Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Fakafuofuaʻi ʻa e Lavameʻá?

ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Fakafuofuaʻi ʻa e Lavameʻá?

ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Fakafuofuaʻi ʻa e Lavameʻá?

ʻOKU fakamatalaʻi ʻe he tikisinale ʻe taha ʻa e lavameʻá ko hono “maʻu ʻa e koloa, leleiʻia, pe tuʻunga māʻolunga.” Ko ha fakamatala kakato ia? Ko e ngaahi fakafuofuaʻi pē ʻo e lavameʻá ʻa e koloaʻiá, leleiʻiá, pe tuʻunga māʻolungá? Ki muʻa ke ke talí, fakakaukau angé ki he meʻá ni: Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ha koloa fakamatelie lolotonga ʻa ʻene moʻuí. Naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e tokolahi taha ʻo e tangatá; pea naʻe ʻikai ke fakamāʻolungaʻi ia ʻe he kau faʻu ākenga foʻou ʻo hono taimí. Neongo ia, ko ha tangata lavameʻa ʻa Sīsū. Ko e hā hono ʻuhingá?

Lolotonga ʻene ʻi he māmaní, ko Sīsuú naʻá ne “maʻumea ki he Otua.” (Luke 12:​21PM) Hili ʻene toetuʻú, naʻe fakapaleʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi hono fakakalauniʻaki ia “ʻa e langilangi mo e fakaʻapaʻapaʻia.” Naʻe hakeakiʻi ʻe Sihova ʻa hono ʻAló “ki ha tuʻunga māʻolunga ange pea foaki anga-ʻofa ange kiate ia ʻa e hingoa ʻa ia ʻoku māʻolunga ia ʻi he hingoa kehe kotoa pē.” (Hepelu 2:9; Filipai 2:​9NW) Ko e ʻalunga moʻui ʻa Sīsuú naʻá ne ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. (Palovepi 27:11) Ko ʻene moʻui fakaemāmaní naʻe lavameʻa ia koeʻuhi naʻá ne lavaʻi ʻa ʻene taumuʻá. Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻomai ʻa e fakaʻapaʻapaʻia ki Hono huafá. Ko ia ai, naʻe fakaʻapaʻapaʻiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ʻaki ʻa e koloa, leleiʻia, mo e tuʻunga māʻolunga ʻi ha founga ʻe ʻikai ʻaupito hokosia ia ʻe ha tuʻunga fakaako, fakapolitiki, pe kau helo ʻi he sipotí. Ko e moʻoni ko Sīsū ʻa e tangata lavameʻa taha kuo faifai pea ʻaʻeva ʻi he māmaní.

ʻOku ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané kapau ʻe muimui ʻenau kau talavoú ʻi he topuvaʻe ʻo Kalaisí, ʻo hoko ʻo maʻumeʻa ki he ʻOtuá ʻi he ʻuhinga naʻe ʻi ai ʻa Sīsuú, te nau utu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi he taimí ni pea fiefia ʻi he ngaahi pale ʻoku taʻealafakakaukau atu ki ai ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ka hoko maí. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha founga lelei ange ki ha tokotaha talavou ke muimui ai ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú ka ko hono fai ʻa e ngāue naʻe fai ʻe Sīsuú​—ʻaki ʻene kau ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató kapau ʻe ala lava.

Kae kehe, ʻi he ngaahi tōʻonga fakafonua ʻe niʻihi, ko e anga fakafonua maheni ki he kau talavoú ke ʻoua te nau fai ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻI he taimi ʻoku ʻosi ai ʻa e ako ʻa ha talavou, ʻe ʻamanekina nai ia ke ne maʻu ha ngāue taimi-kakato, hoko ʻo mali, pea maʻu ha founga moʻui tuʻumaʻu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e kau talavou mei he ngaahi ʻātakai peheé ʻoku nau maʻuhala ʻo holomui ai mei he kau ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. (Palovepi 3:​27) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e tengé, ʻoku nau liliu ai ki he ngaahi tuʻunga ʻo e tōʻonga fakafonua mahení. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Lōpetí. a

Taimi ʻOku Fepaki Ai ʻa e Tōʻonga Fakafonuá mo e Konisēnisí

Naʻe ʻohake ʻa Lōpeti ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI hono ngaahi taʻu hongofulu tupú, ko hono ʻulungāngá mo e fili ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá naʻe ʻikai ke lelei. Naʻe kamata ke hohaʻa ʻo fekauʻaki mo ia ʻa ʻene faʻeé. Ko ia ai, naʻá ne kole ki ha tāimuʻa, ko ha faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke ne fakalototoʻaʻi ia. ʻOku fakamatala ʻa Lōpeti ki he meʻa naʻe hoko hono hokó.

“Naʻá ku houngaʻia moʻoni ʻi he mahuʻingaʻia naʻe fakahaaʻi kiate au ʻe he tokoua tāimuʻá. Ko ʻene faʻifaʻitakiʻanga leleí naʻá ne ʻai au ke u loto ke ʻai ʻa e tāimuʻá ko ha ngāue tuʻumaʻu ʻi he ʻosi ʻa ʻeku akó. Ko e taimi ia naʻe toe hohaʻa ai ʻa e Fineʻeikí​—ka ki ha ʻuhinga kehe. Sio, ʻi heʻemau tōʻonga fakafonuá ʻoku sai pē ia ki ha taʻahine ke tāimuʻa ʻi he ʻosi pē ʻene akó, ka ʻoku ʻamanekina ha tamasiʻi ia ke ʻuluaki hoko ʻo malu fakaepaʻanga, pea toki lava leva ke ne fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e ngāue tāimuʻá.

“Naʻá ku maʻu ha ngāue pea kamata ha pisinisi pē ʻaʻaku. Naʻe vave ʻa ʻeku kau lahi ki he pisinisí pea naʻá ku fou ʻi ha founga-tuʻumaʻu pē ʻo e kau ki he ngaahi fakatahá mo e malangá. Naʻe fakahohaʻasi au ʻe hoku konisēnisí​—naʻá ku ʻiloʻi ʻe lava ke u tauhi ʻa Sihova ke toe kakato ange. Ka neongo ia, ko ha fāinga moʻoni ia ke mavahe mei he meʻa naʻe ʻamanekina meiate au ʻe he niʻihi kehé, ka ʻoku ou fiefia ʻi heʻeku fai iá. ʻOku ou mali he taimí ni, pea ko au mo hoku uaifí naʻá ma hoko ko e ongo tāimuʻa ʻi he taʻu ʻe ua kuohilí. Ki muí ni mai, naʻe fokotuʻu ai au ko ha sevāniti fakafaifekau ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku lava moʻoni ke u lea ʻoku ou ongoʻi he taimí ni ʻa e nonga moʻoní ʻi hono tauhi ʻa Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó, ki he kakato taha te u ala lavá.”

Kuo toutou fakalototoʻaʻi ʻe he makasini ko ení ʻa e kau talavoú ke nau ako ha ngāue pe fakatupulekina ha ngaahi tuʻunga poto taau ʻaonga​—lolotonga ʻa e kei ʻi he akó ʻo kapau ʻe malava. Ki he taumuʻa ko e hā? Ke hoko ai ʻo koloaʻia? ʻIkai. Ko e ʻuhinga tefitó koeʻuhi ke nau malava ai ke poupouʻi lelei kinautolu ʻi he tuʻunga ko e kakai lalahí pea tauhi kia Sihova ʻi he kakato taha ʻo ʻenau malavá, tautefito ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. Neongo ia, ʻoku faʻa hoko, ʻo mātuʻaki maʻunimā ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí ʻi he tuli ki ha ngāue tuʻumaʻu fakaemāmani, ʻo hā siʻisiʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai ke fakakaukau ʻa e niʻihi ia ke kau ki he ngāue taimi-kakató. Ko e hā ʻoku ʻikai aí?

ʻOku huluhulu mai ʻe he ngaahi fakamatala ʻa Lōpetí ha maama ki he kaveingá. ʻI he hili ʻene ako ki heʻene ngāué, naʻe kamata ʻe Lōpeti ha pisinisi. Naʻe vave ʻa ʻene ʻi ha founga ngāue tuʻumaʻu fakaefakatātaá ʻa ia naʻe ʻikai ke tataki ai ia ki ha feituʻu. Ko ʻene taumuʻá ke hoko ʻo malu fakaepaʻanga. Ka ʻoku faifai angé pea maʻu kakato ʻe ha taha ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e taumuʻa ko iá? ʻOku totonu ke feinga ʻa e kau Kalisitiané ke nau falalaʻanga fakapaʻanga, ʻo tokangaʻi tōtōivi honau ngaahi fatongia fakapaʻangá; ka ʻoku totonu ke nau toe ʻiloʻi ko e tokosiʻi pē ʻi he ngaahi taimi taʻefalalaʻanga ko ení, kuo faifai pea nau aʻu ki ha tuʻunga ʻa ia ʻe lava moʻoni ai ke nau vakai kiate kinautolu ʻoku nau malu fakapaʻangá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki fakafiemālie ai ki he kau Kalisitiané ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 6:​33.

