Skip to content

Skip to table of contents

Lau Tohitapú—ʻAonga mo Fakafiefia

Lau Tohitapú—ʻAonga mo Fakafiefia

Lau Tohitapú—ʻAonga mo Fakafiefia

“Kuo pau ke ke . . . lau ia ʻi he ʻaho mo e pō.”​—SIOSIUA 1:​8NW.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi ʻo e lautohí fakalūkufua pea tautefito ki he lau Tohitapú?

 KO HONO lau ʻa e tohi mahuʻingá ko ha ngāue ʻaonga ia. Ko e filōsefa fakapolitikale Falanisē ko Montesquieu (Charles-Louis de Secondat) naʻá ne tohi: “Kiate au, kuo hoko maʻu pē ʻa e akó ko e fakaleleiʻanga lahi taha ia ki he fakaongosia ʻi he moʻuí. Kuo ʻikai ʻaupito hoko mai kiate au ha loto-mafasia kuo teʻeki ke toʻo atu ʻe he lautohi ʻi ha houa ʻe tahá.” Ki he tuʻunga taupotu tahá, ʻoku moʻoni eni fekauʻaki mo e lau Tohitapú. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e lao ʻa Sihova ʻoku haohaoa, ʻoku fakafoki ai ʻa e laumalie; ko e fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku pau, ʻoku fakapoto ai siʻi taʻe fie vale. Ko e ngaahi enginaki ʻa Sihova ʻoku totonu, ʻoku fakatupu loto fiefia.”—Sāme 19:​7, 8.

2. Ko e hā kuo fakatolonga mai ai ʻe Sihova ʻa e Tohitapú ʻi he kotoa ʻo e ngaahi kuongá, pea ko e hā ʻokú ne ʻamanekina ke fai ki ai ʻe heʻene kakaí?

2 ʻI hono tuʻunga ko e Faʻu-Tohi ʻo e Tohitapú, kuo fakatolonga ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e ngaahi senituli ʻo e fakafepaki loto-kovi mei hono ngaahi filí, fakatouʻosi ʻi he fakalotu mo e fakaemāmani. Koeʻuhi ko hono finangaló ia ke “maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni,” kuó ne ʻai ʻa ʻene Folofolá ke ala maʻu ia ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (1 Timote 2:4) ʻOku fakafuofua ko e peseti nai ʻe 80 ʻo e kau nofo ʻi he māmaní ʻoku lava ke aʻu ki ai ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻe 100. Ko e konga tohi ʻo e Tohitapú fakakātoa ʻoku ala maʻu ia ʻi he ngaahi lea ʻe 370, pea ko e ʻū konga ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻoku lava ke lau ia ʻi he toe ngaahi lea mo e ngaahi lea fakafeituʻu ʻe 1,860. ʻOku finangalo ʻa Sihova ke lau ʻe hono kakaí ʻa ʻene Folofolá. ʻOkú ne tāpuakiʻi ʻa ʻene kau sevāniti ʻoku nau tokanga ki heʻene Folofolá, ʻio, ʻo nau lau fakaʻaho iá.​—Sāme 1:​1, 2.

Ko e Lau Tohitapú ʻOku Fiemaʻu Ia ki he Kau ʻOvasiá

3, 4. Ko e hā naʻe fiemaʻu ʻe Sihova mei he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí, pea ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ki he fiemaʻu ko ení ʻoku toe ngāueʻaki ia ki he kau mātuʻa Kalisitiane ʻo e ʻaho ní?

