Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Lahi ʻo e Nima-Homó ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Fiefia

Ko e Lahi ʻo e Nima-Homó ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Fiefia

Ko e Lahi ʻo e Nima-Homó ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Fiefia

ʻI HE tuʻunga ko ha ʻovasia Kalisitiane anga-ʻofá, naʻe tokanga moʻoni mo fie tokoniʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa hono kaungātuí. (2 Kolinito 11:28) Ko ia ai, ʻi he vaeuaʻanga ʻo e taʻu 50 tupu ʻo e ʻuluaki senituli ʻo Hotau Kuongá naʻá ne fokotuʻutuʻu ai ha tānaki paʻanga ki he kau Kalisitiane masiva ʻi Siuteá, naʻá ne ngāueʻaki ai ʻa e faingamālie ko iá ke akoʻi ha lēsoni mahuʻinga ʻo fekauʻaki mo e nima-homó. Naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Paula ko e foaki loto-vēkeveké ʻoku fakahīkihikiʻi māʻolunga ia ʻe Sihova: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.”—2 Kolinito 9:7.

ʻI he Masiva ʻAngoʻango, Kae Kei Loto-Fiefoaki Pē

Ko e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe ʻikai te nau tuʻu-ki-muʻa ʻi he tuʻunga fakasōsialé. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Paula naʻe “ʻikai ha tokolahi ʻe mālohi” ʻi honau lotolotongá. Ko kinautolú “ko e ngaahi meʻa vaivai ia ʻo e māmaní,” “ko e ngaahi meʻavale ʻo e māmaní.” (1 Kolinito 1:​26-​28NW) Ko e fakatātaá, ko e kau Kalisitiane naʻe nofo ʻi Masitōniá naʻe “ʻangoʻango ʻenau masiva” pea naʻa nau ʻi ha “fuʻu mamahi.” Neongo ia, ko e kau tui Masitōnia anga-fakatōkilalo ko iá naʻa nau kōlenga ki he monū ʻo e tokoni fakapaʻanga ki he “tokoniʻi ʻo e faʻahinga tapu”; pea ko e meʻa naʻa nau foakí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Paula, naʻe “fai ki he ngātanga o ʻenau mafai, ʻio, ʻo mahili atu”!—2 Kolinito 8:​1-4.

Kae kehe, ko e foaki nima-homo peheé naʻe ʻikai ke fakamāuʻi ia ʻaki ʻa e lahi ʻo e meʻa naʻe foakí. Ka, ko e fakaueʻilotó, loto-lelei ke vahevahe atú, mo e tuʻunga ʻo e lotó naʻe mahuʻingá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ki he kau Kalisitiane Kolinitoó ʻoku kau fakatouʻosi ʻa e ʻatamaí mo e lotó ki hono fai ʻo e ngaahi tokoní. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ʻilo hoʻomou loto-fie-fai; ʻio, ko ia ia ʻoku ou faʻa polepole ai ʻiate kimoutolu ki he kau Masitonia, . . . pea ko hoʻomou fai velenga ko ia naʻe oʻi ai ʻa e toko lahi.” Naʻa nau ‘tuʻutuʻuni ʻi honau lotó’ ke foaki nima-homo.—2 Kolinito 9:​2, 7.

‘Fakalotolelei Kinautolu ʻe Honau Laumalié’

Kuo pau pē naʻe ʻi he fakakaukau ʻa e ʻapositolo ko Paulá ha faʻifaʻitakiʻanga ki muʻa ʻo e foaki nima-homó, ko ha taha naʻe fai ʻi he toafá ʻo laka hake ʻi he senituli ʻe 15 ki muʻa ʻi hono taimí. Kuo fakatauʻatāinaʻi ʻa e matakali ʻe 12 ʻo ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Naʻa nau ʻi he veʻe Moʻunga Sainaí he taimi ko ení, pea naʻe fekauʻi kinautolu ʻe Sihova ke nau langa ha tāpanekale ki he lotú pea teuteuʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi naunau ki he lotú. Naʻe fiemaʻu ki heni ʻa e ngaahi koloa lahi, pea naʻe fakaafeʻi ʻa e puleʻangá ke nau fai ha tokoni.

Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau ʻIsileli ko iá? “Naʻa nau haʻu, ʻa kinautolu kotoa pe naʻe oʻi ʻe honau loto, mo kinautolu naʻe fakalotolelei ʻe honau laumalie, ʻo nau ʻomi ʻenau meʻaʻofa kia Sihova ki he ngaue ʻo e Teniti Feʻiloakiʻanga.” (Ekisoto 35:21) Naʻe fai ʻe he puleʻangá ha foaki nima-homo? Naʻe mātuʻaki lahi ʻaupito! Ko e līpooti eni naʻe ʻoange kia Mōsesé: “ʻOku lahi fau ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he kakai, pea ʻoku hulu atu ʻi he ngāue naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ke fai.”—Ekisoto 36:5.

Ko e hā ʻa e tuʻunga fakapaʻanga ʻo e kau ʻIsilelí ʻi he taimi ko iá? ʻIkai fuoloa ki muʻa ai, naʻa nau hoko leva ko e kau pōpula ololalo, naʻe ‘fakavaivaiʻi ʻaki ʻa e fua kavengá,’ ʻo nau fou ʻi ha ‘moʻui kona,’ ko ha moʻui ʻo e “ngaohikoviʻi.” (Ekisoto 1:​11, 14; 3:7; 5:​10-18) ʻOku ʻikai leva ke ngalingali, naʻa nau tuʻumālie fakamatelie. Ko e moʻoni, naʻe mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei he fonua naʻa nau nofo pōpula aí mo e ngaahi tākanga sipi pea mo e fanga monumanu. (Ekisoto 12:32) Ka ko e fakakātoa ʻo e ngaahi meʻa ko iá naʻe ʻikai ke lahi, koeʻuhi ʻi he taimi nounou pē hili ʻenau mavahe mei ʻIsipité, naʻa nau lāunga ai naʻe ʻikai haʻanau kakanoʻi manu pe ko ha mā ke nau kai.​—Ekisoto 16:3.

Ko fē leva, naʻe maʻu mei ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻa nau tokoniʻaki ki hono langa ʻo e tāpanekalé? Mei honau kau pule ki muʻá, ko e kau ʻIsipité. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí . . . naʻa nau ō ʻo kole mei he kau ʻIsipité ʻa e ngaahi koloa siliva mo e ngaahi koloa koula pea mo e ngaahi pulupulu . . . . [Ko e kau ʻIsipité] naʻa nau foaki ange kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau kolé.” Ko e ngaahi tōʻonga nima-homo ko eni ʻi he tafaʻaki ʻa e kau ʻIsipité ko ha ngaahi tāpuaki ia meia Sihova, ʻikai meia Felo. ʻOku pehē ʻe he lēkooti fakaʻotuá: “Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kakaí ʻa e leleiʻia ʻi he vakai mai ʻa e kau ʻIsipité, ko ia naʻe ʻoange ʻe he faʻahingá ni kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau kolé.”​—Ekisoto 12:​35, 36NW.

Fakaʻuta atu leva, ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau ʻIsilelí. Kuo faingataʻaʻia ʻa e ngaahi toʻutangatá fakafou ʻi he nofo pōpula fakamamahi mo fakamasivaʻi. Naʻa nau tauʻatāina he taimi ko ení pea naʻa nau maʻu ʻa e koloa fakamatelie lahi. Te nau ongoʻi fēfē fekauʻaki mo ʻenau māvae mo e niʻihi ʻo e ngaahi koloa ko iá? Naʻa nau ongoʻi nai kuo nau ngāueʻi ʻa e ngaahi koloá pea naʻe ʻi ai ʻenau totonu ke tauhi ʻa e ngaahi koloa ko iá. Kae kehe, ʻi hono fiemaʻu ke nau fai ha tokoni fakapaʻanga ke poupouʻiʻaki ʻa e lotu maʻá, naʻa nau fai pehē​—pea ʻikai ke nau fakatoupīkoi pe ongoʻi mamahi! Naʻe ʻikai ke ngalo ʻiate kinautolu ko Sihova naʻá ne ʻai ke nau malava ʻo maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ko iá. Ko ia ai, naʻa nau foaki lahi mei heʻenau silivá mo e koulá pea mo e fanga monumanú. Naʻa nau “loto lelei.” ‘Naʻe oʻi kinautolu ʻe honau lotó.’ ‘Naʻe fakalotolelei kinautolu ʻe honau laumalié.’ Ko e moʻoni ko ha “meaʻofa ʻataʻatā [ia] kia Sihova.”—Ekisoto 25:​1-9; 35:​4-9, 20-29; 36:​3-7.

