Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Fakaivia ʻe Sihova ʻa e Tokotaha Helaʻiá

ʻOku Fakaivia ʻe Sihova ʻa e Tokotaha Helaʻiá

ʻOku Fakaivia ʻe Sihova ʻa e Tokotaha Helaʻiá

“[Ko Sihová]ʻokú ne foaki ʻa e mālohí ki he tokotaha helaʻiá, pea ki he tokotaha ʻoku ʻikai hano ivi lahí ʻokú ne ʻai ke hulu fau hono mālohí.”—AISEA 40:​29NW.

1. Fakatātaaʻi ʻa e mālohi ʻoku ʻi ai ʻi he ngaahi meʻa kuo fakatupu ʻe he ʻOtuá.

 ʻOKU taʻefakangatangata ʻa Sihova ʻi he mālohí. Pea ko ha fuʻu ivi lahi ē ʻoku ʻi ai ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne fakatupú! Ko e kiʻi ʻātomi valevalé—ʻa e konga tonu ki hono faʻu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē—ʻoku fuʻu siʻisiʻi ia he ko ha tulutā vai ʻe taha ʻokú ne maʻu ʻa e fanga kiʻi ʻātomi ʻe teau piliona pilioná. a Ko e moʻui kotoa ʻi hotau foʻi kolopé ʻoku fakatuʻunga ʻi he ivi ʻoku faʻu ʻe he ngaahi feliliuaki fakaeʻātomi ʻi he laʻaá. Ka ko e hā hono lahi ʻo e ivi fakaelaʻā ʻoku fiemaʻu ki hono fakatolonga ʻa e moʻui ʻi he māmaní? ʻOku maʻu ʻe he māmaní ha falakiseni mātuaki siʻisiʻi ʻo e ivi kotoa ʻa ia ʻoku faʻu ʻe he laʻaá. Ka neongo ia, ko e falakiseni valevale ʻaupito ʻo e ivi ʻo e laʻaá ʻoku tō hifo ki he māmaní ʻoku lahi ange taʻealafakafuofua ia ʻi he ivi fakakātoa ʻoku ngāueʻaki ʻi he ngaahi ngāueʻanga ʻi he māmaní.

2. ʻI hono tefitó, ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Aisea 40:26 ʻo fekauʻaki mo e mālohi ʻo Sihová?

2 Pe ʻoku tau fakakaukau fekauʻaki mo e ʻātomí pe ʻoku fakahanga ʻetau tokangá ki he ʻuniveesi kāfakafá, ʻoku maongo kiate kitautolu ʻa e mālohi fakaofo ʻo Sihová. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he malava ke ne pehē: “Hiki hake ho mou mata ki oluga, bea vakai be kohai kuo ne fakatubu ae gaahi mea ni, aia oku ne lau mo taki kitua ho nau toko lahi; oku ne ui akinautolu kotoabe i ho nau higoa i he [hulu fau ʻa hono ivi lahí], koeuhi oku [longomoʻui ia ʻi he mālohi], oku ikai ha taha oku tae ha mai”! (Aisea 40:​26PM) ʻIo, ko Sihová “oku longomoʻui ia ʻi he mālohi,” pea ko ia ʻa e Matavai ʻo e “ivi lahí” naʻe ngāueʻaki ki hono ʻai ke ʻi ai ʻa e ʻunivēsí fakakātoá.

Mahulu Hake ʻi he Mālohi Totonu Naʻe Fiemaʻú

3, 4. (a) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku nau fakahelaʻiaʻi nai kitautolú? (e) Ko e hā ʻa e foʻi fehuʻi ʻoku fiemaʻu ke fakakaukau ki aí?

