Skip to content

Skip to table of contents

“ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻi Pe ʻE Fēfē ʻa Hoʻo Moʻuí ʻApongipongi”

“ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻi Pe ʻE Fēfē ʻa Hoʻo Moʻuí ʻApongipongi”

Talanoa ki he Moʻuí

“ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻi Pe ʻE Fēfē ʻa Hoʻo Moʻuí ʻApongipongi”

FAKAMTALA FAI ʻE HERBERT JENNINGS

“Naʻá ku foki ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo ʻi Kaná mei he kolo taulanga ko Tema peá u tuʻu ke fakaheka ha talavou naʻe taʻofi meʻalele ke heka ai ki kolo. Naʻá ku maʻu ai ʻa e faingamālie ke faifakamoʻoni kiate ia. Naʻá ku fakakaukau naʻá ku fai ha fakamoʻoni lelei! Kae kehe, ʻi heʻema aʻu ki he feituʻu naʻe fononga ki ai ʻa e talavoú ni, naʻá ne puna ki tuʻa mei he lolí ʻo hola fakavavevave.”

KO E meʻa ko eni naʻe hoko ki muʻá ko ha ʻiloʻanga ia kiate au ʻo ha meʻa ngali-kehe naʻe fakaeʻa mai ki heʻeku moʻuí. Ki muʻa ke u fakamatala ki he meʻa naʻe hokó, tuku ke u tala atu ʻa e founga naʻá ku hoko ai ʻa au, ko ha tokotaha Kānata, ʻo ʻi Kaná.

Naʻe ʻi he vaeuaʻanga ʻo Tīsema 1949 ʻi ha kolo ʻuta fakatokelau ʻo Toronto, Kānata. Ko e toki ʻosi ia ʻemau keli ʻi ha mita nai ʻe taha ʻa e kelekele ʻaisí ke tokonaki ha vai ki ha fale foʻou. ʻI he mokosia mo helaʻiá, naʻe fakapupunga takatakai ai ʻemau kau ngāué ʻi ha afi naʻe tafu ʻaki e fefié, ʻo tatali ki ha loli ke ʻave kimautolu. Fakafokifā pē, ko Arnold Lorton, ko e taha ia ʻo e kau ngāué, naʻá ne kamata ke lea ʻaki ha meʻa ʻo fekauʻaki mo e “ngaahi tau pea mo e ngaahi talanoa fekauʻaki mo e taú,” “ko e ngataʻanga ʻo e māmani ko ení,” pea ngāueʻaki mo e ngaahi kupuʻi lea kehe naʻe ʻikai ʻaupito te u maheni mo ia. Naʻe tuku ʻa e talanoa ʻa e tokotaha kotoa pē he taimi ko iá, ʻo nau hoko ʻo mā, pea ʻau ʻo fakahaaʻi ʻe he niʻihi ʻa e fakafili kiate ia. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku fakakaukau, ‘ʻOku maʻu ʻe he tokotaha ko ení ha loto-toʻa lahi! ʻOku ʻikai ha taha heni ʻe fiefanongo, ka neongo ia ʻokú ne hoko atu pē.’ Ka ko e meʻa naʻá ne leaʻakí naʻe maongo ia kiate au. Ko e ngaahi taʻu siʻi pē ia hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní, pea kuo teʻeki ai ʻaupito ke u fanongo ʻi ha ngaahi meʻa pehē ʻi he lotu Kulisitatelafiá ʻa ia ko ha konga ia ʻo hoku fāmilí ʻi ha ngaahi toʻutangata. Naʻá ku fanongo lelei, ʻou kāvea ʻi heʻene ngaahi fakamatalá.

Naʻe ʻikai fuoloa kuó u fakaofiofi kia Arnold ki ha fakamatala lahi ange. ʻI heʻeku toe manatu ki aí, ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻa e anga ʻo ʻene anga-kātaki mo ʻene anga-ʻofa pea mo hono uaifí, ko Jean, kiate au, ko ha tokotaha taʻetaukei taʻu 19. Naʻá ku toutou aʻu taʻefakahaaʻi mo taʻefakaafeʻi ki hona ʻapí ke talanoa mo kinaua. Naʻá na fakatonutonu au mo tokoniʻi au ke u sivisiviʻi ʻa e fepakipaki ʻo e ngaahi tuʻungá mo e ngaahi ʻulungāngá ʻa ia naʻe vilovilo holo ʻi hoku kiʻi ʻatamaí. ʻI he māhina ʻe hongofulu hili ʻa e ʻuluaki meʻa ko ia naʻe hokosia ʻi he veʻe afí, naʻá ku papitaiso ai ʻi ʻOkatopa 22, 1950, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea hoko ai ʻo feohi mo e Fakatahaʻanga Willowdale ʻi North York, ko ha konga ia he taimí ni ʻo Toronto.

Ngaʻunu ki Muʻa Fakataha mo e Kaungā Lotú

Naʻe hoko ʻa e moʻui ʻi ʻapí ʻo tupulaki ʻene faingataʻá ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe heʻeku tamaí naʻá ku fakapapauʻi ke u tuli ki heʻeku tui naʻe toki ʻilo foʻoú. Naʻe toki maʻukovia ʻa e tangataʻeikí ʻi ha fepaki ʻo tūʻulu ai ko e tupu ʻi ha fakaʻuli konā pea ko ia ai, naʻe faʻa mātuʻaki faingataʻa ke fekuki mo ia. Naʻe faingataʻa ʻa e moʻuí ki he fineʻeikí, ki hoku ongo tokouá, mo hoku ongo tuofefiné. Naʻe fakalalahi ʻa e fetēleni ʻi he moʻoni faka-Tohitapú. Ko ia, naʻe hā ngali fakapotopoto kiate au ke u mavahe mei ʻapi koeʻuhí ke u melino mo ʻeku ongo mātuʻá pea ke fokotuʻu maʻu au ʻi he “hala ʻo e moʻoni.”​—2 Pita 2:2.

ʻI he aʻu mai ki he konga ki mui ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1951, naʻá ku kau ai ki ha kiʻi fakatahaʻanga ʻi Coleman, Alberta. Naʻe ʻi ai ʻa e ongo talavou ʻe toko ua, ko Ross Hunt mo Keith Robbins, naʻá na femoʻuekina ʻi he malanga taimi-kakato ki he kakaí, ʻoku ʻiloa ko e ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú. Naʻá na tokoni ke tataki au ki he ngāue fakafaifekau pole tatau. ʻI Maʻasi 1, 1952, naʻá ku kau ai ki he tuʻunga ʻo e kau faifekau tāimuʻa tuʻumaʻú.

ʻOku ou manatu ʻofa ki he fakalototoʻa naʻá ku maʻú. Naʻe lahi ʻa e meʻa ke u akó, pea ko e feituʻu eni ke u fakamoʻoniʻi aí. Ki mui ai, hili hono fakamoleki ha taʻu nai ʻe taha ʻi he ngāue tāimuʻá ʻi he Fakatahaʻanga Lethbridge, ʻi Alberta, naʻá ku maʻu ai ha fakaafe taʻeʻamanekina ke ngāue ko ha ʻovasia fefonongaʻaki. Naʻe pau ke u tokangaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia naʻe movetevete holo ʻi he matāfonua fakahahake ʻo Kānatá mei Moncton, New Brunswick, ki Gaspé, Quebec.

ʻI heʻeku kei taʻu 24 pē pea ʻi ha tuʻunga kei foʻou ʻi he moʻoní, naʻá ku ongoʻi mātuʻaki taʻefeʻunga, tautefito ʻi he fakahoa atu ki he Kau Fakamoʻoni matuʻotuʻa naʻe pau ke u tokangaʻí. Naʻá ku fai ha feinga fakamātoato ʻi he ngaahi māhina ʻe niʻihi hono hokó. Naʻe toe hoko mai ha meʻa fakaʻohovale ʻe taha.

Akoʻanga Kiliatí pea Hoko Atu Ai ki Matāfonua Koula

ʻI Sepitema 1955, naʻe fakaafeʻi ai au ke u kau fakataha mo e kau ako nai ʻe toko teau kehe ki he kalasi hono 26 ʻo e Akoʻanga Tohitapu Taua Leʻo ko Kiliatí ʻi South Lansing, Niu ʻIoke. Ko e māhina ʻe nima ʻo e fakahinohino mo e ako lahi ʻa e meʻa tofu pē ko ia naʻá ku fiemaʻú. Ko ʻeku faivelengá naʻe fakaivimālohiʻi ia ʻi he feohi mo ha kulupu fakaueʻiloto māʻolunga pehē. Lolotonga ʻa e taimi ko ení, naʻe ʻi ai ha toe fakalakalaka naʻá ne fakakoloaʻi ʻa ʻeku moʻuí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

Naʻe ʻi ai ha kiʻi tuofefine pau ʻe taha, ko Aileen Stubbs, ʻi he lotolotonga ʻo e kau akó naʻe teuteu ki he ngāue fakamisinalé. Ko e meʻa naʻá ku sio ki ai ʻia Aileen ko ha tuʻumaʻu pau, ko ha ngāue tōtōivi fakamātoato, mo ha anga-fakanānā, mo fiefia. ʻOku ou mahalo naʻá ku ʻai ia ke ne manavahē ʻi heʻeku fakahaaʻi taʻefakapotopoto ange ʻa ʻeku ngaahi fakapapau ke mali mo iá. Kae kehe, naʻe ʻikai te ne hola! ʻI haʻama felotoi, ʻe ʻalu ʻa Aileen ki hono vāhenga-ngāue fakamisinalé ʻi Kositā Lika pea ko au ki haʻakú ʻi Matāfonua Koula (ko Kana ia he taimi ní), ʻAfilika Hihifo.

ʻI he pongipongi ʻe taha ʻi Mē 1956, naʻá ku ʻi he ʻōfisi fungavaka hongofulu ai ʻo Tokoua Nathan Knorr ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke. Ko e palesiteni ia he taimi ko iá ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó. Naʻe vaheʻi au ke hoko ko ha sevāniti vaʻa ke tokangaʻi ʻa e ngāue fakamalanga ʻi Matāfonua Koula, Tokoleni (ko Toko ia he taimí ni), Matāfonua ʻAivoli (ko Kōtevuā ia he taimí ni), Vōlita ki ʻOlunga (ko Pēkina Faso ia he taimí ni), mo Kemipia.

ʻOku ou manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Tokoua Knorr ʻo hangē pē naʻe toki lea ʻaki ʻaneafí. “ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fua leva ʻa e fatongiá,” ko ʻene leá ia. “Kiʻi taimi hifo; ako mei he fanga tokoua taukei ʻi aí. Pea ʻi hoʻo ongoʻi pē ʻokú ke mateuteú, ʻoku totonu leva ke ke kamata ngāue ʻi he tuʻunga ko e sevāniti vaʻá. . . . Ko hoʻo tohi eni ʻo ho fakanofó. ʻI he ʻaho ʻe fitu mei he taimi ʻo hoʻo tūʻuta ki aí, te ke fua leva ho fatongiá.”

‘ʻAho pē ʻe fitu,’ ko ʻeku fakakaukaú ia. ‘Fēfē leva ʻene pehē ke “kiʻi taimi hifó”?’ Naʻá ku mavahe mei he alea ko iá ʻi he moʻutāfuʻua.

Naʻe vave ʻa e lele ʻa e ngaahi ʻaho siʻi hoko maí. Naʻe vave ʻaupito ʻa ʻeku tuʻu ʻi he kaokao ʻo ha vaka, ʻo folau ʻi he East River ʻo fakalaka ʻi he ngaahi ʻōfisi ʻo e Sōsaietí ʻi Brooklyn, ʻi he kamata ha folau tahi ʻaho ʻe 21 ki Matāfonua Koula.

