Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku ʻI Ai ha ʻAonga ʻo e Lotú?

ʻOku ʻI Ai ha ʻAonga ʻo e Lotú?

ʻOku ʻI Ai ha ʻAonga ʻo e Lotú?

ʻOKU meimei ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi ha taimi ʻa e fiemaʻu ke lotú. Ko hono moʻoní, ko e kakai ʻo e meimei faʻahinga lotu kotoa ʻoku nau lotu tōtōivi. Hangē ko ʻení, tuʻo laui afe ʻi he ʻaho, ʻoku toutou leaʻaki nai ai ʻe ha tokotaha lotu Puta ʻa e kupuʻi lotu “ʻOku tuʻu ʻeku falalá ʻia ʻAmitā Puta.”

ʻI he vakai ki he ngaahi palopalema ʻoku kei hokohoko atu ʻi māmani lahí, ʻoku ʻuhinga lelei ai ke ʻeke: Ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe he kakaí te nau aʻusia ʻi he lotú? ʻOku ʻaonga ʻa e ngaahi lotu kotoa ko ʻení?

Ko e Hā ʻOku Lotu Ai ʻa e Kakaí?

ʻOku lotu ʻa e tokolahi ʻo e Hahaké ki heʻenau fanga kuí pea ki he ngaahi ʻotua ʻo Sinitō pe ko Taó. ʻOku nau fai pehē ʻi he ʻamanaki ke lava ʻi he ngaahi sivi he ʻapiakó, utu ha tō-taʻu lelei, pe taʻofi ʻa e ngaahi mahakí. ʻI heʻenau ngaahi feingá, ʻoku ʻamanaki ʻa e kau lotu Putá ke maʻu ha fakamaama. ʻOku lotu fakamātoato ʻa e kau Hinituú ki honau ngaahi ʻotua mo e ngaahi ʻotua fefine ʻoku nau saiʻia taha aí ki ha ʻilo, tuʻumālie, mo ha maluʻi.

ʻOku ʻamanaki ʻa e kau Katolika ʻe niʻihi ʻe maʻu ʻaonga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻa e līʻoa ʻenau moʻuí ʻi he hoko ko e kau mōnike pe kau tāupoʻou ʻi he ngaahi monasiteliō pe ngaahi nofoʻanga tāupoʻou tāpuni malu, ʻo lotu hokohoko ai. ʻOku kumi ʻa e laui miliona ʻo e kau Katoliká ki ha ngaahi lelei meia Mele ʻaki hono lau ʻo e ngaahi lotu maʻulotó, fakataha mo e tokoni nai ʻa e fanga kiʻi kula ʻo e losalió. ʻI he ngaahi fonua ʻo e Hahaké, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he kakai tokolahi ʻa e ngaahi papa ʻoku vilohi ki he lotú. ʻOku toutou lau ʻe he kau Palotisaní ʻa e ngaahi lea ʻo e Lotu ʻa e ʻEikí, neongo ʻoku nau toe fakamatalaʻi nai ki he ʻOtuá ʻenau ngaahi ongo ʻoku ake hake ʻi honau lotó. ʻOku fononga mamaʻo ʻa e kau Siu tokolahi ke lotu ʻi he Kauʻā faka-Hihifó ʻi Selusalema, ʻi he ʻamanaki ki ha toe fakafoʻou ʻo e temipalé pea ki ha kuonga foʻou ʻo e lakalakaimonū mo e melinó.

Neongo ʻoku fāinga mālohi ʻa e laui miliona ʻi he lotú, ʻoku tupulekina pē hono fakafaingataʻaʻiaʻi ʻa e sōsaieti ʻo e tangatá ʻe he ngaahi palopalema ʻo e masivá, maʻukoviá, movetevete ʻa e ngaahi fāmilí, faihiá, mo e taú. ʻOku peheé koeʻuhi ko e kakai kotoa ko ʻení ʻoku ʻikai te nau lotu ʻi he founga totonú? ʻI he meʻa ko iá, ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku fanongo moʻoni mai ki he ngaahi lotú?

ʻOku ʻI Ai ha Taha ʻOku Fanongo Mai ki he Ngaahi Lotú?

ʻE ʻikai lava ke ʻaonga moʻoni ʻa e ngaahi lotú kapau ʻoku ʻikai fanongoa. ʻI he taimi ʻoku lotu ai ha taha, ʻokú ne tui moʻoni ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻoku fanongo mai mei he nofoʻanga laumālie taʻehāmaí. Kae kehe, ko e ngaahi lotú ʻoku ʻikai ke ʻave ia ʻe ha ngaahi foʻi ongo pē ʻi he ʻeá. ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ʻoku aʻu ʻo ʻilo ʻe ha taha ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e tokotaha ʻoku lotú. Ko hai nai ia?