3 Lolotonga ʻoku ʻikai ha fakangatangata ʻa e ʻOtuá ʻi he mālohí, ʻoku helaʻia ʻa e faʻahinga ia ʻo e tangatá. ʻI ha feituʻu pē ʻoku tau ʻalu ki ai, ʻoku tau sio ai ki he kakai helaʻiá. ʻOku nau ʻā hake mo e helaʻia, ʻalu ki he ngāué pe akó mo e helaʻia, foki mai ki ʻapi mo e helaʻia, pea ʻalu ʻo mohe ʻo ʻikai ngata pē ʻi he helaʻiá kae toe tāvaivaia. ʻOku fakaʻamu ʻa e niʻihi naʻe malava ke nau ʻalu ki ha feituʻu ʻo maʻu ai ha kiʻi mālōlō naʻe mātuʻaki fiemaʻú. ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku tau toe helaʻia mo kitautolu, he ko ʻetau moʻui anga-līʻoa fakaʻotuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga mālohi longomoʻui. (Maake 6:​30, 31; Luke 13:24; 1 Timote 4:8) Pea ʻoku toe ʻi ai mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa kehe lahi ʻoku nau ʻai ke mole hotau mālohingá.

4 Neongo ko e kau Kalisitiane kitautolu, ʻoku ʻikai ke tau ʻataʻatā mei he ngaahi palopalema ʻoku hokosia ʻe he kakaí ʻi he tuʻunga fakalūkufuá. (Siope 14:1) Ko e mahamahakí, ngaahi liliu fakaepaʻangá, pe ngaahi faingataʻa kehe anga-maheni ki he moʻuí ʻoku nau fakatupunga nai ʻa e loto-siʻi, fakataha mo hono ngaahi nunuʻa fakatupu vaivai. Tānaki atu ki he ngaahi faingataʻá ni ʻa e ngaahi ʻahiʻahi anga-kehe ki he faʻahinga ʻoku fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoní. (2 Timote 3:12; 1 Pita 3:14) Koeʻuhi ko e ngaahi tenge fakaʻaho mei he māmaní pea mo e fakafepaki ki heʻetau ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ko e niʻihi ʻo kitautolu te tau mātuʻaki ongosia nai ʻo tau ongoʻi ai hangē ʻoku tau fakamāmālie ʻi he ngāue ʻa Sihová. ʻIkai ko ia pē, ʻi ha feinga ke maumauʻi ʻetau anga-tonu ki he ʻOtuá, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sētane ko e Tēvoló ʻa e ngaahi founga kotoa pē ʻi heʻene fokotuʻutuʻú. Te tau maʻu fēfē leva ʻa e mālohinga fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ki hono tauhi ke ʻoua ʻe helaʻia pea tukú?

5. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he mālohinga fakaetangatá ki hono fakahoko ʻo e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané?

5 Ki ha mālohinga fakalaumālie, kuo pau ke tau falala kia Sihova, ko e Tokotaha-Fakatupu māfimafiʻiá. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e mālohi lahi ange ia mei he mālohi anga-maheni ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. Naʻá ne tohi: “Ko e anga oʻemau maʻu ʻa e koloa ko ia, ʻoku faʻo hina kelekele, koeʻuhi ke ʻa e ʻOtua ai pe ʻa e makehe atu ʻo e mafai [“mālohi,” NW], ʻo ʻikai ko e meʻa meiate kimautolu.” (2 Kolinito 4:7) ʻOku fakahoko ʻe he kau Kalisitiane paní “ʻa e ngāue fakafaifekau ʻo e fakalelei” fakataha mo e poupou ʻa honau ngaahi tākanga ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakaemāmaní. (2 Kolinito 5:​18NW; Sione 10:16; Fakahā 7:9) Koeʻuhi ko kitautolu faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku tau fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e fakatangá, ʻoku ʻikai malava ke tau fai ia ʻi hotau mālohinga pē ʻo kitautolú. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, pea ʻoku hanga ai ʻe hotau tuʻunga vaivaí ʻo fakahīkihikiʻi ʻa hono mālohí. Pea he fakafiemālieʻi lahi ē ʻo kitautolu ