Skip to content

Skip to table of contents

ʻE Lava Ke Ke Kei Maʻa Fakaeʻulungaanga

ʻE Lava Ke Ke Kei Maʻa Fakaeʻulungaanga

ʻE Lava Ke Ke Kei Maʻa Fakaeʻulungaanga

“Ko eni ae ofa ki he Otua, koe tau fai ki he ene gaahi fekau.”—1 SIONE 5:​3PM.

1. Ko e hā ʻa e kehekehe ʻi he ʻulungāngá ʻoku mātā ʻi he kakaí ʻi he ʻahó ni?

 ʻI HE taimi fuoloá, naʻe fakamānavaʻi ai ʻa e palōfita ko Malakaí ke ne tomuʻa tala ha taimi ʻe hā mahino ai ʻa e ʻulungaanga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo kehe ʻaupito mei he kakai ko ia ʻoku ʻikai te nau tauhi ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe he palōfitá: “Te mou toe sio ki he fai kehe kehe ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala, ʻa e faikehekehe ʻa e taha ʻoku ngaue ki he ʻOtua mo ia ʻoku ʻikai ke ngaue ki ai.” (Malakai 3:18) ʻOku lolotonga fakahoko ʻa e kikite ko iá he ʻahó ni. Ko hono fai ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi fekau ko ia ʻoku fiemaʻu ai ʻa e maʻa fakaeʻulungāngá, ko e ʻalunga fakapotopoto mo totonu taha ia ʻi he moʻuí. Ka, ʻoku ʻikai ko ha ʻalunga faingofua maʻu pē ia. Ki ha ʻuhinga lelei, naʻe pehē ʻe Sīsū ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau feinga tōtōivi ke maʻu ʻa e fakamoʻuí.—Luke 13:​23, 24.

2. Ko e hā ʻa e ngaahi tenge mei tuʻa ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ki he niʻihi ke kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá?

2 Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ke kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá? Ko e taha e ʻuhingá ʻoku ʻi ai ha ngaahi tenge mei tuʻa. ʻOku fakaʻaliʻali ʻe he kautaha ki he fakafiefiá ʻa e fehokotaki fakasino taʻefakalaó ko ha meʻa fakamānako fakaekaumeʻa, fakafiefia, mo fakaekakai lalahi, lolotonga ia hono meimei tukunoaʻi fakaʻaufuli ʻa hono ngaahi nunuʻa koví. (Efeso 4:​17-19) Ko e lahi taha ʻo e ngaahi vā fekoekoeʻi ʻoku fakaʻaliʻalí ʻoku ʻi he vahaʻa ia ʻo e ongo meʻa ʻoku ʻikai te na mali. ʻOku faʻa fakatātaaʻi mai ʻe he ngaahi faivá mo e ngaahi polokalama ʻi he televīsoné ʻa e ngaahi fehokotaki fakasinó ʻi ha tuʻunga ʻo e ngaahi vā ʻoku hoko fāinoa pē. ʻOku ʻikai ke faʻa ʻi ai ʻa e māfaná mo e fefakaʻapaʻapaʻakí. Kuo fakaeʻa atu ʻa e tokolahi ki he ngaahi pōpoaki peheé talu mei he kei siʻí pē. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻi ai ʻa e tenge mālohi ʻa e toʻumeʻá ke liliu ki he ʻatimosifia fakangofua tavale fakaeʻulungaanga ʻo e ʻaho ní, pea ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai ke kau ki aí ʻoku manukiʻi ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, pe naʻa mo hono lauʻikoviʻi.—1 Pita 4:4.

3. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku kau ai ʻa e tokolahi ʻi he māmaní ʻi he ʻulungaanga taʻetāú?

3 Ko e tenge mei lotó ʻokú ne toe ʻai ke faingataʻa ʻa e kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá. Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá fakataha mo e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasino, pea ʻoku malava ke mālohi ʻa e ngaahi holi ko iá. ʻOku ʻi ai ʻa e kaunga lahi ʻo e holí ki he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí, pea ko e ʻulungaanga taʻetāú ʻoku fehokotaki ia mo e fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai ke fehoanaki ia mo e ngaahi fakakaukau ʻa Sihová. (Semisi 1:​14, 15) Ko e fakatātaá, fakatatau ki ha savea ki muí ni mai naʻe pulusi ʻi he British Medical Journal, ko e tokolahi naʻa nau fai ʻa e fehokotaki fakasinó ʻi he ʻuluaki taimí ko ʻenau fieʻilo pē pe ko e meʻa fēfē ʻa e fehokotaki fakasinó. Naʻe tui ʻa e faʻahinga kehe ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi honau taʻú naʻa nau tōʻonga fakaefehokotaki fakasino, ko ia ai, naʻa nau loto mo kinautolu foki ke nau fakamoleki honau tuʻunga veisiniá. Ka, naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ia naʻa nau pehē ne nau fuʻu ongoʻi loto-māfana ʻaupito, pe naʻa nau “kiʻi konā ʻi he taimi ko iá.” Kapau ʻoku tau loto ke tau fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke kehe ʻetau fakakaukaú. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻe tokoni kiate kitautolu ke tauhi maʻu ai ʻa e maʻa fakaeʻulungāngá?

Langa Hake ʻa e Ngaahi Tuipau Mālohi

4. Ke kei anga-maʻa fakaeʻulungaanga, ko e hā kuo pau ke tau faí?

4 Ke kei anga-maʻa fakaeʻulungaanga, kuo pau ke tau ʻiloʻi ko e muimui ʻi ha founga-moʻui peheé ʻoku ʻaonga. ʻOku fehoanaki ʻeni mo e meʻa naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá: “Ke mou sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hōifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa.” (Loma 12:2) Ko hono ʻiloʻi ko ia ʻoku ʻaonga ʻa e anga-maʻa fakaeʻulungāngá ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia mei hono ʻiloʻi pē ko e ʻulungaanga taʻetāú ʻoku fakahalaiaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ki ai ʻa hono mahinoʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku fakahalaiaʻi ai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú pea mo e anga ʻo ʻene ʻaonga kiate kitautolu ʻi heʻetau fakamamaʻo mei aí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ko ʻení naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá.

5. ʻI he ʻuhinga tefitó, ko e hā ʻoku totonu ai ki he kau Kalisitiané ke nau loto ke nau kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá?

5 Ka, ko hono moʻoní, ko e ngaahi ʻuhinga mālohi taha ki he kau Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi ai mei he fehokotaki fakasino taʻetāú ʻoku tupu ia mei hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Kuo tau ʻosi ako ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻofa kiate iá ke tau fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví. (Sāme 97:10) Ko e ʻOtuá ʻa e Tokotaha-Foaki ʻo e “foaki lelei kotoabe moe foaki haohaoa kotoabe.” (Semisi 1:​17PM) ʻOkú ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻI heʻetau talangofua kiate iá, ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku tau ʻofa ʻiate ia pea houngaʻia ʻi he meʻa kotoa kuó ne fai maʻatautolú. (1 Sione 5:3) ʻOku ʻikai ʻaupito te tau loto ke ʻai ʻa Sihova ke ne loto-mamahi mo houhau tupu mei hono maumauʻi ʻene ngaahi fekau māʻoniʻoní. (Sāme 78:41) ʻOku ʻikai ke tau holi ke fai ha meʻa ʻi ha founga ʻe tupu ai hano lauʻikoviʻi ʻa ʻene founga-lotu toputapu mo māʻoniʻoní. (Taitusi 2:5; 2 Pita 2:2) ʻI he kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá, ʻoku tau ʻai ai ʻa e Tokotaha Aoniú ke fiefia.—Palovepi 27:11.

6. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni hono ʻai ke ʻiloa hotau ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāngá ki he niʻihi kehé?

6 ʻI heʻetau fakapapauʻi pē ke kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá, ko ha toe maluʻanga ia ʻa hono ʻai ʻa e tuipau ko iá ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé. ʻAi ʻa e kakaí ke nau ʻilo ko ha sevāniti koe ʻa Sihova ko e ʻOtuá pea ʻokú ke fakapapauʻi ke tauhi maʻu ʻa ʻene ngaahi tuʻunga māʻolungá. Ko hoʻo moʻuí ia, ko ho sinó ia, ko hoʻo filí ia. Ko e hā ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmakí? Ko ho vahaʻangatae mahuʻinga mo hoʻo Tamai fakahēvaní. Ko ia, ʻai ke hā mahino ko hoʻo anga-tonu fakaeʻulungāngá ʻoku ʻikai ke ala liliu. Hoko ʻo laukauʻaki ke fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki hono hākeakiʻi ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní. (Sāme 64:10) ʻOua ʻaupito ʻe mā ke talanoa ki hoʻo ngaahi tuipau fakaeʻulungāngá mo e niʻihi kehé. Ko hono lea atu ʻaki iá ʻe malava ke ne fakaivimālohiʻi koe, maluʻi koe, pea fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau muimui ʻi hoʻo faʻifaʻitakiʻangá.—1 Timote 4:12.

