Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Ke Lotú?

Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Ke Lotú?

Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Ke Lotú?

“ʻOKU mou kole, pea ʻoku ʻikai te mou maʻu, koeʻuhiā ʻoku mou kole kovi . . . ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:​3, 8) Ko e ngaahi lea ko ia ʻa e ākonga ʻa Sīsū ko Sēmisí te ne ueʻi nai kitautolu ke tau fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga ʻo ʻetau lotú.

Ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha founga pē ia ʻo hono tala ki he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú. ʻI heʻene Malanga ʻiloa he Moʻungá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku mui hoʻomou kole, ka kuo toka meaʻi ʻe he Tamai ʻamoutolu ʻa e ngāhi meʻa ʻoku mou masiva ai.” Neongo ia, naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu.” (Mātiu 6:8; 7:7) Ko ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau fakahā ange kiate ia ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻoku tau fiemaʻú. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lahi ange ia ʻo e lotú ʻi he meʻa ko iá.

ʻOku ʻikai ke toki fetuʻutaki pē ʻa e ngaahi kaumeʻa moʻoní ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ha meʻá. ʻOku nau femahuʻingaʻiaʻaki ʻiate kinautolu, pea ʻoku tupulekina honau kaumeʻá ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻenau ngaahi ongoʻí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e lotú ʻoku ʻi ai hono taumuʻa lahi ange ʻi he kole pē ʻa e ngaahi fiemaʻú. ʻOkú ne ʻomai ʻa e faingamālie ke fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau līʻoa loto-moʻoní kiate iá.

ʻIo, kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e monū ʻo e lotú koeʻuhi ke tau lava nai ʻo ʻunuʻunu ofi ai kiate ia. ʻE toki hoko pē ʻeni kapau te tau fakahaaʻi ʻetau ngaahi ongoʻí tonu ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e ngaahi lotu ʻoku toutou lau maʻulotó. He meʻa fakafiefia ē ke talanoa kia Sihova ʻi he lotú! Tānaki atu ki aí, ʻoku pehē ʻe ha palōveepi faka-Tohitapu: “Ko e lotu ʻani faitotonu ko hono mamana ia.”—Palovepi 15:8.

“ʻOku lelei kiate au ke fakaofiofi ki he ʻOtua,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko ʻĒsafé. (Sāme 73:28) Ka ke ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he lotú pē. Fakatokangaʻi ʻa hono fakamoʻoniʻi ʻo e meʻá ni ʻe he fakamatala hokó:

“Naʻe lea ange ha toko taha [ʻi he] kau ako [ʻa Sīsuú] ʻo pehe, ʻEiki, ke ke ako kimautolu ke fai ha lotu.” ʻI heʻene talí naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka mou ka lotu, mou pehē, ʻE Tamai, ke tapuhā ho Huafa, ke hoko hoʻo Pule.” (Luke 11:​1, 2) ʻE malava ke tau lotu mohu ʻuhinga ʻi he founga ko ʻení kae ʻikai tomuʻa ako pe ko e hā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea ʻe founga fēfē hono fakatapuhāʻí? Pea ʻe malava ke tau lotu ʻo fehoanaki mo e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Sīsuú kapau ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi pe ko e hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko hano mahinoʻi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku ala maʻu ia kapau te tau sivisiviʻi fakalelei ʻa e Tohitapú. Ko e ʻilo te tau maʻu aí ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea mahinoʻi ʻene ngaahi foungá. ʻIkai ngata aí, ʻi he hoko ʻo maheni mo Sihova ko e ʻOtuá te ne ʻai ai kitautolu ke tau ongoʻi ofi mo līʻoa lahi ange kiate ia. Ko hono olá, ʻe tokoni ʻeni kiate kitautolu ke tau lea tauʻatāina lahi ange kiate ia ʻi he lotú.

ʻOku Malava ke Solova ʻa e Ngaahi Palopalemá ʻe he Lotú

Ko hano fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo Sihová ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke solova ʻa e ngaahi palopalemá. Fakatokangaʻi ʻa e moʻoni ʻo e meʻá ni ʻi he ngaahi tuʻunga taki taha ko ʻeni ka hoko maí. ʻOku nau fakahaaʻi ko e faʻahinga ʻoku nau lotú naʻe malava ke fakaivimālohiʻi honau vahaʻangatae mo Sihová.