3 ʻI he lau mo sioloto atu ki he taimi ʻa ia ʻe ʻi ai ai ha tuʻi fakaetangata ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, naʻe folofola ʻa Sihova: “Ka faifai pea ne nofo ʻi he taloni ʻo hono puleʻanga, te ne hiki ʻa e tatau ʻo e lao ni mei he tohi ʻoku ʻi he ʻao ʻo e kau Livai taulaʻeiki: pea te ne feʻao mo ia, pea te ne lau ai ʻi he ngaahi ʻaho kotoa oʻene moʻui: koeʻuhi ke ne ako ke ʻapasia kia Sihova ko hono ʻOtua, ke tauhi ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao ni mo konisitutone ke fai ki ai: ke ʻoua naʻa hiki hono loto, ʻo ne taʻetokaʻi hono kainga [“fanga tokouá,” NW], pea ke ʻoua te ne afe mei he tuʻutuʻuni ki toʻomataʻu pe toʻohema.”—Teutalonome 17:​18-20.

4 Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe fiemaʻu ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻIsileli ki he kahaʻú ke nau lau fakaʻaho ʻa e tohi ʻo e lao fakaʻotuá: (1) “koeʻuhi ke ne ako ke ʻapasia kia Sihova ko hono ʻOtua, ke tauhi ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao ni mo konisitutone ke fai ki ai”; (2) “ke ʻoua naʻa hiki hono loto, ʻo ne taʻetokaʻi hono fanga tokouá”; (3) “ke ʻoua te ne afe mei he tuʻutuʻuni ki toʻomataʻu pe toʻohema.” ʻIkai ʻoku fiemaʻu ki he kau ʻovasia Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ke nau ʻapasia kia Sihova, talangofua ki heʻene ngaahi laó, fakaʻehiʻehi mei hono hakeakiʻi kinautolu ʻo māʻolunga ʻi honau fanga tokouá, pea fakaʻehiʻehi mei he afe mei he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová? Ko e moʻoni ko hono lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú ʻoku ʻikai ke siʻi ʻa hono mahuʻingá kiate kinautolu ʻi hono mahuʻinga ko ia ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí.

5. Ko e hā naʻe tohi ki muí ni ʻe he Kulupu Pulé ki he kau mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá ʻo fekauʻaki mo e lau Tohitapú, pea ko e hā ʻe lelei ai ki he kau mātuʻa Kalisitiané kotoa ke nau muimui ki he akonaki peheé?

5 Ko e kau mātuʻa Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku nau maʻu ha taimi-tēpile mātuʻaki femoʻuekina, ʻo ʻai ai ʻa e lau Tohitapu fakaʻahó ko ha pole. Ko e fakatātaá, ko e kau mēmipa ʻo e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e kau mēmipa ʻo e ngaahi Kōmiti Vaʻá ʻi māmani lahí ko e kau tangata mātuʻaki femoʻuekina kotoa. Neongo ia, ko ha tohi ki muí ni mei he Kulupu Pulé ki he ngaahi Kōmiti Vaʻá kotoa naʻe fakamamafaʻi mai ai ʻa e fiemaʻu ki he lau Tohitapu fakaʻahó mo e ngaahi tōʻonga ako leleí. ʻI he meʻá ni, ʻi he fakahaaʻi ʻe he tohí, ʻe fakalahi ai ʻetau ʻofa kia Sihová pea ki he moʻoní, pea “te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻetau tuí, fiefiá, mo e kītakí ʻo aʻu ki he ngataʻanga lāngilangiʻiá.” Ko e kau mātuʻa kotoa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau ongoʻi ʻa e fiemaʻu tatau. Ko hono lau fakaʻaho ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau “fai fakapotopoto.” (Siosiua 1:​7, 8) Kiate kinautolu, fakahangatonu, ko e lau Tohitapú ʻoku “ʻaonga ki he akonakí, ki he valoki, ki he fakatonutonu, pea ki he akoʻi ki he māʻoniʻoní.”​—2 Timote 3:​16, Revised Standard Version.

Ko ha Fiemaʻu ki he Iiki mo e Taʻumotuʻa

6. Ko e hā naʻe lau leʻo-lahi ai ʻe Siosiua ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao ʻa Sihová ʻi he ʻao ʻo e ngaahi matakali kuo fakatahataha ʻo ʻIsilelí pea mo e kau mulí?

6 ʻI he kuonga muʻá, naʻe ʻikai ke ala maʻu ai ʻa e ngaahi tatau tāutaha ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ke ngāueʻaki fakafoʻituitui, ko ia naʻe fai ʻa e lau Tohitapú ki he fuʻu kakai naʻe fakatahataha. Hili hono ʻoange kiate ia ʻe Sihova ʻa e ikunaʻi ʻo e kolo ko ʻAí, naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Siosiua ʻa e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí ʻi he veʻe Moʻunga ʻĪpalé mo e Moʻunga Kelisimí. ʻOku tala mai leva kiate kitautolu ʻe he fakamatalá: “Naʻa ne lau ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao, ʻa e tapuaki mo e fakamalaʻia, ʻo hange ko ia kotoa naʻe tuʻu ʻi he tohi lao. Naʻe ʻikai ha momoʻi lea ʻi he meʻa kotoa naʻe tuʻutuʻuni ʻe Mosese ʻa ia naʻe ʻikai ke aʻau ʻe Siosiua ʻi he ʻao ʻo e fakataha kotoa ʻo Isileli, mo honau kau fefine, mo honau tamaiki, pea mo e muli naʻe felemofafo ʻiate kinautolu.” (Siosiua 8:​34, 35) Ko e iiki mo e taʻumotuʻa, kakai ʻo e fonuá mo e kau nofo muli maí, naʻe fiemaʻu ke nau maʻu, ʻo hangē ia kuo tongi ʻi honau lotó mo e ʻatamaí ʻa e ʻulungaanga ʻe ʻomai ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová mo e meʻa ʻe ʻikai ʻomai ai ʻene hōifuá. Ko hono fai ʻi ha tuʻunga tuʻumaʻu ʻa e lau Tohitapú te ne tokoniʻi moʻoni kitautolu ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni.

7, 8. (a) Ko hai he ʻahó ni ʻoku hangē ko e kau “muli,” pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke nau lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku lava ai ʻa e “tamaiki” ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová ʻo muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?

7 ʻI he ʻahó ni, ko e laui miliona ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau hangē ko e kau “muli” ko iá ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie. ʻI he taimi ʻe taha, naʻa nau nofo ai ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní, ka kuo liliu ʻenau moʻuí. (Efeso 4:​22-​24; Kolose 3:​7, 8) ʻOku fiemaʻu maʻu pē ke fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihova ki he leleí mo e koví. (Emosi 5:​4, 15) Ko hono lau fakaʻaho ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tokoni ia kiate kinautolu ke nau fai ʻa e meʻá ni.​—Hepelu 4:​12; Semisi 1:25.

8 ʻOku toe ʻi ai foki mo e “tamaiki” tokolahi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová kuo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá ka ʻoku fiemaʻu ke fakatuipauʻi kinautolu ʻo fekauʻaki mo e totonu ʻo hono finangaló. (Loma 12:​1, 2) ʻE lava fēfē ke nau fai ia? ʻI ʻIsileli, naʻe fakahinohinoʻi ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau tangata taʻumotuʻá: “Te ke lau ʻa e lao ko e ni ʻi he ʻao ʻo Isileli katoa, ke nau fanongo ki ai. Fakataha ʻa e kakai, ʻa e kau tangata, mo e kau fefine, mo e tamaiki, mo hoʻo muli ʻoku nofo ʻi ho kolo, koeʻuhi ke nau fanongoa, pea koeʻuhi ke nau maʻu akonaki, mo ʻapasia kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ke nau tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻo e lao ni; pea ke fanongo ʻe heʻenau fanau ʻa ia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ia, pea ke nau ako ke ʻapasia kia Sihova ko homou ʻOtua.” (Teutalonome 31:​11-13) ʻI he nofo he malumalu ʻo e Laó, ko Sīsū ʻi hono muʻaki taʻu 12 naʻá ne fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia vēkeveke ʻi hono mahinoʻi ʻa e ngaahi lao ʻa ʻene Tamaí. (Luke 2:​41-​49) Ki mui ai, naʻá ne angaʻaki ke fanongo mo kau ʻi he lau Konga Tohitapu ʻi he sinakoké. (Luke 4:​16; Ngāue 15:21) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻa e toʻutupu he ʻaho ní ke nau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻaki hono lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻi hono maʻu tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻa ia ʻoku lau mo ako ai ʻa e Tohitapú.

Lau Tohitapú​—Ko ha Meʻa Muʻomuʻa

9. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau filifili ʻa e meʻa ʻoku tau laú? (e) Ko e hā naʻe fakamatala ʻe he ʻētita naʻá ne faʻu ʻa e makasini ko ení ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tohi tokoni ako Tohitapú?

9 Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone poto: “ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e faʻu tohi ke lahi, pea ko e faʻa lautohi ko e meʻa fakaongosia kakano.” (Koheleti 12:12) ʻE tānaki atu nai ʻe ha taha ko hono lau ʻo e ngaahi tohi lahi ʻoku pulusi he ʻaho ní ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakaongosia ki he kakanó, ka ko hono moʻoní, ʻoku fakatuʻutāmaki ia ki he ʻatamaí. Ko ia, ʻoku mahuʻinga ke hoko ʻo filifili. ʻI he tānaki atu ki hono lau ʻetau ngaahi tohi ako-Tohitapú, ʻoku fiemaʻu ke tau lau ʻa e Tohitapú tonu. Ko e ʻētita naʻá ne faʻu ʻa e makasini ko ení naʻá ne tohi ki heʻene kau lautohí: “ʻOua naʻa ngalo ko e Tohitapú ʻa ʻetau Tuʻungá pea neongo ai pē ʻa e foaki mai nai ʻetau ngaahi tokoní mei he ʻOtuá ko e ‘ngaahi tokoni’ kinautolu ʻo ʻikai ko ha ngaahi fetongi ia ʻo e Tohitapú.” a Ko ia ai, lolotonga ʻa e ʻikai liʻaki ʻa e ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú, ʻoku fiemaʻu ke tau lau ʻa e Tohitapú tonu.

10. Kuo anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa e mahuʻinga ʻo e lau Tohitapú?

10 ʻI he lāuʻilo ki he fiemaʻu ko ení, kuo fakataimitēpileʻi ʻi ha ngaahi taʻu he taimí ni ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa e lau Tohitapú ko ha konga ia ʻo e polokalama Ako Fakafaifekau Fakateokalatí ʻi he fakatahaʻanga taki taha. (Mātiu 24:​45PM) Ko e polokalama lau Tohitapu lolotongá ʻoku ʻosiki ai ʻa e Tohitapú kotoa ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e taʻu nai ʻe fitu. Ko e taimi-tēpile ko ení ʻoku ʻaonga ia ki he tokotaha kotoa kae tautefito ki he faʻahinga foʻou ʻa ia kuo teʻeki ai ʻaupito te nau lau kotoa ʻa e Tohitapú. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau kau ki he Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí maʻá e kau misinalé pea mo e Akoʻanga Ako Fakafaifekaú pea pehē ki he kau mēmipa foʻou ʻo e fāmili Pētelí ʻoku fiemaʻu ke nau lau ʻa e Tohitapú fakakātoa ʻi he taʻu ʻe taha. Ko e hā pē ʻa e taimi-tēpile ʻokú ke muimui ki aí, ʻi he tuʻunga tāutahá pe ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí, ko hono tauhi iá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e fakamuʻomuʻa ʻo e lau Tohitapú.

Ko e Hā ʻOku Fakaeʻa ʻi Hoʻo Ngaahi Tōʻonga Lautohí?

11. ʻOku anga-fēfē, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fafangaʻi kitautolu ʻi he ngaahi folofola ʻa Sihová ʻi he ʻaho kotoa pē?

11 Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia ʻi he tauhi ki hoʻo taimi-tēpile lau Tohitapú, ʻe feʻungamālie nai ke ke ʻeke hifo kiate koe: ‘Ko e hā nai ʻa e kaunga mālohi ʻo ʻeku ngaahi tōʻonga lautohí pe sio TV ki heʻeku malava ke lau ʻa e Folofola ʻa Sihová?’ Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe Mōsesé​—mo e toe leaʻaki ʻe Sīsū​—ʻo pehē “oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 4:4; Teutalonome 8:3) Hangē tofu pē ko ʻetau fiemaʻu ke kai mā, pe ko e meʻa tatau mo ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí koeʻuhi ke fakatolonga hotau sino fakamatelié, ʻoku pehē pē ʻetau fiemaʻu ke maʻu fakaʻaho ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa Sihová ke tauhi maʻu hotau tuʻunga fakalaumālié. ʻOku lava ke tau aʻu ki he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha ʻaki hono lau ʻa e ngaahi Konga Tohitapú.

12, 13. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fakatātaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e holi ʻoku totonu ke tau maʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa hono ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e fakatātā ʻo e huʻakaú ʻo kehe ia mei hono ngāueʻaki ʻe Pitá?

12 Kapau ʻoku tau mahinoʻi ʻa e Tohitapú, “naʻe ʻikai ko e lea ʻa e tangata . . . ka ko e folofola ʻa e ʻOtua,” ʻe tohoakiʻi ai kitautolu ki ai ʻo hangē tofu pē ko e holi ʻa ha pēpē ki he huʻakau ʻi heʻene faʻeé. (1 Tesalonaika 2:13) Naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e fakahoa ko iá, ʻi heʻene tohi: “Mou fai ʻo hange ko e fanau toki faʻeleʻi, ʻo mou holi ki he huʻakau fakaloto ʻoku taʻehuʻi, koeʻuhi ke mou tupu ai ke aʻusia ʻa e fakamoʻui: ʻo kapau moʻoni ne mou kamata [“ahiʻahiʻi ʻoku anga-lelei,” NW] ʻa e ʻEiki.” (1 Pita 2:​2, 3) Kapau kuo tau ʻahiʻahiʻi moʻoni, ʻaki ʻa e aʻusia fakafoʻituitui, “ʻoku anga-lelei ʻa e ʻEiki,” te tau fakatupu ai ha holi ki he lau Tohitapú.

13 ʻOku totonu ke fakatokangaʻi naʻe ngāueʻaki ʻe Pita ʻi he konga ko ení ʻa e fakafehoanaki ki he huʻakaú ʻo kehe ia mei he ʻapositolo ko Paulá. Ki ha pēpē toki fanauʻi foʻou, ʻoku aʻusia ʻe he huʻakaú ʻa ʻene ngaahi fiemaʻu kakato fakaemeʻatokoní. Ko e fakatātā ʻa Pitá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú ke “tupu ai ke aʻusia ʻa e fakamoʻui.” Ko Paula, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e fiemaʻu ʻo e huʻakaú ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e tōʻonga fafanga taʻefeʻunga ʻi he tafaʻaki ʻa e niʻihi ʻoku nau taukaveʻi ko e kakai lalahi fakalaumālie kinautolu. ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane Hepeluú, naʻe tohi ʻe Paula: “Neongo naʻe totonu ke mou faiako, koeʻuhi ko hoʻomou fuoloa, ka ko homou tāu ʻeni ke toe ako kiate kimoutolu ʻe ha taha ʻa e motuʻalea ʻo e ngaahi elemeniti ʻo e folofola ʻa e ʻOtua. ʻIo, kuo mou hoko ko ha kakai ʻoku tuha mo ha huʻakau pe, ʻo ʻikai mo e meʻakai malohi. He ʻilonga ʻa ia ʻoku meʻakaiʻaki ʻa e huʻakau, ʻoku ne taʻepoto ʻi he folofola ʻo e maʻoniʻoni, he ko e valevale ia. Ka ko e meʻakai malohi ʻoku ʻanautolu ʻoku matuʻotuʻa, ʻa kinautolu ʻa ia ko e meʻa ʻi heʻenau faʻa fai, kuo ako honau ngaahi ongoʻanga ke sivi ʻa e lelei mo e kovi.” (Hepelu 5:​12-14) Ko e lau Tohitapu tokangá ʻoku lava ke ne fai ʻa e meʻa lahi ke fakatupulekina ai ʻetau ngaahi mafai fakaefakakaukaú pea ke fakaʻaiʻai ʻetau holi ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.

Founga ke Lau Ai ʻa e Tohitapú

14, 15. (a) Ko e hā ʻa e monū ʻoku tuʻuaki mai kiate kitautolu ʻe he Faʻu-Tohi ʻo e Tohitapú? (e) ʻOku lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he poto fakaʻotuá? (ʻOmai ha ngaahi fakatātā.)

14 Ko e lau Tohitapu ʻaonga tahá ʻoku kamata ia, ʻikai ʻaki ʻa e lautohí, ka ʻi he lotú. Ko e lotú ko ha monū tuʻu-ki-muʻa ia. ʻOku hangē ia ko haʻo kamata lau ha tohi ʻi ha kaveinga loloto ʻaki hono ui ʻo e tokotaha faʻu-tohí ʻo kole ʻene tokoní ki hono mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ke teu ke laú. Ko ha ʻaonga lahi fakaʻulia ē ʻe lava ke hokó! Ko e Faʻu-Tohi ʻo e Tohitapú, ʻa Sihova, ʻokú ne tuʻuaki atu kiate koe ʻa e monū ko iá. Ko ha mēmipa ʻo e kulupu pule ʻo e ʻuluaki senitulí naʻá ne tohi ki hono fanga tokouá: “Kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau; pea ʻe foaki ia ki ai. Ka ke ne kole tui pe, ʻo ʻoua ʻe talaʻa.” (Semisi 1:​5, 6) Ko e Kulupu Pule ʻi onopōní ʻokú ne enginaki tuʻumaʻu mai kiate kitautolu ke tau kau ʻi he lau Tohitapu fakamātoató.

15 Ko e potó ia ʻa hono ngāueʻaongaʻaki ʻo e ʻiló. Ko ia, ki muʻa ke fakaava ʻa hoʻo Tohitapú, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi poini ʻi hoʻo lautohí ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke ngāueʻaki ʻi hoʻo moʻui fakafoʻituituí. Fakatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa foʻou kuó ke akó mo e ʻilo ki muʻá. Fakahū kinautolu ki he “sīpinga ʻo e ngaahi foʻi lea lelei” kuó ke hoko ʻo ʻiloʻí. (2 Timote 1:​13NW) Fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuohilí, pea ʻeke hifo kiate koe tonu pe naʻe mei fēfē hoʻo angafaí ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga meimei tatau.​—Senesi 39:​7-9; Taniela 3:​3-6, 16-​18; Ngāue 4:​18-​20.

16. Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻoku ʻomai ke fakaivia ai kitautolu ke tau ʻai ʻetau lau Tohitapú ke toe lelei mo ʻaonga ange?

16 ʻOua ʻe lautohi pē ke ʻosiki ha ngaahi peesi. Tuku ki ai hao taimi. Nōfoʻi ʻi he meʻa ʻokú ke laú. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi fihi ai ʻi ha foʻi poini pau, sio ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala fekolosiʻakí kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa pehē ʻi hoʻo Tohitapú. Kapau ʻoku teʻeki pē ke mahino ʻa e poiní, hiki ha nouti ke fai ha fekumi lahi ange ki ai ʻamui. ʻI hoʻo laú, fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi konga tohi ʻoku tautefito ʻa hoʻo loto ke manatuʻí pe hiki tatau kinautolu. Te ke toe tānaki atu ki ai ha ngaahi nouti fakafoʻituitui mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala fekolosiʻaki ki he tafaʻakí. Ki he ngaahi konga tohi ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻi ai nai ʻa e ʻaho te ke fiemaʻu ai ʻi hoʻo ngāue fakamalangá mo fakafaiakó, hikiʻi ʻa e foʻi lea tefitó pea vakaiʻi ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi foʻi lea faka-Tohitapu ʻi mui ʻi hoʻo Tohitapú. b

ʻAi ʻa e Lau Tohitapú ko ha Meʻa Fakamānako

17. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau manako ʻi hono lau ʻa e Tohitapú?