ʻOku fiefia ʻa Lōpeti ʻi heʻene fili ke muimui ʻi he ngaahi holi ʻa hono lotó kae ʻikai ko e ngaahi lau ʻa ʻene tōʻonga fakafonuá. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne fiefia ʻi ha ngāue tuʻumaʻu ʻi he ngāue taimi-kakató. ʻIo, ko e ngāue fakafaifekau taimi-kakató ko ha ngāue tuʻumaʻu fakaʻapaʻapaʻiaʻi ia. Ko Lōpetí ʻokú ne maʻu ʻa e nonga ʻe ia tonu koeʻuhi ʻokú ne tauhi ʻa Sihova, ʻo hangē ko ʻene leá, ki he kakato taha te ne ala lavá.’

Ngāue Lelei ʻAki Ho Ngaahi Talēnití

ʻOku ʻi ai ʻa e kakai tufakangaʻia tokolahi ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku maʻu ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi malava fakaʻatamai tuʻu-ki-muʻa; ʻoku talēnitiʻia ʻa e niʻihi kehe ʻi he ngaahi ngāue leipá. Ko e ngaahi tufakangá ni kotoa ʻoku haʻu ia meia Sihova, ʻa ia ʻokú ne foaki “ki he mea kotoabe ae moui, moe mānava.” (Ngāue 17:​25PM) ʻI he ʻikai ha moʻuí, ʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo e ngaahi tufakangá ni.

ʻOku totonu leva, ke tau ngāueʻaki ʻetau moʻui ne fakatapuí ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e meʻa ia naʻe fili ʻe ha talavou talēnitiʻia ʻe taha ke ne faí. Naʻá ne moʻui ʻi he ʻuluaki senituli T.S. ʻI he hoko ko ha mēmipa ia ʻo ha fāmili ʻiloa, naʻá ne fakamoleki ʻa hono taimi talavoú ʻi he kolo ʻiloa ko Tāsusi ʻo Silisiá. Neongo ko ha Siu ia ʻi hono fanauʻí, naʻá ne maʻu ha tuʻunga ko ha tangataʻifonua Loma mei heʻene tamaí. Naʻe fakamafaiʻi ai ia ki he ngaahi totonu mo e ngaahi monū lahi. ʻI heʻene tupu hake ʻo motuʻa angé, naʻá ne ako ʻa e Laó mo e taha ʻo e “kau palōfesa” tuʻu-ki-muʻa ʻo hono taimí​—ko Kāmelieli. Naʻe hā ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻe ʻaʻana ʻa e ‘koloa, leleiʻia, mo e tuʻunga māʻolunga.’​—Ngāue 21:39; 22:​3, 27, 28.

Ko hai ʻa e talavou ko ení? Ko hono hingoá ko Saula. Ka naʻe hoko ʻa Saula ko ha Kalisitiane pea faifai pē ʻo ne hoko ko e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne fakamavaheʻi ʻa ʻene ngaahi muʻaki holi ki ha tuʻunga māʻolungá pea līʻoa ʻa ʻene moʻuí kotoa ki he ngāue ʻa Sihová ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiane. Naʻe hoko ʻo ʻiloa ʻa Paula, ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga ko ha loea tuʻu-ki-muʻa, ka ko ha tokotaha malanga faivelenga ʻo e ongoongo leleí. Hili ʻene fakamoleki ʻa e meimei taʻu ʻe 30 ʻi he tuʻunga ko ha misinalé, naʻe fai ʻe Paula ha tohi ki hono ngaahi kaumeʻa ʻi Filipaí. ʻI he tohí naʻá ne fakamanatu ai ʻa e niʻihi ʻo ʻene ngaahi lavameʻa ʻi he kuohilí ki muʻa ke ne hoko ko ha Kalisitiané, pea naʻá ne pehē leva: “Aia [Sīsū Kalaisi] kuou kataki ai hono liaki oe gaahi mea kotoabe, bea oku ou lau ia koe kinohaa, kae kehe keu maʻu a Kalaisi.” (Filipai 3:​8PM) ʻIkai, naʻe ʻikai ke fakaʻiseʻisa ʻa Paula ʻi he founga naʻá ne ngāueʻaki ki ai ʻa ʻene moʻuí!

