Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Maʻu ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e Fiefia ʻi Hono Fai ʻa e Tauhí

ʻOku Maʻu ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e Fiefia ʻi Hono Fai ʻa e Tauhí

ʻOku Maʻu ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e Fiefia ʻi Hono Fai ʻa e Tauhí

“ʻOku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—NGĀUE 20:​35NW.

1. Ko e hā ʻa e fakakaukau hala ʻoku tali lahi ia ʻi he ʻaho ní, pea ko e hā ʻoku kovi ai iá?

 ʻI HE lolotonga ʻa e hongofuluʻi taʻu fakamuimui ʻo e 1900 tupú, naʻe toutou fanongoa ai ʻa e foʻi lea “ko-kitá.” ʻOku ʻuhinga nai ʻa e “ko-kitá” ko e “muʻomuʻa kita” pea ʻokú ne fakahaaʻi ha fakakaukau ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e siokitá mo e mānumanú ʻo ʻikai ha tokanga ia ai ki he niʻihi kehé. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻi he taʻu 2000 ʻoku kei mahuʻinga pē ai ʻa e ko-kitá ia. Kuo tuʻo fiha haʻo fanongo ki he ongo fehuʻi, “Ko e hā ʻoku ʻi ai maʻakú?” pe, “Ko e hā te u maʻu mei aí?” Ko e fakakaukau siokita peheé ʻoku ʻikai ke tokoni ia ki he fiefiá. ʻOku mātuʻaki fehangahangai ia mo e tefitoʻi moʻoni naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsuú: “ʻOku lahi ange ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngāue 20:​35NW.

2. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻoku ʻomai ʻe he foaki atú ʻa e fiefia?

2 ʻOku moʻoni ʻoku ʻomai ʻe he foaki atú ʻa e fiefia lahi ange ia ʻi he maʻu maí? ʻIo. Fakakaukau atu kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko ia “ko e matavai ʻo e moʻui.” (Sāme 36:9) ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻú ke ʻai kitautolu ke tau fiefia mo fua lelei. Ko e moʻoni, ko ia ʻa e Matavai ʻo e “foaki lelei kotoabe moe foaki haohaoa kotoabe.” (Semisi 1:​17PM) Ko Sihová, “ko e ʻOtua fiefia,” ʻoku foaki maʻu pē. (1 Timote 1:​11NW) ʻOkú ne ʻofa ki heʻene fakatupu fakaetangatá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki aí. (Sione 3:16) Fakakaukau atu foki, ki ha fāmili fakaetangata. Kapau ko ha tokotaha maʻu fānau koe, ʻokú ke ʻilo ʻa hono lahi ʻo e ngaahi feilaulau, mo hono lahi ʻo e foaki, ʻoku fiemaʻu ki hono tauhi hake ʻo ha kiʻi tama. Pea ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻoku ʻikai lāuʻilo ai ʻa e kiʻi tamá ia ki he ngaahi feilaulau ʻokú ke faí. ʻOkú ne fakamaʻamaʻaʻi kotoa pē kinautolu. Ka neongo ia, ʻokú ne ʻai koe ke ke fiefia ʻi hoʻo sio ki he lakalakaimonū ʻa hoʻo kiʻi tamá ko ha ola ia ʻo hoʻo foaki taʻesiokitá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻokú ke ʻofa ʻiate ia.

3. Ko e hā ko ha meʻa fakafiefia ai ke tauhi ʻa Sihova mo hotau kaungātuí?

3 ʻI ha tuʻunga meimei tatau, ʻoku fakahaaʻi ʻa e lotu moʻoní ʻe he foaki ʻoku fakatuʻunga ʻi he ʻofá. Koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ʻia Sihova pea ʻoku tau ʻofa ʻi hotau kaungātuí, ko ha meʻa fakafiefia ia ke tauhi kinautolu, ke foaki atu kitautolu maʻa kinautolu. (Mātiu 22:​37-39) Ko ha taha pē ʻoku lotu ʻi ha ngaahi taumuʻa siokita ʻoku iku atu ia ki ha kiʻi fiefia siʻisiʻi ʻaupito. Ka ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi taʻesiokitá, ʻo tokanga lahi ange fekauʻaki mo e meʻa ʻe malava ke nau foaki atú ʻi he meʻa ʻoku nau ʻamanekina ke maʻu maí, ʻoku nau maʻu ʻa e fiefia moʻoni. ʻOku ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he fakakaukau atu ki he anga hono ngāueʻaki ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Tohitapu ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo ʻetau lotú. Te tau lāulea ki ha tolu ʻo e ngaahi foʻi leá ni ʻi he kupú ni mo e kupu hoko maí.