Ko ha Mateuteu ke Foaki

Ko e lahi ʻo ha tokoni ʻoku ʻikai moʻoni te ne ʻoatu ai ha fakafofonga totonu ʻo e nima-homo ʻa e tokotaha-foakí. ʻI he taimi ʻe taha naʻe siofi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakaí ʻi heʻenau lī paʻanga ki he tukuʻanga koloa ʻi he temipalé. Ko e faʻahinga tāutaha koloaʻiá naʻa nau lī ki ai ʻa e ngaahi koini lahi, ka naʻe maongo kia Sīsū ʻa e taimi naʻá ne sio ai ki ha uitou masiva naʻá ne lī ha ongo kiʻi koini iiki ʻe ua naʻe mātuʻaki siʻisiʻi ʻa hona mahuʻingá. Naʻá ne pehē: “Ko e uitou ni, ʻa siʻi masiva ni, ne hulu atu ʻene li ʻiate kinautolu kotoa pe: . . . ka ka fusimoʻomo ʻa siʻi fefine ni, ka ne li hono kotoa ʻo e meʻa naʻa ne maʻu ke tauhi ʻaki siʻene moʻui.”—Luke 21:​1-4.

Ko e ngaahi fakamatala ʻa Paula ki he kau Kolinitoó naʻe fehoanakimālie ia mo e fakakaukau ko eni ʻa Sīsuú. ʻI he taimi naʻe hoko mai ai ki hono fai ʻa e ngaahi tokoni ke tokoniʻi ʻa e kaungātui masivá, naʻe fakamatala ʻa Paula: “Kabau oku ai ae loto lelei ki ai, e lau ia, o fakatatau ki he mea oku maʻu e he tagata, ka e ikai fakatatau mo ia oku ikai te ne maʻu.” (2 Kolinito 8:​12PM) ʻIo, ko e ngaahi foakí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ki he feʻauʻauhi pe fakafehoanaki. ʻOku foaki ha tokotaha ʻo fakatatau ki he ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú, pea ʻoku hōifua ʻa Sihova ki ha laumālie ʻo e loto-fiefoakí.

Neongo ʻoku ʻikai lava ʻe ha taha ke fakakoloaʻiaʻi ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku ʻaʻana ʻa e meʻa kotoa pē, ko e tokoní ko ha monū ia ʻoku ʻoange ai ki he kau lotú ʻa e faingamālie ke fakahāhā ai ʻenau ʻofa kiate iá. (1 Kalonikali 29:​14-​17) Ko hono fai ʻa e ngaahi foakí, ʻo ʻikai ko e fai fakahāhā pe ko e fai ki ha ngaahi taumuʻa siokita kehe, kae fai ʻaki ʻa e fakakaukau totonú pea ke ʻai ke laka ki muʻa ʻa e lotu moʻoní, ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia pea fakataha mo iá ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 6:​1-4) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.” (Ngāue 20:35) ʻOku lava ke tau kau ʻi he fiefia ko iá ʻaki hono foaki ʻa hotau mālohí ki he ngāue ʻa Sihová pea ʻi hono vaheʻi ha meʻa mei heʻetau ngaahi koloa fakamatelié ki hono poupouʻi ʻa e lotu moʻoní pea mo hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga tāú.​—1 Kolinito 16:​1, 2.

Mateuteu ke Foaki ʻi he ʻAho Ní

ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke sio ki he fakalakalaka ʻi māmani lahi ʻi hono malangaʻi ʻa e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 24:14) Lolotonga ʻa e hongofuluʻi taʻu fakamuimui ʻo e senituli hono 20, naʻe papitaiso ai ʻa e faʻahinga laka hake he toko 3,000,000 ke fakaʻilongaʻiʻaki ʻenau fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá, pea naʻe fokotuʻu ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga foʻou ʻe 30,000 nai. ʻIo, ko e vahe tolu ʻe taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia ʻoku ʻi ai he ʻaho ní naʻe fokotuʻu ia lolotonga ʻa e taʻu ʻe hongofulu fakamuimuí! Ko e lahi taha ʻo e tupu ko ení ko e ola ia ʻo e ngāue mālohi ʻa e kau tangata mo e kau fefine Kalisitiane loto-moʻoni ʻa ia kuo nau foaki atu ʻa honau taimí mo e iví koeʻuhi ke ʻaʻahi ai ki honau ngaahi kaungāʻapí pea talanoa kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. Ko e niʻihi ʻo e tupú ko e ola ia ʻo e ngāue ʻa e kau misinalé, ʻa ia kuo nau liʻaki honau ngaahi ʻapí pea nau fononga ki he ngaahi fonua mamaʻo ke tokoni ʻi ai ʻi he ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Kuo iku ʻa e tupú ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi sēketi foʻou, ʻa ia kuo fiemaʻu ai ke fakanofo ʻa e kau ʻovasia fakafeituʻu foʻou. Tānaki atu ki ai, kuo fiemaʻu ʻa e ngaahi Tohitapu lahi ange ke ngāueʻaki ʻi he malangá mo e ako fakafoʻituituí. Kuo fiemaʻu ʻa e pulusi ʻo e ngaahi tohi lahi ange. Pea ʻi he fonua ki he fonua, ko e ngaahi fale ʻo e vaʻá kuo pau ke fakalahi ai pe fetongiʻaki ʻa e ngaahi langa lalahi ange. Ko e kotoa ʻo e ngaahi fiemaʻu ko eni kuo toe tānaki maí kuo feau ʻaki ia ʻa e ngaahi tokoni loto-lelei mei he kakai ʻa Sihová.

Ko ha Fiemaʻu ki ha Ngaahi Fale Fakatahaʻanga

Ko ha fiemaʻu tuʻu-ki-muʻa ʻa ia kuo hoko ʻo hā mahino ʻi he tupulaki ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e fiemaʻu ko ia ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. Ko e ngaahi savea kuo fai ʻi he konga ki muʻa ʻo e taʻu 2000 naʻe fakahaaʻi ai ʻa e fiemaʻu ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga laka hake he 11,000 ʻi he ngaahi fonua langalanga haké, ʻa ia ʻoku fakangatangata pē ai ʻa e paʻangá. Fakakaukau angé ki ʻEngikola. Neongo ʻa e ngaahi taʻu ʻo e tau fakalotofonuá, ʻoku hokosia ʻe he fonua ko iá ha ʻavalisi fakataʻu ʻoku tupulaki peseti nai ʻe 10 ʻi he tokolahi ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá. Kae kehe, ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻe 675 ʻi he fonua ʻAfilika lahi ko ení ʻoku nau fakataha ʻi tuʻa. Ko e Fale Fakatahaʻanga pē ʻe 22 ʻi he fonuá, pea ʻi he ngaahi falé ni ko e 12 pē ai ʻoku ʻi ai honau ʻató.

ʻOku ʻi ai ʻa e tuʻunga meimei tatau ʻi he Temokalati Lepupilika ʻo Kongó. Neongo ʻoku meimei 300 ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he kolomuʻá ko Kinshasa, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga pē ʻe hongofulu. ʻI he fonuá kotoa, ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu fakavavevave ʻi he fonuá ni ki ha ngaahi Fale Fakatahaʻanga laka hake ʻi he 1,500. Koeʻuhi ko e tupu vave ʻi he ngaahi fonua ʻIulope Hahaké, ʻoku līpooti ʻi Lūsia mo ʻIukalaine ha fiemaʻu fakataha ʻo ha ngaahi Fale Fakatahaʻanga ʻe lauingeau. Ko e tupu vave ʻi ʻAmelika Latiná ʻoku hā ia ʻi Pelēsila, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni laka hake he vaeua milioná mo ha fiemaʻu lahi ki ha ngaahi Fale Fakatahaʻanga lahi ange.

Ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻi he ngaahi fonua peheé, ʻoku fakahoko ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha polokalama fakavavevave ki hono langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. ʻOku fakapaʻanga ʻa e polokalamá ni ʻaki ʻa e ngaahi tokoni nima-homo ʻa e fetokouaʻaki ʻi māmani lahí, ko ia ai, naʻa mo e ngaahi fakatahaʻanga masiva tahá ʻe malava ke nau maʻu ha senitā feʻungamālie ki he lotú.

Hangē ko ia ʻi he taimi ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻoku lava ke fakahoko ʻa e meʻa lahi koeʻuhi ko e kau Kalisitiane loto-moʻoní ‘ʻoku nau fakaʻapaʻapa kia Sihova ʻaki ʻenau koloá.’ (Palovepi 3:​9, 10) Ko e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau saiʻia ke ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ení ke fakahaaʻi ai ʻenau houngaʻia loloto ki he tokotaha kotoa kuo ueʻi ia ʻe hono lotó ke kau ʻi he foaki loto-lelei ko ení. Pea ʻoku lava ke tau falala pau ʻe hokohoko atu hono ueʻi ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa e loto ʻo ʻene kakaí ke nau poupouʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ke fakalahi ai pē ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá.

ʻI he hoko atu ʻa e ngāue fakalahi ʻi māmani lahí, ʻofa ke tau hokohoko atu ʻa e kumi ki ha ngaahi faingamālie ke fakahaaʻi ai ʻetau loto-vēkeveke mo e loto-lelei ʻi hono foaki atu ʻa hotau mālohí, hotau taimí, mo ʻetau ngaahi koloá. Pea ʻofa ke tau aʻusia ʻa e fiefia moʻoni ʻa ia ʻoku ʻomai ʻi he laumālie peheé.

[Puha ʻi he peesi 29]

“NGĀUEʻAKI FAKAPOTOPOTO IA!”

“ʻOku ou taʻu hongofulu. ʻOku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e paʻanga ko ení koeʻuhi ke mou lava ʻo fakatau mai ʻaki ha pepa pe ko ha meʻa kehe pē ke faʻu ʻaki ʻa e ngaahi tohí.”​—Cindy.

“ʻOku ou saiʻia ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e paʻanga ko ení ke faʻuʻaki ha ngaahi tohi lahi ange maʻatautolu. Naʻá ku tuku mavahe ʻa e paʻanga ko ení mei heʻeku tokoni ki heʻeku tangataʻeikí. Ko ia ngāueʻaki fakapotopoto ia!”​—Pam, taʻu fitu.

“Naʻá ku mamahi ʻo fekauʻaki mo e afaá. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻoku mou hao. Ko e [$2, U.S.] ko ení ko e paʻanga kotoa ia ʻi heʻeku pangikeé.”​—Allison, taʻu fā.

“Ko hoku hingoá ko Rudy, pea ʻoku ou taʻu 11. Ko hoku tokouá ko Ralph ʻoku taʻu ono. Pea ko hoku tuofefiné ko Judith ʻoku taʻu ua mo e konga. Kuo mau tuku mavahe ʻa e paʻanga mei heʻemau paʻanga fakamolé ʻo feʻunga mo e māhina ʻe tolu ke tokoni ki homau fanga tokoua ʻi [ha feituʻu kuo veuki ʻe he taú]. Naʻa mau malava ke tuku mavahe ʻa e tola ʻe 20 ʻa ia ʻoku mau ʻoatu he taimi ní.”

“ʻOku ou ongoʻi fakaʻofaʻia ʻi he fanga tokoua [naʻe hukitonu ai ʻa e afaá]. Naʻá ku maʻu ha tola ʻe 17 ʻi heʻeku ngāue mo ʻeku tangataʻeikí. ʻOku ʻikai te u ʻoatu ʻa e paʻanga ko ení ki ha meʻa tefito, ko ia te u tuku atu pē ke mou fili ia.”​—Maclean, taʻu valu.

[Puha ʻi he peesi 31]

Ngaahi Founga Ko Ia ʻOku Fili Ai ha Niʻihi ke Fai ha Foakí

NGAAHI MEʻAʻOFA KI HE NGĀUE ʻI MĀMANI LAHÍ

ʻOku tuku mavahe, pe vaheʻi ʻe he tokolahi ha paʻanga, ʻa ia ʻoku nau tuku ki he ngaahi puha meʻaʻofa kuo leipolo “Ko e Ngaahi Meʻaʻofa ki he Ngāue ʻa e Sōsaietí ʻi Māmani Lahí​—Mātiu 24:14.” ʻI he māhina taki taha ʻoku ʻoatu ai ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e paʻanga ko ení ki he ʻuluʻi ʻōfisi ki māmaní ʻi Brooklyn, Niu ʻIoké, pe ki he ʻōfisi vaʻa fakalotofonuá.

Ko e ngaahi tokoni paʻanga loto-fiefoakí ʻe lava ke ʻoatu fakahangatonu foki ia ki he Treasurer’s Office, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201-​2483, pe ki he ʻōfisi ʻo e Sōsaietí ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá. ʻE lava foki ke tokoni nai ʻaki ʻa e ngaahi siueli pe ngaahi koloa mahuʻinga kehé. Ko ha tohi nounou ʻo fakamatalaʻi ai ko ha meʻaʻofa fakahangatonu ia ʻoku totonu ke ʻave fakataha ia mo e ngaahi tokoni ko ení.

FOKOTUʻUTUʻU ʻO E TOKONI FAI FAKATUʻUNGÁ

ʻE lava ke ʻoatu ki he Sōsaieti Taua Leʻó ha paʻanga ʻi he malumalu ʻo ha fokotuʻutuʻu makehe, ʻa ia kapau ʻe ʻi ai ha fiemaʻu fakafoʻituitui ʻa e tokotaha foakí, ʻe toe fakafoki mai kiate ia ʻene meʻaʻofá. Ki ha fakamatala lahi ange, kātaki ʻo fetuʻutaki ki he Treasurer’s Office ʻi he tuʻasila kuo hiki ʻi ʻolungá.

FOAKI ʻOSI PALANI

Tānaki atu ki he ngaahi meʻaʻofa paʻanga fakahangatonú mo e ngaahi tokoni paʻanga fai fakatuʻungá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻo e foakí ke ʻaonga ki he ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí. ʻOku kau ki heni ʻa e:

Maluʻi: ʻE lava ke tohi-tuku nai ki he Sōsaieti Taua Leʻó ha tohi fakamoʻoni maluʻi moʻui pe ko ha fokotuʻutuʻu ʻo ha vāhenga mālōlō.

Ngaahi ʻAkauni Pangikē: Ko e ngaahi ʻakauni pangikeé, ngaahi tohi fakamoʻoni fakahuú, pe ko e ngaahi ʻakauni vāhenga mālōlō tāutahá ʻe lava ke tuku nai ia ke maluʻi pe ʻai ke totongi atu ia ʻi he maté ki he Sōsaieti Taua Leʻó, ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e pangikē fakalotofonuá.

Ngaahi ʻInasi mo e Ngaahi Pōnite: ʻE foaki atu nai ʻa e ngaahi ʻinasi mo e ngaahi pōnite ki he Sōsaieti Taua Leʻó ko ha meʻaʻofa fakahangatonu.

Kelekele: ʻE lava nai ke foaki ha konga kelekele ʻe ala fakatau ki he Sōsaieti Taua Leʻó ʻi hano fai ha meʻaʻofa fakahangatonu pe ʻi hano tauhi ha kelekele ʻo e tokotaha-foakí, ʻa ia ʻe lava ke hokohoko atu ʻene nofo aí ʻi he lolotonga ʻa ʻene kei moʻuí. ʻOku totonu ke fetuʻutaki ʻa e tokotaha ko iá ki he Sōsaietí ki muʻa ke ʻoatu ha kelekele ki he Sōsaietí.

Ngaahi Tohi-Tuku mo e Ngaahi Talāsiti: ʻE tohi-tuku nai ha koloa pe paʻanga ki he Sōsaieti Taua Leʻó fakafou ʻi ha tohi-tuku fakahoko fakalao, pe ko e hingoa ʻo e Sōsaietí ʻe tohi-tuku ki ai ha aleapau ʻo ha talāsiti. Ko ha talāsiti ʻoku maʻu ʻaonga mei ai ha kautaha fakalotu te ne tokonaki mai nai ha ngaahi ʻaonga pau fakaetukuhau.

Hangē ko ia ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi lea “foaki ʻosi palani,” ko e faʻahinga tokoni ko ení ʻoku faʻa fiemaʻu ha palani ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha-foakí. Ke tokoni ki he faʻahinga tāutaha ʻoku nau holi ke tokoniʻi ʻa e Sōsaietí fakafou ʻi ha founga ʻo e foaki ʻosi palaní, kuo teuteu ai ʻe he Sōsaietí ha polosiua ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní ʻoku fakakaveinga ko e Charitable Planning to Benefit Kingdom Service World­wide. Naʻe hiki ʻa e polosiuá ko e tali ia ki he ngaahi fakaʻekeʻeke lahi kuo maʻu ʻe he Sōsaietí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻaʻofá, ngaahi tohi-tukú, mo e ngaahi talāsití. ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e fakamatala ʻaonga ʻoku tānaki atu ki ai ʻo fekauʻaki mo hono palani ʻo e kelekelé, paʻangá, mo e tukuhaú. Pea ʻoku faʻufaʻu ia ke toko­niʻi ʻa e faʻahinga tāutaha ʻi he ʻIunaite Seteté ʻa ia ʻoku nau palani ke ʻai ha meʻaʻofa makehe ki he Sōsaietí he taimí ni pe ko hono tuku ʻo ha tohi-tuku ʻi he maté ke nau fili ha founga ʻaonga mo feʻunga taha ʻi he fakakaukau ki honau fāmilí mo e ngaahi tuʻunga fakafoʻituituí. E lava ke maʻu nai ʻa e polosiuá ni ʻaki hano kole fakahangatonu ha tatau mei he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní.

Hili hono lau ʻo e polosiuá mo e maʻu faleʻi mei he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, kuo malava ai ʻa e tokolahi ke tokoni ki he Sōsaietí pea ʻi he taimi tatau, ʻoku nau maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei he ngaahi ʻaonga fakaetukuhau ʻi he fai peheé. Ko e ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, ʻoku totonu ke fakaʻekeʻeke ki ai pea maʻu ha tatau ʻo ha fakamoʻoni papau ʻo fekauʻaki mo ha taha pē ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻú ni. Kapau ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi ha taha pē ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu foaki ʻosi palani ko ení, ʻoku totonu ke ke fetuʻutaki ki he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, ʻi he faitohi pe ʻi he telefoni, ki he tuʻasila ʻoku hiki ʻi laló pe ki he ʻōfisi ʻo e Sōsaietí ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá.

CHARITABLE PLANNING OFFICE

Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

100 Watchtower Drive, Patterson, New York 12563-​9204

Telefoni: (845) 306-​0707