Fēfē ʻa e ako naʻe maʻu ʻe Paula meia Kāmelielí? Naʻe faifai pea ʻaonga ia kiate ia? ʻIo! ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe tokoni ia ki hono “taukapoʻi mo fokotuʻu fakalao ʻa e ongoongo leleí.” Ka ko e ngāue tefito ʻa Paulá ko ʻene hoko ko ha tokotaha malanga ʻo e ongoongo leleí​—ko ha meʻa naʻe ʻikai ʻaupito faifai pea malava ke akoʻi kiate ia ʻe heʻene tuʻunga fakaako ki muʻá.​—Filipai 1:​7NW; Ngāue 26:​24, 25.

ʻI he tuʻunga tatau he ʻahó ni, kuo malava ʻa e niʻihi ke ngāueʻaki honau ngaahi tufakangá mo e ngaahi talēnití pea naʻa mo ʻenau akó ke fakalahi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. Hangē ko ení, ko ʻEimi, ʻokú ne maʻu ha mataʻitohi ʻunivēsiti ʻi he kōmesialé mo e mataʻitohi ʻe taha ʻi he laó. Naʻá ne maʻu ʻi he taimi ʻe taha ha ngāue vāhenga lelei ʻi ha ʻōfisi lao, ka ʻi he ʻahó ni ʻokú ne ngāue ko ha faifekau pole taʻetotongi ʻi he taha ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó. Ko e anga eni ʻo hono fakamatalaʻi ʻe ʻEimi ʻa ʻene moʻui he taimi ní: “ʻOku ou tui naʻá ku fai ʻa e fili lelei taha ʻoku ala lavá ʻi he moʻuí. . . . ʻOku ʻikai haʻaku holi ke fetongi tuʻunga mo ha taha pē ʻi hoku toʻumeʻa ʻi he ʻunivēsití. ʻOku ou laukauʻaki ʻa e ʻalunga kuó u filí. ʻOku ou maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku ou fiemaʻu mo loto ki aí​—ko ha moʻui nonga, fiefia pea mo ha ngāue tuʻumaʻu ʻa ia ʻoku fakakoloa mo fakafiemālie.”

Naʻe fili ʻe ʻEimi ha ʻalunga ʻa ia naʻá ne ʻomai kiate ia ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí, fiemālie, pea mo e tāpuaki ʻa Sihová. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai fiemaʻu ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ha meʻa siʻi ange ki heʻenau fānaú!

Lavameʻa ʻi he Ngāue Fakafaifekau Faka-Kalisitiané

Ko e moʻoni, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke maʻu ha vakai totonu ki he lavameʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú tonu. ʻOku ʻikai faingataʻa ke ongoʻi lavameʻa ʻi he taimi kuo tau fakamoleki ai ha taimi fakafiefia ʻi he ngāue fakamalangá, tufa ʻa e tohi faka-Tohitapú pe fakakau ʻa e faʻahinga ʻi he ʻapí ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki fakaueʻiloto faka-Tohitapú. Ka ʻo kapau ʻoku tātātaha ʻetau maʻu ha telinga fiefanongó, ʻe fakataueleʻi ai kitautolu ke tau fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku tau fakamoleki noaʻia hotau taimí. Neongo ia, manatuʻi, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻo e lavameʻá ‘ko hono maʻu ʻa e leleiʻiá.’ Ko e leleiʻia ʻa hai ʻoku tau fakaʻamu ke maʻú? Ko e moʻoni, ko e leleiʻia ʻa Sihová. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e meʻá ni ʻo tatau ai pē pe ʻoku fanongo mai ʻa e kakaí ki heʻetau pōpoakí pe ʻikai. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ha lēsoni mālohi ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni.

Te ke manatuʻi naʻe fekau atu ʻe Sīsū ʻa e kau malanga ʻe toko 70 ʻo e Puleʻangá “ki he kolo taki taha mo e potu ʻoku ne teu ʻalu ki ai ʻe ia.” (Luke 10:1) Naʻe pau ke nau malanga ʻi he ngaahi koló mo e ngaahi vīlisí ʻo ʻikai ō fakataha mo Sīsū. Ko ha meʻa foʻou eni ke nau hokosia. Mei hení, naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakahinohino fakaikiiki ki muʻa ke ne fekauʻi kinautolú. ʻI he taimi naʻa nau fetaulaki ai “mo ha kaumeʻa ʻi he melinó,” naʻe pau ke nau ʻoange kiate ia ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá. Kae kehe, ʻi hono talitekeʻi kinautolú, naʻe pau ke nau ō, ʻo ʻikai tokanga ki ai. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ko e faʻahinga ko ia naʻa nau fakafisi ke fanongo kiate kinautolú naʻa nau talitekeʻi moʻoni ai ʻa Sihova tonu.​—Luke 10:​4-7, 16NW.