Ngāue ʻa Sīsū Maʻá e Kakaí

4. Ko e hā ʻa e natula ʻo e “ngāue maʻá e kakaí” ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané?

4 ʻI he muʻaki lea faka-Kalisí, ko e foʻi lea mahuʻinga ʻe taha ʻoku kaunga ki he lotú ko e lei·tour·giʹa, ʻa ia ʻoku liliu ko e “ngāue maʻá e kakaí” ʻi he New World Translation. ʻI he lei·tour·giʹa fakae-Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané kuo tupu mei ai ʻa e foʻi lea ko e “ouau fakalotu.” a Kae kehe, ko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaeouau fakalotu ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku ʻikai ko ha ngāue ʻaonga moʻoni ia maʻá e kakaí.

5, 6. (a) Ko e hā ʻa e ngāue maʻá e kakaí naʻe fakahoko ʻi ʻIsilelí, pea ko e hā hono ngaahi ʻaongá? (e) Ko e hā ʻa e ngāue maʻongoʻonga mamaʻo ange maʻá e kakaí ne fetongi ʻa ia naʻe fakahoko ʻi ʻIsilelí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

5 Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha foʻi lea faka-Kalisi naʻe fekauʻaki mo e lei·tour·giʹa ʻi he lave ki he kau taulaʻeiki ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne pehē: “ʻIlonga ha taulaʻeiki, ʻoku ne tuʻu ʻo hokohoko ʻaho pe he fai ʻene ngaue [ko ha founga ʻo e lei·tour·giʹa], ʻio, he ʻatu ta tuʻo lahi ʻa e ngaahi feilaulau tatau ai pe.” (Hepelu 10:11) Naʻe fai ʻe he kau taulaʻeiki Līvaí ha ngāue mātuʻaki mahuʻinga moʻoni maʻá e kakaí ʻi ʻIsileli. Naʻa nau faiakoʻaki ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá pea fai mo e ngaahi feilaulau ʻa ia naʻe ʻufiʻufi ai ʻa e ngaahi angahala ʻa e kakaí. (2 Kalonikali 15:3; Malakai 2:7) ʻI he taimi naʻe muimui ai ʻa e kau taulaʻeikí mo e kakaí ki he Lao ʻa Sihová, naʻe maʻu ai ʻe he puleʻangá ʻa e ngaahi ʻuhinga ke fiefia.—Teutalonome 16:15.

6 Ko hono fai ʻa e ngāue maʻá e kakaí ʻi he malumalu ʻo e Laó naʻe hoko ia ko ha monū moʻoni ki he kau taulaʻeiki ʻIsilelí, ka naʻe ngata ʻa e mahuʻinga ʻo ʻenau ngāué ʻi he taimi naʻe siʻaki atu ai ʻa ʻIsileli koeʻuhi ko ʻenau taʻeangatonú. (Mātiu 21:43) Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ia ki ha meʻa naʻe mātuʻaki mahuʻinga mamaʻo ange—ko e ngāue maʻá e kakaí naʻe fakahoko ʻe Sīsū, ko e Taulaʻeiki Lahi ʻaupitó. ʻI he fekauʻaki mo iá, ʻoku tau lau: “Ko e toko taha ni, ko e meʻa ʻi heʻene tolonga ʻo taʻengata, ko ia ʻoku ʻikai liua ʻene lakanga taulaʻeiki. Ko ia ai foki ʻoku ne mafai ke fakamoʻui opeope ʻa kinautolu ʻoku haʻu ki he ʻOtua ʻiate ia, ko ʻene moʻui maʻu ai pe ke hufekina kinautolu.”—Hepelu 7:​24, 25.