Hangē ko e misiteli lahi ki he kau fakatotoló ʻa e anga ʻo e tupu ʻa e ngaahi fakakaukaú ʻi he ngaahi niuloni ʻe laui piliona ʻoku faʻuʻaki ʻa e celebral cortex ʻo hotau foʻi ʻutó. ʻOku ʻuhinga lelei leva, ko e Tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e foʻi ʻutó ʻoku malava ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakakaukau peheé. Ko e tokotaha ko iá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha kehe ia mei hotau Tokotaha Fakatupú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá. (Sāme 83:18; Fakahā 4:11) ʻOku totonu ke fai ʻa e ngaahi lotú kiate ia. Ka ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotu peheé kotoa?

ʻOku Fanongoa ʻa e Lotu Kotoa Pē?

Ko Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ko ha tangata faʻa lotu. ʻI hono tuʻunga ko e tokotaha-tohi-sāme fakamānavaʻi fakaʻotuá, naʻá ne hiva: “Akoe oku ke ogoʻi ae lotu, e aʻu atu kiate koe ae kakai kotoabe.” (Sāme 65:​2PM) ʻOku malava ke mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻoku leaʻaki ʻi ha taha ʻo e ngaahi lea ʻe laui afe ʻoku leaʻaki ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa e ʻikai malava ʻe he ʻatamai ʻo e tangatá ke makupusi ha fuʻu fakamatala lahí ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ai ʻoku taʻemalava ʻa e ʻOtuá ke tokanga ki he faʻahinga kotoa ʻoku lotu kiate ia ʻi he founga ʻoku ala talí.

Neongo ia, ko Sīsū Kalaisi—ko ha toe tangata faʻa lotu foki—naʻá ne fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu kotoa pē. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e tōʻonga manakoa ʻi he taimi ko ia ʻo e ngaahi lotu toutou lau maʻulotó. Fakatatau ki he Jerusalem Bible ʻa e Katoliká, naʻá ne pehē: “ʻI hoʻomou ngaahi lotú, ʻoua te mou launoa ʻo hangē ko e kau panganí, he ʻoku nau fakakaukau ko ʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea lahí ʻe ʻai ai ke fanongoa kinautolu.” (Mātiu 6:7) ʻE ʻikai te tau ʻamanekina ʻe fanongo mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotu ʻoku ʻikai fakahaaʻi ai ʻetau ngaahi ongoʻi moʻoní.

ʻI hono fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai fakahōifua ai ʻa e ngaahi lotu ʻe niʻihi ki he ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe ha palōveepi faka-Tohitapu: “Ko ia ʻoku si telinga ke ʻoua te ne fanongo ki he lao, naʻa mo ʻene lotu ʻe fai ha fakaliliʻa ki ai.” (Palovepi 28:9) ʻOku toe pehē ʻe ha palōveepi ʻe taha: “ʻOku mamaʻo ʻa Sihova mei he kau angahala: ka ko e lotu ʻo e faitotonu ʻoku ne ongoʻi.” (Palovepi 15:29) ʻI ha taimi naʻe fai ai ʻe he kau taki ʻo Siuta ʻo e kuonga muʻá ha hia mamafa, naʻe talaki ʻe Sihova: “Ka mou ka fola nima hake, te u hanga kehe meiate kimoutolu; ʻio, ka mou ka fakalahi lotu, ʻe ʻikai te u fakaongo: ko homou nima na ʻoku totoʻia.”—Aisea 1:​1, 15.

Naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki ha toe meʻa kehe ʻa ia ʻe malava ke ne ʻai ʻa e ngaahi lotú ke taʻealatali ʻe he ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Pita: “Pehe foki mo kimoutolu tangata, ko hoʻomou nonofo mo [homou ngaahi uaifí] ke fai fakakaukauʻi, he ko e hama vaivai; ʻo mou tuʻutuʻuni hanau fakaʻapaʻapa, ʻo tāu mo ha kakai ʻoku nau kaungāʻea foki mo kimoutolu ki he kelesi ko e moʻui; koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻofi hoʻomou ngaahi lotu.” (1 Pita 3:7) Ko e ngaahi lotu ʻa ha tangata ʻa ia ʻokú ne tukunoaʻi ʻa e akonaki peheé ʻe ʻikai ke ongo nai ia ʻo toe mamaʻo atu mei he ʻató!

ʻOku hā mahino, kuo pau ke aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ia kapau ko e ngaahi lotú ke fanongoa. Kae kehe, ko e tokolahi ʻoku nau lotú ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e tokanga siʻisiʻi pē fekauʻaki mo hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. Ko hono ʻuhinga ia kuo ʻikai iku ai ʻa e fuʻu mātuʻaki lotu tōtōiví ki ha māmani lelei angé.

Ko e hā leva, ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá kae fanongoa ʻetau ngaahi lotú? Ko e talí ʻoku fekauʻaki ia pea mo e ʻuhinga tonu ʻo ʻetau lotú. Ko hono moʻoní, kapau ʻoku tau loto ke ʻilo pe ʻoku ʻaonga ʻa e ngaahi lotú, kuo pau ke tau mahinoʻi ʻa honau taumuʻá. Ko e hā kuo ʻai ai ʻe Sihova ke tau malava ʻo lea hake kiate iá?

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 3]

G.P.O., Jerusalem