7. ʻE anga-fēfē nai ʻetau tauhi maʻu ʻetau fakapapau ke kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá?

7 Ko hono hokó, ʻi hono fakapapauʻi ke tauhi maʻu ha tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungāngá pea ʻi hono ʻai ke ʻiloa hotau tuʻungá, kuo pau ke tau fakapapauʻi ke pīkitai ki heʻetau fakapapaú. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko e tokanga ʻi he taimi ʻokú te fili ai ʻa e ngaahi kaumeʻá. “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. Feohi mo e faʻahinga ʻoku nau kaungā mahuʻingaʻia fakaeʻulungaanga taau tatau mo koé; te nau fakaivimālohiʻi koe. ʻOku toe pehē ʻe he konga tohí ni: “Ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Palovepi 13:20) Ki he tuʻunga lahi taha ʻe ala lavá, fakaʻehiʻehi mei he kakai te nau fakavaivaiʻi nai hoʻo fakapapaú.—1 Kolinito 15:33.

8. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fafangaʻi hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa leleí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

8 ʻIkai ko ia pē, ʻoku fiemaʻu ke tau fafangaʻi hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku moʻoni, taau, totonu, maʻa, fakaʻofoʻofa, ongoongolelei, ʻulungaanga-lelei, mo fakamālōʻiá. (Filipai 4:8) ʻOku tau fai ʻeni ʻi he hoko ʻo filifili lelei ʻi he meʻa ʻoku tau mamata aí mo laú pea ʻi he fasi ʻoku tau fanongo ki aí. Ke pehē ʻoku ʻikai fai ha tākiekina kovi ia ʻe he tohi taʻetāú ʻoku meimei tatau pē ia mo e pehē ʻoku ʻikai ha tākiekina lelei ia ʻa e tohi ʻoku tāú. Manatuʻi, ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku malava ke nau tōngofua ki he ʻulungaanga taʻetāú. Ko ia, ko e ngaahi tohi, ngaahi makasini, ngaahi filimi, mo e fasi ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e ngaahi ongoʻi fehokotaki fakasinó ʻe taki atu ia ki he ngaahi holi fehālaaki, pea ʻe faifai atu pē nai ʻo taki atu ʻa e ngaahi meʻá ni ki he angahala. Ke tauhi maʻu ʻa e maʻa fakaeʻulungāngá, kuo pau ke tau fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e poto fakaʻotuá.—Semisi 3:17.

Ngaahi Sitepu ʻOku Taki Atu ki he ʻUlungaanga Taʻetāú

9-11. Hangē ko ia naʻe fakalau ʻe Solomoné, ko e hā ʻa e ngaahi sitepu hokohoko naʻe taki atu ai ha kiʻi talavou ki he ʻulungaanga taʻetāú?

9 ʻOku faʻa hoko, ʻa e ʻi ai ʻa e ngaahi sitepu ʻilongofua ʻoku taki atu ki he ʻulungaanga taʻetāú. ʻI he laka he sitepu taki taha ʻoku tupulaki ai ʻa ʻene faingataʻa ke tafoki mei aí. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono fakamatalaʻi ʻeni ʻi he Palovepi 7:​6-23. ʻOku siofia ʻe Solomone “ha talavou masiva ʻatamai,” pe ʻikai ha fakakaukau lelei. Ko e kiʻi talavoú ni ʻokú ne “ʻeveʻeva ʻi he hala ofi ki he tuliki ʻo e fale ʻo e fefine [paʻumutu], ʻo ne fou ai pe ʻi he hala ki hono fale; ʻi he ataata, ʻi he poʻuli mai ʻa e ʻaho.” Ko ʻene ʻuluaki fehālaakí ia. ʻI he ngaahi houa ataatá, kuo taki ai ia ʻe hono “loto,” ʻikai ki ha faʻahinga hala pē, ka ki he taha ko ia ʻokú ne ʻilo ʻe faʻa maʻu ai ha paʻumutú.

10 Ko hono hokó, ʻoku tau lau: “Ta ko e fefine ena ʻoku fakafetaulaki mai kiate ia, kuo teu hange ha paʻumutu, pea ko e koto taulama hono loto.” ʻOkú ne sio atu leva ki he fefiné! Naʻe malava pē ke ne tafoki ʻo foki ki ʻapi, ka ʻoku faingataʻa ange ʻeni ia ʻi he taimi ki muʻá, tautefito koeʻuhi ʻokú ne vaivai fakaeʻulungaanga. ʻOku puke mai ia ʻe he fefiné ʻo ne ʻuma kiate ia. ʻI hono tali lelei ʻa e ʻuma ko iá, ʻokú ne fanongo leva kiate ia ki heʻene fakalotoʻi fakatauelé: “Kuo ʻiate au ʻani feilaulau fakaʻosi [“foaki fakalelei,” PM],” ko e lea ia ʻa e fefiné. “Ko e ʻaho ni kuo u fakaʻosi ʻeku tukumoʻui.” Ko e ngaahi foaki fakaleleí naʻe kau ai ʻa e kakanoʻi manu, mahoaʻa, lolo, mo e uaine. (Livitiko 19:​5, 6; 22:21; Nomipa 15:​8-10) ʻI he lave kiate kinautolú, naʻe fakaʻasi mai nai ai ʻe he fefiné naʻe ʻikai te ne masiva fakalaumālie, pea ʻi he taimi tatau pē, naʻá ne ʻai nai ai ʻa e kiʻi talavoú ke ne ʻiloʻi naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa lelei ke kai mo inu ʻi hono falé. “Haʻuange,” ko ʻene kōlenga ia kiate iá, “ke ta inu fakaputa ʻa ʻofa, ʻo aʻu ki he maʻa ʻa e ʻaho; pea ta fai ʻofa ke topono.”

11 ʻOku ʻikai faingataʻa ke tomuʻa ʻilo ʻa e olá. “ʻOku ne fauna ia ʻaki ʻa e lau ʻa hono ngutu.” ʻOkú ne muimui ai ʻiate ia ki hono ʻapí “ʻo hange ko e ʻalu ʻa ha pulu ki he fale tamate manu” pea “hange ko e fakavave ʻa e manupuna ki he [tauhelé].” ʻOku fakaʻosi ʻe Solomone ʻaki ʻa e ngaahi lea fakatupu fakakaukau: “ʻO ʻikai ʻilo ko e meʻa ki heʻene moʻui.” Ko hono soulú, pe moʻuí, ʻoku kau ki ai koeʻuhi “ko e kau feʻauaki, mo e tonoʻunoho ʻe fakamāu kinautolu ʻe he ʻOtua.” (Hepelu 13:4) Ko ha lēsoni mālohi ē ki he kakai tangatá mo e kakai fefiné fakatouʻosi! ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi naʻa mo e laka ʻi he muʻaki ngaahi sitepu ʻi ha hala ʻe taki atu ai ki he taʻefakahōifua ʻa e ʻOtuá.

12. (a) Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi lea ko e “masiva ʻatamai”? (e) ʻOku malava fēfē ke tau langa hake ʻa e mālohi fakaeʻulungāngá?

12 Fakatokangaʻi ko e kiʻi talavou ʻi he fakamatalá naʻe “masiva ʻatamai.” ʻOku tala mai ʻe he kupuʻi leá ni kiate kitautolu ko ʻene ngaahi fakakaukaú, ngaahi holí, ngaahi ʻofá, ngaahi ongoʻí, mo ʻene ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí naʻe ʻikai fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá. Ko ʻene vaivai fakaeʻulungāngá naʻe taki atu ai ia ki he ngaahi nunuʻa fakamamahi. ʻI he “kuonga fakamui” faingataʻá ni, ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke langa hake ʻa e mālohi fakaeʻulungāngá. (2 Timote 3:1) ʻOku fai mai ʻe he ʻOtuá ʻa e tokonaki ke tokoniʻi kitautolu. ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ke fakalototoʻaʻi kitautolu ke ʻalu ai pē ʻi he hala ʻoku totonú pea fakafetuʻutaki ai kitautolu mo e faʻahinga kehe ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e taumuʻa tatau mo ia ʻoku tau maʻú. (Hepelu 10:​24, 25) ʻOku ʻi ai ʻa e kau mātuʻa ʻa e fakatahaʻangá ʻa ia ʻoku nau tauhi kitautolu mo akoʻi kitautolu ki he ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní. (Efeso 4:​11, 12) ʻOku tau maʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ke ne fakahinohino mo tataki kitautolu. (2 Timote 3:16) Pea ʻi he taimi kotoa pē, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke lotu ai ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu.—Mātiu 26:41.

Ako mei he Ngaahi Angahala ʻa Tēvitá

13, 14. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Tuʻi Tēvita ʻo kau ʻi ha angahala mamafá?

13 Neongo ia, ko e meʻa fakamamahí, naʻa mo e kau sevāniti tuʻu-ki-muʻa ʻa e ʻOtuá kuo nau hoko ʻo kau ʻi he fehokotaki fakasino taʻetāú. Ko e taha ʻo e faʻahinga peheé ko Tuʻi Tēvita, ʻa ia naʻá ne tauhi anga-tonu ʻa Sihova ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻofa lahi ʻaupito ʻi he ʻOtuá. Ka, naʻá ne tūʻulu atu ki ha ʻalunga ʻo e angahalá. Hangē ko ia ko e kiʻi talavou naʻe fakamatala ki ai ʻa Solomoné, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi sitepu naʻe taki atu ki he angahala ʻa Tēvitá pea toki maʻunimā aí.

14 Naʻe fatutangata ʻa Tēvita ʻi he taimi ko iá, mahalo ki hono 50 tupu siʻí. Mei hono funga falé, naʻá ne sio hifo ai kia Patisepa hoihoifua ʻoku fai ʻene kaukau. Naʻá ne fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo ia peá ne ʻiloʻi ai ia. Naʻá ne ʻilo ko hono husepānití, ʻa ʻŪlaia, naʻe moʻua ʻi hono ʻākoloʻi ʻo Lapá, ko ha kolo ʻo ʻĀmoni. Naʻe ʻai ʻe Tēvita ke ʻomai ʻa e fefiné ki hono palasí peá ne fehokotaki fakasino mo ia. Ki mui aí, naʻe hoko ʻo fihituʻu ʻa e ngaahi meʻá—naʻá ne ʻilo kuó ne feitama kia Tēvita. ʻI he ʻamanaki ʻe fakamoleki ʻe ʻŪlaia ʻa e pō ko iá mo hono uaifí, naʻe fekau atu ai ʻa Tēvita ke ne foki mai mei he taú. ʻI he founga ko iá, ne hā ʻe hoko ʻa ʻŪlaia ko e tamai ʻa e tama ʻa Patisepá. Ka naʻe ʻikai ʻalu ʻa ʻŪlaia ia ki hono ʻapí. ʻI he holiholivale ke ʻufiʻufi ʻene angahalá, naʻe fekau atu leva ʻe Tēvita ʻa ʻŪlaia ke foki ki Lapa fakataha mo ha tohi ki he pule ʻo e kau taú ʻo pehē ai ke tuku ʻa ʻŪlaia ki he tuʻuʻanga te ne mate aí. Naʻe mole ai ʻa e moʻui ʻa ʻŪlaiá, pea mali ʻa Tēvita mo e uitoú ki muʻa pea hoko ʻo ʻiloa naʻá ne feitamá.—2 Samiuela 11:​1-27.

15. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakaeʻa ʻa e angahala ʻa Tēvitá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Tēvita ki he valoki pōtoʻi ʻa Nētané?