ʻI Pelēsila ko ha fefine ko hono hingoá ko Maria naʻe lotu ia ki he ʻOtuá ki ha tokoni. Naʻá ne loto ke angatuʻu ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻoku talí, ʻi ha ʻuhinga koeʻuhi ko e mālualoi naʻá ne mātā ʻi he sōsaietí. Naʻe aʻu ʻo liʻaki ʻe Maria hono husepānití, fānaú, mo hono ʻapí. Naʻá ne kamata ngāueʻaki foki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú. Ka ʻi he ʻikai te ne maʻu ʻa e fiefiá, naʻá ne fakahaaʻi hono lotó ki he ʻOtuá pea lotu ki ha tokoni.

Taimi nounou mei ai, naʻe ʻaʻahi atu ʻa e toko ua ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ʻoange kia Malia ha ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo naʻe fakamatala ai ki he mahuʻinga ʻo hono tali ʻa e tataki fakaʻotuá. Naʻe maongo ia ki hono lotó, pea naʻe kamata ke ne ako ʻa e Tohitapú mo e ongo Fakamoʻoní ʻi he ʻaho pē ko iá. Naʻe iku leva ʻeni ki hono toe fakafoʻou ʻene moʻui fakafāmilí. ʻI heʻene ako fekauʻaki mo Sihová, naʻá ne loto ke fakahaaʻi ʻene ʻofa kiate iá. “Naʻá ku fai ʻa e ngaahi liliu ki ha tuʻunga lelei ange,” ko e lea ia ʻa Maria. “Ko hoku husepānití mo hoku fāmilí naʻa nau tomuʻa fakafepakiʻi ʻa ʻeku ako ʻa e Tohitapú. Ka ʻi heʻenau sio ki he ngaahi liliu naʻá ku faí, naʻe kamata ke nau fakalototoʻaʻi au.” Ki mui ai, naʻe fakatapui ʻe Maria ʻene moʻuí ki he Tokotaha-Fanongo ki he lotú koeʻuhi ke ne tauhi kiate ia.

Neongo naʻe maʻu ʻe José ha uaifi fakaʻofoʻofa pea mo ha pisinisi lavameʻa ʻi Polivia, naʻá ne kei loto-mamahi pē. Ko ha faingāmeʻa ʻi he tonó naʻe fakatupunga ai ke liʻaki ia ʻe hono uaifí. Naʻe tōtuʻa ʻene inú peá ne ongoʻi taʻeʻaonga. ʻOku pehē ʻe José: “Naʻe kamata ke u lotu ʻaki hoku lotó kotoa, ʻo kole pe ko e hā te u fai ke fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe vave ʻa e ʻaʻahi mai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hoku feituʻu fakapisinisí ʻo tuʻuaki mai ha ngaahi ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi, ka naʻá ku fekau ke nau ō. Naʻe tuʻo tolu ʻa e hoko ʻa e meʻá ni. ʻI he taimi kotoa pē naʻá ku lotu ai ki ha tokoní, naʻe haʻu ʻa e Kau Fakamoʻoní. Faifai atu pē, naʻá ku fakapapauʻi ke u fanongo ʻi he ʻaʻahi hoko maí. Naʻá ku lau ʻa e Tohitapú ʻo ʻosi pea ʻi ai mo ʻeku ngaahi fehuʻi lahi, ka naʻe ʻi ai maʻu pē ʻenau ngaahi tali naʻá ne fakafiemālieʻi au. ʻI he ako fekauʻaki mo Sihová naʻá ne ʻomi kiate au ha taumuʻa foʻou ki he moʻuí, pea ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoní naʻe hoko ko ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa lahi! Naʻá ku tuku ange hoku kaumeʻa fefiné pea mo hoku ngaahi kaungā inú. ʻI ha taimi nounou, naʻá ku toe fakataha mo hoku uaifí mo e fānaú. Naʻá ku papitaiso ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1999.”

ʻI ʻĪtali, ko e nofo mali ʻa Tamara naʻe ʻi he tuʻunga faingataʻa, ko ia naʻá ne lotu ki ha poto. Naʻá ne maʻu ha fakakaukau anga-fakaaoao, mei hono tā pea tuli mei hono fāmilí ʻi hono taʻu 14. ʻOku pehē ʻe Tamara: “Naʻá ku maʻu ha Tohitapu peá u kamata lau ia. ʻI ha efiafi ʻe taha, naʻá ku lau ai ko hono ‘maʻu ʻa e potó ʻoku hangē ia hano maʻu ha koloa fufuú.’ Naʻá ku lotu ki he poto ko iá. (Palovepi 2:​1-6) ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku kamata ako ʻa e Tohitapú mo kinautolu, ka naʻe fuoloa peá u toki fai ki he meʻa naʻá ku akó. ʻI hono fakamulitukú, naʻá ku fakapapauʻi ai ke muimui ki he founga moʻui faka-Kalisitiané peá u papitaiso. ʻI he taimí ni, fakataha mo hoku husepānití, ʻoku ou tokoni ki he niʻihi kehé ke nau maʻu ʻaonga mei he poto ʻo e ʻOtuá.”

Ko Beatriz naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e sōsaieti māʻolunga ʻi Caracas, Venisuela. Neongo ia, naʻá ne vete pea faingataʻaʻia lahi. ʻI he ʻikai ha ʻamanakí, naʻe tuʻo taha ʻene fakamoleki ha laui houa ʻi he lotú. ʻI he pongipongi hokó, naʻe tatangi ai ʻa e fafangu ʻo e matapaá. ʻI he ongoʻi ʻitá, naʻá ne fakasiosio mai pē ʻi ha foʻi ava ʻo ne sio mai ki ha ongo meʻa mo ʻena ongo kato. Naʻá ne fakangalingali pē ʻoku ʻikai ke ʻi ʻapi, ka ki muʻa ke mavahe ʻa e ongo meʻá, naʻá na mono ha lauʻipepa-tuʻuaki ʻi he lalo matapaá. Naʻe pehē ai, “ʻIloʻi Hoʻo Tohitapú.” ʻE lava ke fekauʻaki ʻena ʻaʻahí mo ʻene ngaahi lotu ʻi he pō ki muʻá? Naʻá ne ui atu ke na foki mai. Naʻe vave ʻa ʻene ako ʻa e Tohitapú, pea ki mui ai naʻá ne hoko ʻo papitaiso. ʻI he faifai peá ne hoko ʻo fiefiá, ʻoku akoʻi ai he taimí ni ʻe Beatriz ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ʻa e fiefiá.

Naʻe lotu ʻa Carmen fekauʻaki mo ʻene fāinga mo e masivá. Naʻá ne maʻu ha fānau ʻe toko hongofulu mo ha husepāniti faʻa konā, ko Rafael. “Naʻá ku feinga ke maʻu ha paʻanga ʻi hono fō ʻa e ngaahi valá,” ko e lau ia ʻa Carmen. Ka ko e tōʻonga inu ʻa Rafael naʻe toe kovi ange. “ʻI he kamata ke ma ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe toki kamata ai ke liliu hoku husepānití. Naʻá ma ako ki he talaʻofa ʻo e Puleʻangá—ʻa ia ʻe vavé ni ke toʻo ʻe Sihova mei he māmaní ʻa e masivá mo e fakafeʻātungiá. Ko ʻeku ngaahi lotu ki he ʻOtuá naʻe faifai pē ʻo tali!” ʻI he ako ki he ngaahi founga ʻa Sihová naʻe tokoni ia kia Rafael ke taʻofi ʻene inú, peá ne ʻai “ʻa e tangata foʻou.” (Efeso 4:24) Ko ia mo hono fāmilí naʻe malava ke nau fakaleleiʻi honau tuʻunga ʻi he moʻuí. ʻOku pehē ʻe Rafael: “ʻOku ʻikai nai ke mau tuʻumālie, pea ʻoku ʻikai te mau maʻu homau ʻapí, ka ʻoku mau maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ʻo e moʻuí, pea ʻoku mau fiefia.”

ʻI he Taimi ʻE Tali Ai ʻa e Ngaahi Lotu Kotoa Pē

Naʻe ʻi ai ha ʻaonga ʻo e lotu ʻa e kakai ko ʻení? ʻIo! Pea naʻá ke fakatokangaʻi ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá ko ʻenau ngaahi lotú naʻe tali ʻi he taimi naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe ha taha mei he fakatahaʻanga Kalisitiané ke nau ʻunuʻunu ofi kia Sihova ko e ʻOtuá ʻaki hono ako ʻa e Tohitapú?—Ngāue 9:11.

Ko ia ai, ʻoku ʻi ai leva ʻetau ʻuhinga lelei ki he lotú. ʻOku vavé ni he taimí ni, ʻa hono tali ʻa e lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo hono finangaló ke fakahoko ʻi he māmaní. (Mātiu 6:10) Hili hono fakamaʻa ʻe he ʻOtuá ʻa hotau foʻi kolopé mei he faʻahinga ʻoku nau fakafepaki kiate iá, “ʻe fonu ʻa mamani ʻi he ʻiloʻi ʻo Sihova.” (Aisea 11:9) Ko e faʻahinga kotoa leva ʻoku ʻofa kia Sihová te nau fiefia ʻi he “tauʻataina fakalangi ʻa e fanau ʻa e ʻOtua”—pea ko ʻenau ngaahi lotú ʻe tali moʻoni.—Loma 8:​18-21.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau lotú?