Naʻá ku fetohiʻaki lahi mo Aileen. Naʻá ma toe fetaulaki ʻi he 1958 peá ma mali ʻi ʻAokosi 23 ʻo e taʻu ko iá. ʻOku ʻikai ʻaupito tuku ʻeku fakamālō kia Sihova ki ha hoa lelei ʻaupito pehē.

ʻI he taʻu ʻe 19, naʻá ku houngaʻia ai ʻi he monū ʻo e ngāue ʻi he tafaʻaki ʻo hoku ngaahi kaungā misinalé pea mo hoku fanga tokoua mo e tuofāfine ʻAfilika ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaietí. Naʻe tupulaki ʻa e fāmili Pētelí mei ha kiʻi kau mēmipa tokosiʻi pē ʻo aʻu ki he toko 25 nai lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko iá. Ko e ngaahi ʻaho fakatupu tokanga, mahuʻinga, mo ola lelei ia kiate kimautolu. Neongo ia, kuo pau ke u faitotonu. ʻIate au, naʻe hoko tautefito ʻa e ʻea vela, mo ʻaʻafú ko ha pole kiate au. Naʻe hā naʻá ku pupuhaʻia maʻu pē, ongoʻi pikipiki maʻu pē, peá u ʻiteʻita ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka neongo ia, naʻe fakafiefia moʻoni ke ngāue, ʻi he tupu homau kau mēmipa ʻi Kaná mei he laka siʻi hake pē ʻi he toko 6,000 ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻi he 1956 ki he toko 21,000 ʻi he 1975. Pea ʻoku toe lahi ʻa e fiemālié ʻi he sio ki he Kau Fakamoʻoni femoʻuekina laka hake he toko 60,000 ʻi ai he taimí ni.

Ko ha “ʻApongipongi” Naʻe ʻIkai Te Ma ʻAmanekina

ʻI he 1970 nai, naʻá ku kamata ke aʻusia ai ha palopalema fakaemoʻuilelei ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene mātuʻaki faingataʻa ke ʻiloʻi. Naʻá ku fakakakato ha ngaahi sivi fakafaitoʻo, ʻo tala mai ai pē naʻá ku “moʻuilelei.” Ko e hā leva naʻá ku ongoʻi mātuʻaki mahamahaki maʻu ai pē, mātuʻaki tāvaivaia, ʻo mātuʻaki ongoʻi faingataʻaʻiá? Naʻe tokonaki mai ʻe he ongo meʻa ʻe ua ha tali, pea naʻá na hoko fakaʻohovale mai. Ko e moʻoni, hangē ko ia naʻe tohi ʻe Sēmisí: “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻa e meʻa ʻo e ʻapongipongi.”—Semisi 4:14.

Ko e ʻuluaki ʻiloʻangá ko e meʻa naʻe hokosia mo e talavou naʻá ku faifakamoʻoni ki ai lolotonga ʻeku fakaheka ia ki koló. Naʻe ʻikai haʻaku ʻilo ʻe taha naʻá ku valelau taʻetuku, ʻo lea vave ange mo toe vave ʻaupito ange ʻi he mōmeniti kotoa pē. ʻI heʻema aʻu atu ki he feituʻu naʻe ʻalu ki ai ʻa e talavoú, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene puna ki tuʻa mei he lolí ʻo lelé. Ko e tokolahi taha ʻo e kau Kaná ʻoku nau natula nonga, ko e faʻahinga anga-mokomoko, ʻo ʻikai mamahingofua. Ko ʻene tōʻongá naʻe ngali-kehe. Naʻá ku tangutu ai ʻo fifili. Naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe ʻi ai ʻeku palopalema. Pe ko e hā tonu ia, naʻe ʻikai te u ʻiloʻi. Ka naʻe ʻi ai papau ʻeku palopalema.

Ko hono uá, hili ha fetalanoaʻaki moʻoni mei he lotó ʻi he taimi ʻe taha, naʻe pehē ai ʻe Aileen: “Sai, kapau ko e palopalema ko ení ʻoku ʻikai fakaesino, tā kuo pau leva ʻoku fakaeʻatamai.” Ko ia naʻá ku tohiʻi lelei kotoa ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo hoku mahakí peá u ʻalu ki ha toketā ki he ʻatamaí. ʻI heʻeku lau atu mei heʻeku lisí, ko ʻene talí eni: “Ko ha keisi anga-maheni eni. ʻOkú ke tofanga ʻi ha mahaki fakaeʻatamai vaivai.”

Naʻá ku fakalongomate! Naʻe hokohoko fakautuutu ʻa ʻeku faai hifo ki laló ʻi heʻeku feinga ke fāinga mo ia ʻi he ongo taʻu hono ua hoko maí. Naʻá ku hanganaki kumi ki ha fakaleleiʻanga. Ka naʻe ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ke faí. Ko ha fāinga feifeitamaki moʻoni ia naʻe hokó!

Ko ʻema fakapapaú maʻu pē ia ke piki ki he monū ʻo e ngāue taimi-kakató ko ʻema ngāue ia ʻi he moʻuí, pea naʻe lahi ʻaupito ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke faí. Naʻá ku fai ha ngaahi lotu fakamātoato mo faivelenga lahi: “Sihova, kapau ko ho finangaló ia, ‘te u moʻui, ʻo fai ʻa eni.’” (Semisi 4:​15) Ka naʻe ʻikai ke pehē. Ko ia, ʻi he fehangahangai mo e meʻa totonú, naʻá ma fokotuʻutuʻu ke mavahe mei Kana pea mei homa ngaahi kaumeʻa ofi tokolahí ʻo foki ki Kānata ʻi Sune 1975.

ʻOmai ʻe Sihova ʻa e Tokoni Fakafou ʻi Heʻene Kakaí

Naʻe vave ʻa ʻeku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke liʻekina au, pea naʻe ʻikai ko au tokotaha pē naʻe maʻu ʻa e palopalema ko iá. Ko e ngaahi lea ʻo e 1 Pita 5:9 naʻe mohu ʻuhinga ia kiate au: “Mou ʻilo ʻoku tatau ʻaupito mo e ngaahi mamahi na ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻua ai homou [“feohiʻanga ʻo e fanga tokoua,” NW] ʻi mamani.” ʻI hono mahinoʻi ení, naʻe kamata ke u sioloto atu ki he founga hono hanga moʻoni ʻe Sihova, ʻo poupouʻi fakatouʻosi kimaua neongo ʻa e liliu taʻefakafiefia ko ení. He fakaʻofoʻofa moʻoni ē ko e hoko mai ʻa e ‘feohiʻanga ʻo e fanga tokouá’ ʻo tokoniʻi kimaua ʻi he ngaahi founga lahi!

Neongo naʻe ʻikai ke lahi haʻama meʻa fakamatelie, naʻe ʻikai ke liʻaki kimaua ʻe Sihova. Naʻá ne ueʻi homa ngaahi kaumeʻa ʻi Kaná ke nau tokoniʻi fakamatelie kimaua pea ʻi ha ngaahi tuʻunga kehe. ʻI he ngaahi ongoʻi loloto kehekehe ʻo e lotó, naʻá ma mavahe ai mei he faʻahinga naʻá ma hoko ʻo mātuʻaki ʻofa aí ʻo foki ke fekuki mo e “ʻapongipongi” taʻeʻamanekina ko ení.

Naʻe ʻave kimaua ʻi he anga-ʻofa ʻe he taʻokete ʻo Aileen, ko Lenora, mo hono husepānití, ko Alvin Friesen, ʻa ia naʻá na tokonaki nima-homo mai ʻema ngaahi fiemaʻú ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi māhina lahi. Naʻe fai mai ʻe ha toketā tuʻu-ki-muʻa ʻi he ʻatamaí ha tala ki muʻa alafalalaʻanga: “Te ke toe fakaakeake ʻi ha māhina ʻe ono.” Mahalo naʻe leaʻaki iá ke fakahūhū mai ha loto-falala kiate au, ka naʻe ʻikai ke fakahoko ʻa e meʻa ko ia naʻe tala ki muʻá naʻa mo e hili ʻa e taʻu ʻe ono. Aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻoku ou fekuki mo e meʻa ʻoku lave fakapotopoto ki ai he ʻahó ni ko e moveuveu ʻo fepakipaki ʻa e ongoʻí. Ko e moʻoni ko ha hingoa ia ʻoku toe anga-ʻofa ange, kae hangē ko ia ʻoku ʻiloʻi lelei ʻe he faʻahinga ʻoku nau tofanga aí, ko ha hingoa anga-ʻofa ange ʻoku ʻikai te ne fakasiʻisiʻi ʻe ia ʻi ha founga ʻa e ngaahi fakaʻilonga lahi ʻo e mahakí.

ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, naʻe ʻosi tofanga ʻa Tokoua Knorr ʻi ha mahaki naʻe faifai atu pē ʻo iku ki heʻene mate ai ʻi Sune ʻo e 1977. Naʻa mo ia, naʻá ne maʻu ʻa e taimi mo e ivi ke ne fai mai kiate au ha ngaahi tohi lōloa, mo fakalototoʻa ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e fakafiemālie mo e akonaki. ʻOku ou kei koloaʻaki ʻa e ngaahi tohi ko iá. Naʻe fai ʻe heʻene ngaahi leá ʻa e meʻa lahi ke fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi ongoʻi taʻemalava taʻeʻuhinga naʻe faʻa malanga haké.

ʻI he ngataʻanga ʻo e 1975, naʻe pau ai ke ma tukuange ʻa homa ngaahi monū fakaengāue taimi-kakato mahuʻingá pea fakahangataha ki hono ʻai ke tuʻumaʻu ʻa hoku tuʻunga moʻuileleí. Naʻe mamahi ʻa hoku ongo matá ʻi he maama anga-maheni ʻo e ʻahó. Ko e ngaahi leʻo-lahi fakafokifaá naʻe toutou ongo mai ia hangē ha ngaahi fana laifoló. Naʻe lōmia au ʻe he ngaahi fengaʻunuʻaki holo tokolahí. Ko ha fāinga moʻoni ʻa hono maʻu pē ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Ka neongo ia, naʻá ku tuipau fakaʻaufuli ki he mahuʻinga ʻo e feohi fakalaumālié. Ke fekuki mo ia, naʻá ku faʻa hū ki he Fale Fakatahaʻangá hili e nofo hifo ki lalo ʻa e kakaí peá u mavahe ʻi he kamata pē ke fai e ngaʻunu holo ʻi he ngataʻanga ʻo e polokalamá.

Ko e kau ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí naʻá ne toe ʻomai ha pole lahi ʻe taha. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa mo e hili ʻa e aʻu atu ki ha falé, ʻoku ʻikai pē malava ke u toe loto-toʻa au ʻo aʻu ki he tuʻunga ko hono tā ʻa e fafangu he matapaá. Kae kehe, naʻe ʻikai te u tukulolo, koeʻuhi naʻá ku ʻiloʻi ko ʻetau ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻuhinga iá ko e fakamoʻui kiate kitautolu pea ki ha taha pē te ne tali leleí. (1 Timote 4:​16) Hili ha taimi siʻi, naʻá ku malava ai ke mapuleʻi ʻeku ngaahi ongoʻí, peá u hoko atu ki he matapā hoko maí, ʻo toe ʻahiʻahi ai. ʻI he hokohoko atu ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku tauhi maʻu ai ʻa e tuʻunga lelei ʻi he moʻuilelei fakalaumālié pea naʻe fakalahi ʻe he meʻa ko iá ʻa ʻeku malava ke fekukí.

Koeʻuhi ko e tuʻumaʻu ʻa e natula ʻo e moveuveu ʻo fepakipaki ʻa e ongoʻí, naʻá ku hoko ai ʻo fakatokangaʻi ko e mahaki ko ení ʻe ngalingali te ne uesia tuʻumaʻu au lolotonga ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻa lolotongá. ʻI he 1981 naʻe hā ai ha ngaahi kupu hokohoko lelei ʻaupito ʻi he Awake! a Fakafou ʻia kinautolú, naʻá ku kamata ai ke mahinoʻi lelei ange ʻa e natula ʻo e mahaki ko ení pea ako ʻa e ngaahi founga ola lelei ange ki he fekuki mo iá.

Ako ke Fekukí

Ko e kotoa ʻo e meʻá ni kuo ʻikai taʻekau ai ʻa e feilaulau mo e fengaʻunuʻaki ʻi he tafaʻaki ʻa hoku uaifí. Kapau ko ha tokotaha tauhi koe ʻi ha ngaahi tuʻunga meimei tatau, ngalingali te ke mahinoʻi ʻa ʻene ngaahi fakamatalá:

“Ko ha moveuveu ʻa e ongoʻí ʻoku hā ngali ʻokú ne fakahoko ha liliu taʻeʻamanekina ʻi he angaʻitangatá. ʻI ha ngaahi houa siʻi, ʻoku lava ke liliu ʻa e tokotaha faingataʻaʻiá mei he hoko ko ha tokotaha longomoʻui, fakalototoʻa, fakataha mo e ngaahi palani mo e ngaahi fakakaukau foʻoú, ʻo hoko ko ha tokotaha tāvaivaia, taʻepau, naʻa mo e ʻiteʻita. Kapau ʻoku ʻikai ʻiloʻi ko ha mahaki ia, ʻe lava ke ne fakatupunga ki he niʻihi kehé ha ngaahi ongoʻi ʻita mo e puputuʻu. ʻOku hā mahino, kuo pau ke liliu vave ʻa e ngaahi palaní, pea ʻoku kamata ai ha faitau fakafoʻituitui mo e ngaahi ongoʻi loto-mamahí pe talitekeʻí.”

Kiate au, ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi mātuʻaki sai aí, ʻoku ou hoko ai ʻo manavasiʻi. ʻOku ou ʻiloʻi fakaenatula pē ko e meʻa ʻe hoko mai ʻi ha loto-māfaná” ko e tūʻulu ki ha ongoʻi “loto-mafasia.” ʻI hoku tuʻungá, ʻoku sai ange ʻa e “loto-mafasiá” ʻi he “loto-māfaná” koeʻuhi he ʻoku ou faʻa tuʻumaʻu ʻi he loto-mafasiá ʻi he ngaahi ʻaho lahi, pea ʻoku ngalingali leva ʻe ʻikai ke u kau ai ki ha meʻa taʻefeʻunga. ʻOku tokoni lahi ʻa Aileen ʻaki hono fakatokanga mai kiate au ke ʻoua ʻe hoko ʻo loto-māfana tōtuʻá pea ʻi hono fakafiemālieʻi mo poupouʻi au ʻi he taimi ʻoku lōmekina ai au ʻe ha ongoʻi loto-mamahí.

ʻOku ʻi ai ha fuʻu fakatuʻutāmaki moʻoni ʻo e hoko ʻo nōfoʻi pē ʻiate kitá ʻo tukuange ai ʻa e meʻa kehe kotoa ʻi he taimi ʻoku longomoʻui taha ai ʻa e mahakí. ʻOku lava ke fakamavaheʻi fakaʻaufuli ia ʻe ha taha mei he tokotaha kotoa pē ʻi he taimi ʻokú ne ongoʻi loto-mafasia aí pe ʻikai lāuʻilo fekauʻaki mo e ngaahi ongoʻi pea mo e ngaahi tōʻonga ʻa e niʻihi kehé lolotonga ʻo e taimi puke ʻa e ʻatamaí. ʻI he kuohilí, naʻe faingataʻa kiate au ke tali ʻa e fakamoʻoni ʻo ʻeku palopalema fakaeʻatamai mo fakaeongó. Naʻe pau ke u faitau mo e fakakaukau ko ha meʻa ia ʻi tuʻa, hangē ko ha ngāue naʻe ʻikai lava pe ko ha tokotaha ʻe taha, ʻa e palopalemá. Naʻe pau ke u toutou fakamanatu kiate au, ‘ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe liliu takatakai ʻiate au. Ko e palopalemá ʻoku ʻi loto ia, ʻikai ʻi tuʻa.’ Naʻe faifai pē, ʻo hoko ʻo fakatonutonu ʻa ʻeku fakakaukaú.

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻá ma ako fakatouʻosi ai ke lea hangatonu mo faitotonu ʻiate kimaua mo e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo hoku tuʻungá. ʻOkú ma feinga ke tauhi maʻu ha fakakaukau fakatuʻamelie pea ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e mahakí ke ne puleʻi ʻa ʻema moʻuí.

Ko ha “ʻApongipongi” Lelei Ange

Fakafou ʻi he ngaahi lotu faivelenga mo e ngaahi fāinga lahi, kuó ma maʻu ai ʻa e ʻaonga mei he tāpuaki mo e poupou ʻa Sihová. Ko kimaua fakatouʻosi ʻokú ma ʻi homa taʻu mālōloó. ʻOku ou ʻi he malumalu ʻo e tokangaʻi fakafaitoʻo tuʻumaʻu fakataha mo ha faitoʻo feʻunga kae hokohoko, pea ʻoku ou tuʻumaʻu feʻunga fakaemoʻuilelei ai pē. ʻOkú ma houngaʻia ʻi ha ngaahi monū pē ʻo e ngāué ʻoku lava ke ma maʻú. ʻOku ou hokohoko atu ʻeku ngāue ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. ʻOkú ma feinga maʻu pē ke ma poupou ki he niʻihi kehé ʻi he tuí.

Ko e moʻoni, hangē ko e lau ʻa e Semisi 4:​14: “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ʻa e meʻa ʻo e ʻapongipongi.” ʻE pehē ai pē lolotonga ʻa e hokohoko atu ʻo e tuʻu ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. Kae kehe, ko e ngaahi lea ʻa e Semisi 1:12 ʻoku toe ongo moʻoni ia: “Monuʻiaa ka ko e tangata ʻoku ne kataki ha ʻahiʻahi: he ʻo ka ʻosi hono sivi, te ne maʻu ai ʻa e kalauni ʻo e moʻui, ʻa ia kuo talaʻofa [ʻe Sihova] kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia.” ʻOfa ke tau tuʻumaʻu kotoa ʻi he ʻahó ni pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tuku tauhi mai ʻe Sihova ki ʻapongipongí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he ngaahi kupu ko e “ʻE Lava Ke Ke Fekuki mo e Moʻuí,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo ʻAokosi 8, 1981; “Founga ʻe Lava Ai Ke Ke Tauʻi ʻa e Loto-Mafasiá,” ʻi he ʻīsiu ʻo Sepitema 8, 1981; mo e “Fakafepakiʻi ʻa e Loto-Mafasia Lahí,” ʻi he ʻīsiu ʻo ʻOkatopa 22, 1981.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Kumi ki ha feituʻu mavahe ʻi hoku loki tā fakatātaá

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Mo hoku uaifí, ʻa Aileen

[Fakatātā ʻi he peesi 28]

ʻI he ʻAsemipilī “Ongoongo Lelei Taʻengatá” naʻe fai ʻi Tema, Kana, ʻi he 1963