15 ʻOku hangehangē, naʻe ola ʻa e filioʻi ʻa Tēvita ke ʻufiʻufi ʻene angahalá. Naʻe hili atu ʻa e ngaahi māhina. Ko e tamá—ko ha kiʻi foha—naʻe fāʻeleʻi mai. Kapau naʻe ʻi he ʻatamai ʻo Tēvitá ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokó ʻi he taimi naʻá ne faʻu ai ʻa e Sāme 32, tā ʻoku hā mahino naʻe fakamamahiʻi ia ʻe hono konisēnisí. (Sāme 32:​3-5) Kae kehe, naʻe ʻikai puli ʻa e angahalá ia mei he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e meʻa kuo fai ʻe Tevita naʻe tau kovi ki he finangalo ʻo Sihova.” (2 Samiuela 11:27) Naʻe fekau atu ʻe Sihova ʻa e palōfita ko Nētané, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi tonu ʻi he pōtoʻi kia Tēvita ʻa e meʻa naʻá ne faí. Naʻe vetehia leva ʻa Tēvita mo kole ʻa e fakamolemole ʻa Sihová. Naʻe hanga ʻe heʻene fakatomala moʻoní ʻo ʻomai ʻa e fakalelei ʻi hono vā mo e ʻOtuá. (2 Samiuela 12:​1-13) Naʻe ʻikai ke loto-mamahi ʻa Tēvita ia ʻi he valokí. Ka, naʻá ne fakahāhaaʻi ʻa e fakakaukau ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Sāme 141:5: “Ka taaʻi au ʻe he angatonu, ko e ʻofa ia; pea ko ʻene valoki au, ko ʻene pani kita; ke ʻoua naʻa momoi ʻe hoku ʻulu.”

16. Ko e hā ʻa e fakatokanga mo e akonaki naʻe fai ʻe Solomone ʻo fekauʻaki mo e ngaahi laka halá?

16 Ko Solomone, ʻa ia ko e foha hono ua ia ʻo Tēvita mo Patisepá, naʻá ne fakakaukau nai ki he meʻa fakalotomamahi ko ʻeni ʻi he moʻui ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne tohi ki mui: “Ko ia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahala, ʻe ʻikai te ne tuʻumalie: ka ko ia ʻoku ne vete mo siʻaki, ʻe fai ha mēsi ki ai.” (Palovepi 28:13) Kapau ʻoku tau tō ki ha angahala mamafa, ʻoku totonu ke tau tokanga ki he akonaki fakamānavaʻi ko ʻení, ʻa ia ʻoku fakatou hoko ko ha fakatokanga mo ha lea ʻo e faleʻi. ʻOku totonu ke tau vetehia kia Sihova pea fakaofiofi ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ki ha tokoni. Ko ha fatongia mahuʻinga ia ʻo e kau mātuʻá ko e tokoni ki hono toe fakatonutonu ʻo e faʻahinga kuo nau tō ki he faihalá.—Semisi 5:​14, 15.

Kātakiʻi ʻa e Ngaahi Nunuʻa ʻo e Angahalá

17. Neongo ʻoku fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi angahalá, ko e hā ʻoku ʻikai te ne maluʻi kitautolu mei aí?

17 Naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko Tēvitá ko ha tangata ʻo e anga-tonu, koeʻuhi he naʻá ne faimeesi ki he niʻihi kehé, pea koeʻuhi ko ʻene fakatomalá naʻe moʻoni. Ka neongo ia, naʻe ʻikai malava ke maluʻi ai ʻa Tēvita mei he ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki naʻe hoko atu aí. (2 Samiuela 12:​9-14) ʻOku hoko tatau pē ʻi he ʻahó ni. Neongo ʻoku ʻikai ʻomai ʻe Sihova ia ha kovi ki he faʻahinga fakatomalá, ʻoku ʻikai te ne fakahaofi kinautolu mei he ngaahi nunuʻa fakaenatula ʻo ʻenau ngaahi tōʻonga halá. (Kaletia 6:7) ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi ola ʻo e fehokotaki fakasino taʻetāú ʻoku kau nai ki ai ʻa e vete mali, feitama ʻikai fiemaʻu, mahaki fakamafola ʻe he fehokotaki fakasinó, pea mo e mole ʻa e falalá mo e tokaʻí.

18. (a) Naʻe tala ʻe Paula ki he fakatahaʻanga Kolinitoó ke nau feangai fēfē mo ha keisi ʻo e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino mamafa? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e ʻofa mo e meesi ki he kau angahalá?

18 Kapau kuo tau fai fakafoʻituitui ha faihala mamafa, ʻoku faingofua ke ongoʻi loto-siʻi he lolotonga ʻo e tofanga ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi faihala kuo tau faí. Ka neongo ia, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi kitautolu mei he fakatomalá pea hoko ʻo fakalelei ki he ʻOtuá. ʻI he lolotonga ʻa e ʻuluaki senitulí, naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kolinitoó ʻo pehē ʻoku totonu ke nau fakamavaheʻi mei he fakatahaʻangá ha tangata naʻá ne fakahoko ha feʻauaki mo ha kāinga ofi. (1 Kolinito 5:​1, 13) ʻI he hili ʻa e fakatomala moʻoni ʻa e tangatá, naʻe fakahinohino ʻe Paula ki he fakatahaʻangá: “Fai hono fakamolemole mo hono fakafiemalie [pea] fakapapau hoʻomou ʻofa kiate ia.” (2 Kolinito 2:​5-8) ʻI he akonaki fakamānavaʻi ko ʻení, ʻoku tau sio ai ki he ʻofa mo e meesi ʻa Sihova ki he kau angahala ʻoku fakatomalá. ʻOku fiefia ʻa e kau ʻāngeló ʻi hēvani ʻi he fakatomala ʻa ha tokotaha angahala.—Luke 15:10.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku iku atu nai ki ai ʻi he hoko ʻo loto-mamahi totonu ʻi ha ʻalunga hala?

19 Neongo ʻa hono fakalotomamahiʻi ʻe ha ʻalunga hala, ko e fakaʻiseʻisa ʻoku tau ongoʻí ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ‘tokanga ke ʻoua te tau toe hinga ki he koví.’ (Siope 36:21) Ko e moʻoni, ko e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e angahalá ʻoku totonu ke ne taʻofi kitautolu mei hano toe fai ha hala. ʻIkai ko ia pē, naʻe ngāueʻaki ʻe Tēvita ʻa e hokosia fakamamahi naʻá ne maʻu mei heʻene ʻulungaanga angahalá ki hono akonakiʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne pehē: “Te u toki ako ho ngaahi hala ki he kau talangataʻa; pea ʻe foki kiate koe ʻani kau angahala.”—Sāme 51:13.

ʻOku Haʻu ʻa e Fiefiá mei Hono Tauhi ʻa Sihová

20. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku hoko mai mei he talangofua ki he ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá?

20 “Fiefia ē ka ko e faʻahinga ʻoku fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá pea tauhi ki aí!” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Luke 11:​28NW) ʻOku ʻomai ʻe he talangofua ki he ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻa e fiefia he taimí ni pea ki he kahaʻu taʻengatá. Kapau ʻoku tau kei maʻa fakaeʻulungaanga, ʻofa ke tau hokohoko atu ʻi he ʻalunga ko iá ʻaki hono ngāueʻaongaʻaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tokonaki kuo fai ʻe Sihova ke tokoniʻi ʻaki kitautolú. Kapau kuo tau tō ki he ʻulungaanga taʻetāú, ʻai ke tau loto-toʻa mei he ʻilo ʻoku mateuteu ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakatomala moʻoní, pea tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito ʻe toe fai ʻa e angahalá.—Aisea 55:7.

21. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e enginaki fē mei he ʻapositolo ko Pitá ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kei maʻa fakaeʻulungāngá?

21 ʻE vavé ni ke mole atu ʻa e māmani taʻemāʻoniʻoni ko ʻení, fakataha mo e kotoa ʻo hono ngaahi fakakaukau mo hono ngaahi tōʻonga taʻetāú. ʻI he kei anga-maʻa fakaeʻulungāngá, te tau maʻu ai ʻa e ʻaonga he taimí ni pea aʻu ʻo taʻengata. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Siʻi ʻofaʻanga, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻamanaki ki ha ngaahi meʻa pehe, mou fai feinga ke ʻiloa kimoutolu kuo mou lelei, kuo mou taʻe ha ʻila, pea taʻe ha mele ʻi heʻene vakai aʻana. . . . ʻI hoʻomou sinaki ʻilo ki ai, mou leʻohi kimoutolu naʻa mou ʻauhia ʻi he hē ʻa e kau malaki lao na, ʻo mou matuʻaki hinga mei he tuʻumaʻu na.”—2 Pita 3:​14, 17.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻoku malava ai ke faingataʻa ke kei maʻa fakaeʻulungāngá?

• Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ke poupouʻi ʻaki ʻetau fakapapau ke muimui ʻi he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolungá?

• Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku malava ke tau ako mei he ngaahi angahala ʻa e kiʻi talavou naʻe lave ki ai ʻa Solomoné?

• Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá kiate kitautolu fekauʻaki mo e fakatomalá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Ko ha maluʻanga ia ʻa hono ʻai ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ʻulungāngá

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Koeʻuhi naʻe fakatomala moʻoni ʻa Tēvita, naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova