meʻa mahuʻingá ke tau pipiki ki heʻetau taimi-tēpilé. Ko René Mica, ʻa ia kuó ne ʻi he ngāue tāimuʻá ʻo laka hake he taʻu ʻe 40 ʻi ʻIulope pea ʻi ʻAfilika Tokelau, ʻokú ne pehē: “Talu mei he 1950 ko ʻeku taumuʻá ia ke lau ʻa e Tohitapú fakakātoa ʻi he taʻu kotoa, ko e meʻa ia kuó u fai he taimí ni ʻo tuʻo 49. ʻOku ou ongoʻi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga eni ki heʻeku tauhi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo hoku Tokotaha-Fakatupú. Ko e fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi au ke mahinoʻi ʻa e fakamaau totonu ʻa Sihová mo hono ngaahi ʻulungaanga kehé ʻo toe lelei ange pea kuo hoko ia ko ha matavai ʻo e mālohi ʻoku faingataʻa ke tui ki ai.” b

“Ngaahi Tokonaki Meʻakai ʻi Hono Taimi Totonú”

11, 12. (a) Ko e hā ʻa e “ngaahi tokonaki meʻakai” fakalaumālie kuo tokonaki mai ʻe he “sētuata anga-tonú”? (e) Kuo anga-fēfē ʻa hono ʻomai ʻo e “ngaahi tokonaki meʻakaí” ʻi hono taimi totonú?

11 Hangē ko e tokoni ʻa e ngaahi tōʻonga kai tuʻumaʻú ki he moʻui lelei fakaesinó, ko ha taimi-tēpile tuʻumaʻu ki he akó mo e lau Tohitapú ʻoku tokoni ia ki he moʻui lelei fakalaumālié. ʻI he Kōsipeli ʻa Luké, ʻoku tau lau ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū: “Ko hai moʻoni ia ʻa e sētuata anga-tonú, ʻa e tokotaha potó, ʻa ia ʻe fakanofo ʻe hono pulé ke pule ki he kulupu ʻo ʻene kau ngāué ke ne hanganaki ʻoange kiate kinautolu honau ʻinasi ʻo e ngaahi tokonaki meʻakai ʻi hono taimi totonú?” (Luke 12:​42NW) Kuo laka hake eni he taʻu ʻe 120, ʻa hono ʻomai ʻo e “ngaahi tokonaki meʻakai [fakalaumālie] ʻi hono taimi totonú” ʻi he Taua Leʻo, pea pehē ki he ngaahi tohi mo e ngaahi pepa kehe kuo pulusi makatuʻunga ʻi he Tohitapú.

12 Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea “ʻi hono taimi totonú.” ʻI he mōmeniti tonú, ko hotau “Faiako Maʻongoʻongá,” ʻa Sihova, fakafou ʻi hono ʻAló mo e kalasi tamaioʻeikí, kuó ne tataki ʻa hono kakaí ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e tokāteliné pea mo e ʻulungāngá. ʻOku hangē ia kuo tau fanongo fakataha ki ha leʻo ʻoku pehē mai kiate kitautolu: “Ko eni ʻa e hala, fou ai; ka ai haʻo afe ki toʻomataʻu, pe ka ai haʻo afe ki toʻohema.” (Aisea 30:​20, 21) ʻIkai ngata aí, ʻi he taimi ʻoku lau tokanga ai ʻe he faʻahinga tāutaha ʻa e Tohitapú mo e kotoa ʻo e ngaahi tohi faka-Tohitapú, ʻoku nau toutou maʻu ai ʻa e ongoʻi ko e ngaahi fakakaukau ʻoku fakahaaʻi ʻi aí ʻoku fakahanga tefito mai ia kiate kinautolu. ʻIo, ko e akonaki mo e tataki fakaʻotuá ʻe hoko mai ia ʻi hono taimi totonú kiate kitautolu, ʻo fakaivia ai kitautolu ke tau talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pe ko hano fai ʻo ha fili fakapotopoto.

Fakatupulekina ʻa e Ngaahi Tōʻonga Kai Lelei

13. Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga kai fakalaumālie ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke leleí?

13 Ke maʻu ʻaonga kakato mei he “ngaahi tokonaki meʻakai” pehē kuo tokonaki mai ʻi hono taimi totonú, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e ngaahi tōʻonga kai lelei. ʻOku fiemaʻu ke maʻu ha taimi-tēpile tuʻumaʻu ki he lau Tohitapú mo e ako fakafoʻituituí pea ke pipiki ki ai. ʻOkú ke maʻu ha ngaahi tōʻonga kai lelei fakalaumālie mo e ngaahi vahaʻa taimi tuʻumaʻu ʻo e ako mālohi fakafoʻituituí? Pe ʻokú ke lau fakavave pē ʻa e fakamatala ko ia kuo ʻosi teuteuʻi lelei maʻatautolú, ʻo kai pē mo lele, hangē ko e laú, pe aʻu ʻo liʻaki kotoa ha ngaahi houa kai? Ko e ngaahi tōʻonga kai fakalaumālie ʻoku ʻikai leleí kuo fakatupunga ai ʻa e niʻihi ke nau hoko ʻo vaivai ʻi he tuí​—naʻa mo ʻenau ʻauhia atu.​—1 Timote 1:​19; 4:​15, 16.

14. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ʻa e fakamanatu lelei ʻo e fakamatala ʻoku hā nai ʻoku ngali anga-maheni mo iá?

14 ʻOku ongoʻi nai ʻe he niʻihi kuo nau ʻosi ʻiloʻi ʻa e ngaahi tokāteline tefitó pea ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe he kupu kotoa pē ha meʻa foʻou kakato. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻa e ako mo e maʻu fakataha tuʻumaʻú ia. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku fiemaʻu ke fakamanatuʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kuo tau ʻosi akó. (Sāme 119:​95, 99; 2 Pita 3:1; Siutasi 5) Hangē tofu pē ko hono teuteu ʻe ha tokotaha feimeʻatokoni lelei ʻa e ngaahi meʻa tefito tatau ʻi ha ngaahi founga ifo lahi, ʻoku tokonaki mai ʻe he kalasi tamaioʻeikí ʻa e meʻakai fakatupu ivi fakalaumālié ʻi ha founga lahi kehekehe. Naʻa mo e ngaahi kupu ʻoku kātoi ai ʻa e ngaahi kaveinga kuo toutou lave ki ai ki muʻá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi poini lelei ange ʻe ʻikai te tau loto ke tō mei ai. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ʻoku tau maʻu mei he fakamatala ʻoku tau laú ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he tuʻunga lahi ʻi he lahi ʻo e taimi mo e feinga ʻoku tau fakamoleki ʻi hono ako iá.

Ngaahi ʻAonga Fakalaumālie mei he Lautohí mo e Akó

15. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he lau mo ako ʻo e Tohitapú ke tau hoko ko e kau faifekau lelei ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?

15 Ko e ngaahi ʻaonga ʻoku tau maʻu mei hono lau mo ako ʻa e Tohitapú ʻoku lahi fau. ʻOku tokoniʻi ai kitautolu ke tau aʻu ki he taha ʻo hotau ngaahi fatongia tefito faka-Kalisitiané, ʻa ia ko e pehē, ke tau hoko tāutaha nai ai “ko e tangata ngaue ʻoku ʻikai ma, ko hoʻo tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoni.” (2 Timote 2:15) Ko e lahi ange ʻo ʻetau lau mo ako ʻa e Tohitapú, ko e lahi ange ia ʻa hono fakafonu ʻo hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá. ʻI he hangē leva ko Paulá, te tau malava ai ke ‘fefakaʻuhingaʻaki mo e kakaí mei he ngaahi Konga Tohitapú, ʻo fakamatalaʻi mo fakamoʻoniʻi ʻaki ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatalá’ ʻa e moʻoni fakaofo ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. (Ngāue 17:​2, 3NW) ʻE fakalahi ai ʻetau pōtoʻi ʻi he faiakó, pea ko ʻetau ngaahi lāuleá, ngaahi talanoá, mo e akonakí ʻe toe fakatupu langa hake fakalaumālie lahi ange ai.​—Palovepi 1:5.

16. ʻI he ngaahi founga fakafoʻituitui fē ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mei hono lau mo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá?

16 Tānaki atu ki ai, ko e taimi ʻoku līʻoa ki hono sivisiviʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá te ne fakaivia kitautolu ke liliu ʻetau moʻuí ke toe kakato ange ki he ngaahi founga ʻa Sihová. (Sāme 25:4; 119:​9, 10; Palovepi 6:​20-​23) ʻE ʻai ai ke mālohi hotau ngaahi ʻulungaanga fakalaumālié, hangē ko e anga-fakatōkilaló, mateakí, mo e fiefiá. (Teutalonome 17:​19, 20; Fakahā 1:3) ʻI he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻu mei hono lau mo ako ʻa e Tohitapú, ʻoku tau fiefia ai ʻi ha tafe tauʻatāina ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻo iku ai ki ha lahi fau ange ʻo e fua ʻo e laumālié ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí.​—Kaletia 5:​22, 23.

17. ʻOku anga-fēfē ʻa ʻene kaunga ʻa e lahi mo e tuʻunga lelei ʻo ʻetau lau Tohitapú mo e ako fakafoʻituituí ki hotau vahaʻangatae mo Sihová?

17 Ko e meʻa mahuʻinga lahi tahá, ko e taimi kuo fakatau mai mei he ngaahi ngāue kehé ke lau mo ako ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá te ne ʻomai ʻa e ngaahi pale lelei ʻi he fekauʻaki mo hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Naʻe lotu ʻa Paula ke lava nai ʻa hono kaungā Kalisitiané ʻo “fonu ʻi he ʻilo totonu ki hono finangalo [ʻo e ʻOtuá] ʻi he poto kotoa mo e mahino fakalaumālie, koeʻuhi ke ʻaʻeva taau mo Sihova ki he ngataʻanga ʻo hono fakahōifuaʻi kakato iá.” (Kolose 1:​9, 10NW) ʻI he founga tatau, kiate kitautolu ke tau “ʻaʻeva taau mo Sihova,” kuo pau ke tau “fonu ʻi he ʻilo totonu ki hono finangalo ʻi he poto kotoa mo e makupusi fakalaumālie.” ʻOku hā mahino, ko ʻetau maʻu ʻa e tāpuaki mo e hōifua ʻa Sihová ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he tuʻunga lahi, ʻi he lahi mo e tuʻunga lelei ʻo ʻetau lau mo e ako fakafoʻituitui ʻo e Tohitapú.

18. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻatautolu ia kapau ʻoku tau muimui ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Sione 17:3?

18 “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) Ko e taha ia ʻo e ngaahi konga Tohitapu ʻoku ngāueʻaki lahi taha ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai moʻoni ke siʻi ʻa hono mahuʻingá kiate kitautolu taki taha ke fai pehē fakafoʻituitui. Ko ʻetau ʻamanaki tonu ke moʻui taʻengatá ʻoku ala lava ia ʻi heʻetau tupulaki ʻi he ʻiloʻi ʻa Sihova mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. Pea fakakaukau atu pē ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. ʻE ʻikai ʻaupito ha ngataʻanga ki heʻetau ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo Sihová​—pea ʻe ʻi ai ha tuʻunga taʻengata ke ako ai ʻo fekauʻaki mo ia!​—Koheleti 3:​11; Loma 11:33.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Sio ki he kupu “Taimi ʻOku Nau Lau Ai Iá mo e Founga ʻOku Nau Maʻu ʻAonga Aí,” naʻe pulusi ʻi he ʻīsiu ʻo Mē 1, 1995, ʻo e The Watchtower, peesi 20-21.

Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu

• Ko e hā ʻoku fakaeʻa ʻi he founga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau taimí?

• Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue ʻoku lava ke fakatau mai mei ai ʻa e taimi ki hono lau mo ako ʻa e Tohitapú?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokanga ki heʻetau ngaahi tōʻonga kai fakalaumālié?

• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku hoko mai mei hono lau mo ako ʻa e ngaahi Konga Tohitapú?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 20, 21]

Ko hono lau mo ako tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú te ne fakaivia kitautolu ke tau ‘tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní’

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Ko hono ʻai ke mafamafatatau ʻa e ngaahi ngāue kehe ʻi heʻetau moʻui femoʻuekiná mo e ngaahi ngāue fakalaumālié ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi pale lelei