7. Ko e hā ʻoku ʻomai ai ʻe he ngāue ʻa Sīsū maʻá e kakaí ʻa e ngaahi ʻaonga taʻealafakatatauá?

7 ʻOku hokohoko atu ʻa Sīsū ʻi he tuʻunga ko e taulaʻeikí ʻo taʻengata, ʻo ʻikai hano fetongi. Ko ia ai, ko ia pē ʻokú ne malava ke fakahaofi fakaʻaufuli ʻa e kakaí. ʻOkú ne fakahoko ʻa e ngāue taʻealafakatataua ko iá maʻá e kakaí, ʻo ʻikai ʻi ha temipale ngaohi ʻe he tangatá, ka ʻi he temipale ʻikai tuʻu fakaetaipé, ko e fokotuʻutuʻu lahi ʻa Sihova ki he lotú naʻe kamata ngāue ʻi he 29 T.S. ʻOku lolotonga ngāue ʻa Sīsū ʻi he Potu Toputapu ʻo e temipale ko iá, ʻi hēvani. Ko iá ko ha “tauhi [lei·tour·gosʹ] oe botu tabu, moe fale fehikitaki mooni, aia nae fokotuu e he Otua, kae ikai koe tagata.” (Hepelu 8:​2PM; 9:​11, 12) Neongo ʻa e tuʻunga māʻolunga ʻoku maʻu ʻe Sīsuú, ʻokú ne kei hoko pē ko ha “tauhi.” ʻOkú ne ngāueʻaki hono mafai māʻolungá ke foaki atu, kae ʻikai ke maʻu mai. Pea ko e foaki peheé ʻokú ne ʻomai kiate ia ʻa e fiefia. Ko e konga ia ʻo e “fiefia naʻe tala humaki kiate ia” pea naʻá ne fakaivimālohiʻi ia ke ne kātaki ʻi he kotoa ʻo hono ʻalunga ʻi he māmaní.—Hepelu 12:2.

8. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻe Sīsū ha ngāue maʻá e kakaí ke fetongiʻaki ʻa e Lao fuakavá?

8 ʻOku toe ʻi ai ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngāue ʻa Sīsū maʻá e kakaí. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku ne maʻu ha lakanga ʻoku hulu atu, ke hoa mo e lelei hake ʻo e fuakava ʻoku ne nofo ko hono Fakalaloa: ʻa ia ko e fuakava kuo tuʻunga ki he ngaahi palomesi lelei hake.” (Hepelu 8:6) Naʻe fakalaloa ʻa Mōsese ʻi he fuakava ko ia naʻe makatuʻunga ai ʻa e vahaʻangatae ʻo ʻIsileli mo Sihová. (Ekisoto 19:​4, 5) Naʻe fakalaloa ʻa Sīsū ia ʻi ha fuakava foʻou, ʻa ia naʻe malava ai hono fanauʻi mai ʻo ha puleʻanga foʻou, ko “Isileli faka-ʻOtua,” ʻoku faʻuʻaki ʻa e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié mei he ngaahi puleʻanga lahi. (Kaletia 6:16; Hepelu 8:​8, 13; Fakahā 5:​9, 10) Ko ha ngāue lelei ʻaupito ē maʻá e kakaí naʻe fakahokó! He fiefia lahi ē ko kitautolu ke tau maheni mo Sīsū, ko ha sevāniti tauhi ʻa ia fakafou ʻiate ia ʻoku malava ke tau fai ai ʻa e lotu ʻoku fakahōifua kia Sihová!—Sione 14:6.

ʻOku Fai Foki ʻe he Kau Kalisitiané ʻa e Ngāue Maʻá e Kakaí

9, 10. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e faʻahinga ngāue maʻá e kakaí ʻoku fakahoko ʻe he kau Kalisitiané?

9 ʻOku ʻikai ha tangata te ne fakahoko ha ngāue maʻá e kakaí ʻo māʻolunga tatau mo ia ʻoku fai ʻe Sīsuú. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he kau Kalisitiane paní honau pale fakahēvaní, ʻoku nau ngāue fakataha leva ai mo Sīsū ʻi heʻene ngāue maʻá e kakaí ʻi he tuʻunga ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki fakahēvani. (Fakahā 20:6; 22:​1-5) Neongo ia, ʻoku fakahoko ʻe he kau Kalisitiane ʻi he māmaní ʻa e ngāue maʻá e kakaí, pea ʻoku nau maʻu ai ʻa e fiefia lahi ʻi hono fai iá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻi ai ai ha nounou fakameʻatokoni ʻi Pālesitainé, naʻe ʻave leva ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha ngaahi tokoni mei he fanga tokoua ʻi ʻIulopé ke tokoni ki hono feau ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kau Kalisitiane Siu ʻi Siuteá. Ko ha ngāue ia maʻá e kakaí. (Loma 15:27; 2 Kolinito 9:12) ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiefia ʻa e kau Kalisitiané ke fai ha ngāue meimei tatau, ʻo foaki atu ʻa e tokoni fakavavevave ʻi he taimi ʻoku hokosia ai ʻe honau fanga tokouá ha faingataʻa, ngaahi fakatamaki fakanatula, pe ko ha toe ngaahi faingataʻaʻia kehe.—Palovepi 14:21.

10 Naʻe lave ʻa Paula ki ha toe ngāue ʻe taha maʻá e kakaí ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Neongo kapau ʻe lilingi atu au ʻo hangē ha feilaulau inú ʻi he feilaulau mo e ngāue maʻá e kakaí ʻa ia kuo taki atu kimoutolu ki ai ʻe he tuí, ʻoku ou fiefia ai mo nēkeneka ʻiate kimoutolu kotoa.” (Filipai 2:​17NW) Ko e ngāue mālohi ʻa Paula maʻá e kau Filipaí naʻe hoko ia ko ha ngāue maʻá e kakaí naʻe fakahoko ʻi he ʻofa mo e tōtōivi. Ko ha ngāue meimei tatau mo ia maʻá e kakaí ʻoku lolotonga fakahoko ʻi he ʻaho ní, tautefito ki hono fakahoko ʻe he kau Kalisitiane paní, ʻa ia ʻoku nau ngāue ko e “tamaioeiki agatonu mo boto,” ʻo tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻi hono taimi totonú. (Mātiu 24:​45-47PM) ʻIkai ko ia pē, ʻi he tuʻunga ko ha kulupú, ko e faʻahingá ni “ko e tuʻunga taulaʻeiki tapu,” naʻe fekauʻi “ke ʻatu feilaulau fakalaumalie, ʻa ia ʻoku hōifua ai ʻa e ʻOtua ʻia Sisu Kalaisi” pea ke “ongoongoa atu ʻa e ngaahi lelei ʻo ʻEne ʻAfio, ʻa ia naʻa ne ui mai [kinautolu] mei he poʻuli ki he maama fakaofo aʻana.” (1 Pita 2:​5, 9) ʻI he hangē ko Paulá, ʻoku nau fiefia ʻi he ngaahi monū ko iá naʻa mo ʻenau ‘lilingi atu kinautolu’ ʻi hono fakahoko honau ngaahi fatongiá. Pea ko honau ngaahi takanga ko e “fanga sipi kehe” ʻoku nau kau fakataha ai mo kinautolu pea mo poupou kiate kinautolu ʻi he ngāue ko e talanoa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá. b (Sione 10:16; Mātiu 24:14) Ko ha ngāue maʻongoʻonga mo fakafiefia ē maʻá e kakaí ka ko ia!—Sāme 107:​21, 22.

Fai ʻo e Ngāue Toputapu

11. Naʻe anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe he palōfita fefine ko ʻAná ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kotoa ʻo e kau Kalisitiané?