ʻI he taimi naʻe fakakakato ai ʻe he toko 70 ʻenau vāhenga-ngāue fakamalangá, naʻa nau toe līpooti ia kia Sīsū “i he fefia, mo nau behe, Eiki, kuo vaivai ae kau tevolo kiate kimautolu i ho huafa.” (Luke 10:​17PM) Kuo pau pē naʻe fakalotomāfana ki he faʻahinga ʻo e kau tangata taʻehaohaoa ko iá ke nau kapusi ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie mālohí! Kae kehe, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki heʻene kau ākonga loto-māfaná: “Oua naa fiefia i he mea ni, koeuhi kuo vaivai ae kau laumalie kiate kimoutolu; ka mou fiefia mua koeuhi kuo tohi ho mou higoa i he lagi.” (Luke 10:​20PM, fakaʻītali ʻamautolu.) Naʻe ʻikai nai ke maʻu maʻu pē ʻe he toko 70 ʻa e mālohi ke kapusi ʻaki ʻa e kau tēmenioó, pea naʻe ʻikai te nau hokosia maʻu pē ʻa e ngaahi ola lelei ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ka ʻo kapau naʻa nau hanganaki anga-tonu, naʻa nau maʻu maʻu pē ʻa e hōifua ʻa Sihová.

ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Kau Sevāniti Taimi-Kakató?

Naʻe tala ange ʻi he taimi ʻe taha ʻe ha talavou ki ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane: “ʻI he taimi te u maʻu tohi fakamoʻoni ako ai mei he akoʻanga māʻolungá, te u feinga ke kumi ha ngāue. Kapau ʻe ʻikai ke u maʻu ha ngāue, te u fakakaukau leva ke hū ʻo kau ʻi ha faʻahinga founga ʻo e ngāue taimi-kakató.” Kae kehe, ʻoku ʻikai ko e fakakaukau ia ʻa e tokolahi taha kuo nau kau ki he ngāue fakafaifekau tāimuʻá. Koeʻuhi ke nau tāimuʻa, kuo tukuange ai ʻe he niʻihi ha ngaahi faingamālie ke tuli ki he ngaahi ngāue tuʻumaʻu vāhenga leleí. Kuo fakafoki ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi faingamālie fakaeako fakafiefiá. ʻI he hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, kuo nau fai ʻa e ngaahi feilaulau, kae hangē ko Paula, Lōpeti, mo ʻEimí, ʻoku ʻikai te nau fakaʻiseʻisa ʻi he ngaahi fili naʻa nau faí. ʻOku nau houngaʻia ʻi honau monū ko hono ngāueʻaki honau ngaahi tufakangá ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku taau ke ʻaʻana ʻa e lelei taha ʻoku nau lava ke foakí.

ʻI ha ngaahi ʻuhinga kehekehe, ko e Kau Fakamoʻoni anga-tonu tokolahi ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau ʻi ha tuʻunga ke tāimuʻa ai. Mahalo pē ʻoku nau maʻu ha ngaahi ngafa Fakatohitapu ke tokangaʻi. Neongo ia, kapau ʻoku nau tauhi ʻa e ʻOtuá ʻaki honau ‘lotó, laumalié, mo e ʻatamaí,’ ʻoku hōifua mai ʻa Sihova kiate kinautolu. (Mātiu 22:37) Neongo ʻoku ʻikai ke nau malava tonu ke tāimuʻa, ʻoku nau ʻiloʻi ko e faʻahinga ʻoku nau tāimuʻá kuo nau fili ha ngāue tuʻumaʻu lelei.

Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOua naʻa mou tuku ke fakaangatatau kimoutolu ki he maama ko eni.” (Loma 12:2) ʻI he fehoanaki mo e akonaki ʻa Paulá, kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e tōʻonga fakafonua pe fakamāmani ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení ke nau fakafuo ʻetau fakakaukaú. Tatau ai pē pe ʻe lava ke ke tāimuʻa pe ʻikai, ʻai ʻa e ngāue ʻa Sihová ko e meʻa tefito ia ʻi hoʻo moʻuí. Te ke lavameʻa ai pea kehe pē ke ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoá.

[Fakatātā ʻi he peesi 19]

ʻOua ʻe hoko ʻo fihia ʻi ha founga ngāue tuʻumaʻu fakaefakatātā ʻa ia ʻoku ʻikai tataki ai koe ki ha feituʻú