17 Naʻe lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo fekauʻaki mo ha tangata fiefia ʻa ia “ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ʻio ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po.” (Sāme 1:2) Ko ʻetau lau Tohitapu fakaʻahó ʻoku ʻikai totonu ke hoko ia ko ha ngāue ka ko ha meʻa fakamānako moʻoni. Ko e founga ʻe taha ʻoku tau ʻai ai ia ko ha meʻa fakafiefiá ko e hoko ʻo lāuʻilo ai pē ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa kuo akó. Naʻe tohi ʻa Tuʻi Solomone poto: “Monuʻiaā [“fiefia,” NW] ka ko e tangata kuo ne ʻilo ʻa poto, . . . Ko hono ngaahi hala ko e koto malie, pea ko e koto melino hono ngaahi afenga kotoa pe. Ko e ʻakau-ʻo e-moʻui ia kiate kinautolu ʻoku puke ia; pea ʻoku [fiefia] ʻa kinautolu ʻoku kuku ki ai.” (Palovepi 3:​13, 17, 18) Ko e feinga ʻoku fiemaʻu ke maʻu mai ʻaki ʻa e potó ʻoku mahuʻinga moʻoni, he ko hono ngaahi halá ko e ngaahi hala ia ʻo e mālie, melino, fiefia, pea fakaʻosí, ko e moʻui.

18. Ko e hā ʻoku fiemaʻú ʻo tānaki atu ki he lau Tohitapú, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

18 ʻIo, ko e lau Tohitapú ʻoku fakatou ʻaonga mo fakafiefia. Ka ʻoku feʻunga pē ia? Ko e kau mēmipa ʻo e siasi ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané kuo nau lau ʻa e Tohitapú ʻi he laui senituli, “ʻo nau ako ai pe, ka talaʻehai ʻoku nau lava ke aʻusia ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo e moʻoni.” (2 Timote 3:7) Ke hoko ʻa e lau Tohitapú ʻo fua lelei, kuo pau ke tau fai ia mo ha fakakaukau ke ngāueʻaki ʻa e ʻilo ko ia kuo maʻú ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau ngāue ʻo e malangá mo e faiakó. (Mātiu 24:14; 28:​19, 20) ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e feinga mo e ngaahi founga lelei ʻo e akó, ʻa ia ʻe toe lava ke hoko ia ʻo fakafiefia mo fakafiemālie, hangē ko ia te tau sio ki ai ʻi he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom, ko e pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., peesi 241.

b Sio ki he Taua Leʻo ʻo Sepitema 1, 1995, peesi 14-15, “Ngaahi Fokotuʻu ke Fakalahi Ange Hoʻo Lau Tohitapú.”

Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu

• Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ki he ngaahi tuʻi ʻIsilelí ʻoku ngāueʻaki he ʻahó ni ki he kau ʻovasiá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

• Ko hai ʻi he ʻahó ni ʻoku hangē ko e kau “muli” mo e “tamaiki,” pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke nau lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú?

• Ko e hā ʻa e ngaahi founga tefito kuo tokoniʻi ai kitautolu ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto” ke lau tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú?

• ʻOku lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mo e fiefia moʻoni mei heʻetau lau Tohitapú?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

ʻOku fiemaʻu tautefito, ki he kau mātuʻá, ke nau lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe angaʻaki ʻe Sīsū ke kau ʻi he lau Konga Tohitapu ʻi he sinakoké