11 Ko e toe foʻi lea faka-Kalisi ʻe taha ʻoku kaunga ki heʻetau lotú ko e la·treiʹa, ʻoku liliu ko e “ngāue toputapu” ʻi he New World Translation. Ko e ngāue toputapú ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi ngāue ʻo e lotú. Ko e fakatātaá, ko e uitou taʻu 84 mo palōfita fefine ko ʻAná ʻoku fakamatala ki ai “naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he Temipale, ka ne fai ʻa e ngāue toputapú [ko ha foʻi lea faka-Kalisi ia naʻe fekauʻaki mo e la·treiʹa] ʻaki ʻa e ʻaukai mo e lotu ʻi he pō mo e ʻaho.” (Luke 2:​36, 37NW) Naʻe lotu tuʻu maʻu ʻa ʻAna kia Sihova. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia kiate kitautolu kotoa—ʻa e iiki mo e taʻumotuʻa, kakai tangata mo e kakai fefine. Hangē ko ia ko ʻAná naʻá ne lotu tōtōivi kia Sihova pea lotu maʻu pē kiate ia ʻi he temipalé, ko ʻetau ngāue toputapú ʻoku kau ai ʻa e lotú mo e maʻu fakatahá.—Loma 12:2; Hepelu 10:​24, 25.

12. Ko e hā ko ha tafaʻaki mahuʻinga ai ʻa ʻetau ngāue toputapú, pea ʻoku anga-fēfē ʻene toe hoko ʻeni ko ha ngāue maʻá e kakaí?

12 Naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki ha tafaʻaki mahuʻinga ʻo ʻetau ngāue toputapú ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Ko e ʻOtua e, ʻa ia ʻoku ou tauhi [“ngāue toputapu,” NW] ki ai ʻaki hoku laumalie ʻi he ngaue ki he Kosipeli ʻo hono ʻAlo, ko ʻeku fakamoʻoni ʻa ʻEne ʻAfio ki he taʻemotu ʻeku takua kimoutolu ʻi heʻeku lotu kotoa pe.” (Loma 1:9) ʻIo, ko e malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ʻoku ʻikai ko ha ngāue maʻá e kakaí pē ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau fanongo ki aí ka ko ha toe ngāue ia ʻo e lotu kia Sihova ko e ʻOtuá. Tatau ai pē pe ʻoku tau maʻu ha tali lelei mai pe ʻikai, ko e ngāue fakamalangá ko e ngāue toputapu ia ʻoku fai kia Sihova. Ko ʻetau feinga ke talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fua lelei pea mo e ngaahi taumuʻa ʻaonga ʻa ʻetau Tamai ʻofa fakahēvaní ʻokú ne ʻomai moʻoni kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi.—Sāme 71:23.

Ko Fē ʻOku Tau Fai Ai ʻa e Ngāue Toputapú?

13. Ko e hā e ʻamanaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngāue toputapú ʻi he lotoʻā ki loto he temipale fakalaumālie ʻo Sihová, pea ko hai ʻoku fiefia fakataha mo kinautolú?

13 Ki he kau Kalisitiane paní, naʻe tohi ki ai ʻa Paula: “Ko e meʻa ʻi heʻetau maʻu ha puleʻanga, ʻa ia ʻe ʻikai faʻa lūlūʻi, ke tau fakafetaʻi muʻa, pea ke tau fai ai ki he ʻOtua ha ngaue te ne hohóʻia ai, fai mo e fakaʻapaʻapa mo e manavahe.” (Hepelu 12:28) ʻI he ʻamanaki papau atu ki hono maʻu ʻa e Puleʻangá, ʻoku ʻikai ueʻia ai ʻa e kau paní ʻi he tuí ʻi heʻenau lotu ki he Fungani Māʻolungá. ʻOku nau fai pē ʻa e ngāue toputapu kiate iá ʻi he potu Tapu pea mo e lotoʻā ʻi loto he temipale fakalaumālie ʻo Sihová, pea ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu mo e ʻamanaki vēkeveke ke ngāue fakataha mo Sīsū ʻi he Potu Toputapú, ko hēvani tonu. Ko honau tākanga, ʻa e kalasi ʻo e fanga sipi kehé, ʻoku nau fiefia fakataha mo kinautolu ʻi heʻenau ʻamanaki fakaofó.—Hepelu 6:​19, 20; 10:​19-22.

14. ʻOku anga-fēfē ʻa e maʻu ʻe he fuʻu kakai lahí ʻa e ʻaonga mei he ngāue ʻa Sīsū maʻá e kakaí?

14 Fēfē leva ʻa e fanga sipi kehé ia? Hangē ko ia naʻe tomuʻa sio ki ai ʻa Sioné, ko ha fuʻu kakai lahi ʻo kinautolu kuo nau hā ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, pea “naʻa nau fō honau kofu, ʻo fakahinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami.” (Fakahā 7:14) ʻOku ʻuhinga ʻení, ʻi he hangē ko honau kaungālotu paní, ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui ki he ngāue ʻa Sīsū maʻá e kakaí, pea mo ʻene foaki ʻene moʻui fakaetangata haohaoá koeʻuhi ko e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fanga sipi kehé ʻoku nau toe maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngāue ʻa Sīsū maʻá e kakaí he ʻoku nau hoko ai ʻo “puke maʻu ki he kovinanite [ʻa Sihová].” (Aisea 56:6) ʻOku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e fuakava foʻoú, ka ʻoku nau puke ki ai ʻi heʻenau talangofua ki he ngaahi lao ʻoku felāveʻi mo iá pea ngāue fakataha mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻoku fakafou aí. ʻOku nau feohi mo e ʻIsileli ʻo e ʻOtuá, ʻo kai ʻi he tēpile fakalaumālie tatau pea ngāue fakataha mo hono kau mēmipá, ʻo fakahīkihikiʻi fakahāhā ʻa e ʻOtuá pea ʻoatu mo e ngaahi feilaulau fakalaumālie ko ia ʻoku fakahōifua kiate iá.—Hepelu 13:15.

15. Ko fē ʻoku fai ai ʻe he fuʻu kakai lahí ʻa e ngāue toputapú, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e kaunga kiate kinautolu ʻa e tāpuaki ko ʻení?

15 Ko ia, ʻoku mātā ʻa e fuʻu kakai lahí ʻoku nau “tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e taloni pea ʻi he ʻao ʻo e Lami, kuo nau kofu ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofa.” ʻIkai ngata aí, “ʻoku nau ʻi he ʻao ʻo e taloni ʻo e ʻOtua, pea ʻoku nau tauhi kiate ia ʻi hono temipale ʻi he ʻaho mo e po: pea ko Ia ʻoku ne ʻafio ʻi he taloni te ne folahi ʻa e tapanekale ʻo hono Sikaina ʻiate kinautolu.” (Fakahā 7:​9, 15) ʻI ʻIsileli, ko e kau uluí naʻa nau lotu ʻi he lotoʻā ki tuʻa ʻo e temipale ʻo Solomoné. ʻI ha tuʻunga meimei tatau, ʻoku lotu ʻa e fuʻu kakai lahí kia Sihova ʻi he lotoʻā ki tuʻa ʻo hono temipale fakalaumālié. Ko e fai ʻo e tauhi aí ʻokú ne fakatupunga kinautolu ke nau fiefia. (Sāme 122:1) Naʻa mo e hili hono maʻu ʻe he tokotaha fakamuimui ʻo honau kaungā feohi paní ʻa hono tofiʻa fakahēvaní, te nau kei hokohoko atu pē hono fai ʻa e ngāue toputapu kia Sihová ʻi he tuʻunga ko ʻene kakaí.—Fakahā 21:3.

Ngāue Toputapu ʻOku ʻIkai ke Fakahōifuá

16. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga ʻoku ʻomai fekauʻaki mo e ngāue toputapú?

16 ʻI he ngaahi ʻaho ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe pau ke fai ai ʻa e ngāue toputapú ʻo fehoanaki mo e ngaahi lao ʻa Sihová. (Ekisoto 30:9; Livitiko 10:​1, 2) ʻOku pehē pē mo e ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ke tauhi kapau ko ʻetau ngāue toputapú ke hoko ʻo fakahōifua kia Sihova. Ko e ʻuhinga ia naʻe tohi ai ʻa Paula ki he kau Kolosé: “Oku ikai tuku e ma hufia akimoutolu, bea moe holi ke fakafonu akimoutolu aki ae ilo ki hono finagalo i he boto kotoabe moe ilo fakalaumalie; Bea ke mou aeva o tāu moe Eiki o fakafiemalie i he mea kotoabe, ke mou fua lahi i he gaue lelei kotoabe, bea tubulekina i he iloʻi ae Otua.” (Kolose 1:​9, 10PM) ʻOku ʻikai fakatuʻunga ia ʻiate kitautolu ke fakapapauʻi ʻa e founga totonu ke lotu ai ki he ʻOtuá. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ʻilo Fakatohitapu totonú, mahino fakalaumālié, mo e poto fakaʻotuá. Ka ʻikai ia, ʻe mātuʻaki ʻalu hala ʻa e ngaahi meʻá.

17. (a) Naʻe anga-fēfē hono pikoʻi ʻo e ngāue toputapú ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Mōsesé? (e) ʻOku malava fēfē ke takihalaʻi ʻa e ngāue toputapú he ʻahó ni?

17 Manatuʻi ʻa e kau ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Mōsesé. ʻOku tau lau: “Pea liliu ai ʻa e ʻOtua, ʻo ne tukuange kinautolu ke nau ʻotua ʻaki [“fai ʻa e ngāue toputapú,” NW] ʻa e hosite ʻo langi.” (Ngāue 7:42) Naʻe sio ʻa e kau ʻIsileli ko iá ʻi he ngaahi ngāue mālohi ʻa Sihova maʻanautolú. Ka, naʻa nau hanga kinautolu ki he ngaahi ʻotua kehé ʻi heʻenau fakakaukau ʻe lelei ʻa e meʻá ni kiate kinautolú. Naʻe ʻikai te nau mateaki, pea ko e mateakí ko e meʻa pau ia kapau ko ʻetau ngāue toputapú ke fakahōifua ki he ʻOtuá. (Sāme 18:25) Ko e moʻoni, ʻe tafoki ʻa e tokosiʻi he ʻahó ni meia Sihova ke lotu ki he ngaahi fetuʻu pe ngaahi tā-tongitongi koula, ka ʻoku toe ʻi ai ha ngaahi founga kehe ʻo e tauhi ʻaitolí. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono tauhi ʻa e “Koloa,” pea naʻe ui ʻe Paula ʻa e mānumanú ko e tauhi ʻaitoli. (Mātiu 6:24; Kolose 3:5) ʻOku pouaki ʻe Sētane ʻa ia tonu ko ha ʻotua. (2 Kolinito 4:4) Ko e ngaahi faʻahinga pehē ʻo e tauhi ʻaitolí ʻoku mafola noa pē ia pea ko ha tauhele. Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki ha taha ʻokú ne taukaveʻi ʻoku muimui ʻia Sīsū ka ko ʻene taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí ke hoko ʻo koloaʻia pe ʻoku tuʻu ʻene falalá ʻiate ia pē pea mo ʻene ngaahi fakakaukau ʻaʻaná. Ko hai moʻoni ia ʻokú ne tauhí? Ko e hā hono kehekehe ʻo ia mei he kau Siu ʻi he taimi ʻo ʻAiseá ʻa ia naʻa nau fuakava ʻi he huafa ʻo Sihová kae ʻave ʻa e fakahīkihiki ia ʻo ʻene ngaahi ngāue lahí ki he ngaahi ʻaitoli taʻemaʻá?—Aisea 48:​1, 5.

18. Kuo anga-fēfē hono fakahoko hala ʻo e ngāue toputapú ʻi he kuohilí mo e ʻaho ní?

18 Naʻe toe fakatokanga ʻa Sīsū: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe ʻilonga ai ha taha te ne tamateʻi kimoutolu, te ne lau kuo ne fai ha feilaulau [“ngāue toputapu,” NW] ki he ʻOtua.” (Sione 16:2) Ko Saula, ʻa ia naʻá ne hoko ko e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne fakakaukau taʻetoeveiveiua naʻá ne tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ne ‘fakavaʻevaʻe hono fakapōngi ʻo Sitīvení’ pea mo ‘hōʻaki ʻa e fakamanamana mo e lau fakapō ki he kau ako ʻa e ʻEikí.’ (Ngāue 8:1; 9:1) ʻI he ʻahó ni, ko e kau faihia ʻe niʻihi ʻoku fekauʻaki mo e fakaʻauha fakaefaʻahinga mo fakamatakalí ʻoku nau toe taukaveʻi ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ʻa e kakai tokolahi ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá, ka ko ʻenau lotú ʻoku fakahanga moʻoni ia ki he ngaahi ʻotua ʻo e mamahiʻi-fonuá, lau fakamatakalí, koloaʻiá, ko kita, pe ngaahi ʻotua kehe.

19. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau vakai ki heʻetau ngāue toputapú? (e) Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue toputapu te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefiá?

19 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia pē tokotaha kuo pau ke ke fai ki ai hoʻo ngāue toputapú.” (Mātiu 4:​10NW) Naʻá ne lea kia Sētane, ka he mātuʻaki mahuʻinga ē kiate kitautolu kotoa ke tau tokanga ki heʻene ngaahi leá! Ko hono fai ʻa e ngāue toputapú ki he ʻEiki Hau ʻo e ʻunivēsí ko ha monū māʻolunga mo fakaofo moʻoni ia. Pea ko e hā ʻoku lava ke leaʻaki ʻo fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e ngāue maʻá e kakaí ʻa ia ʻoku fehokotaki mo ʻetau lotú? Ko hono fai ʻo e meʻá ni ki hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ko ha ngāue fakafiefia ia ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia lahi. (Sāme 41:​1, 2; 59:16) Neongo ia, ʻoku toki ʻomai pē ʻe he ngāue peheé ʻa e fiefia moʻoní ʻo kapau ʻoku fai ia ʻi he loto-ʻaufuatō pea ʻi he founga totonú. Ko hai ia ʻoku lotu moʻoni ki he ʻOtuá ʻi he founga totonú? Ko e ngāue toputapu ʻa hai ʻoku tali ʻe Sihová? ʻOku malava ke tau tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá kapau te tau lāulea ki he foʻi lea faka-Tohitapu hono tolu ʻa ia ʻoku kaunga ki heʻetau lotú. Te tau fai ʻeni ʻi he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ngaahi ouau fakalotu ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku meimei pē ko e ngaahi ngāue fakalotu pe ngaahi faʻahinga ouau, hangē ko e ʻEukalisia ʻi he Siasi Katolika Lomá.

b ʻI he Ngāue 13:2 (NW), ʻoku līpooti ai ʻo pehē ko e kau palōfita mo e kau faiako ʻi ʻAniteoké naʻa nau “ngāue fakafaifekau fakahāhā” (ko e liliu lea ia ʻo ha foʻi lea faka-Kalisi naʻe felāveʻi mo e lei·tour·giʹa) kia Sihova. ʻOku hangehangē, ko e ngāue fakafaifekau fakahāhā ko ʻení naʻe kau ai ʻa e malanga ki he kakaí.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e ngāue maʻongoʻonga maʻá e kakaí naʻe fakahoko ʻe Sīsuú?

• Ko e hā ʻa e ngāue maʻá e kakaí ʻoku fakahoko ʻe he kau Kalisitiané?

• Ko e hā ʻa e ngāue toputapu ʻa e Kalisitiané, pea ʻoku fakahoko ia ʻi fē?

• Ko e hā kuo pau ke tau aʻusiá kapau ko ʻetau ngāue toputapú ke fakahōifua ki he ʻOtuá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fiefia lahi ʻi he foaki atú

[Fakatātā ʻi he peesi 12, 13]

ʻOku fai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngāue maʻá e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé pea ʻi he taimi ʻoku nau fanongonongo ai ʻa e ongoongo leleí

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

ʻOku tau fiemaʻu ʻa e ʻilo totonú mo e mahinó ke tau fakapapauʻi ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá ʻetau ngāue toputapú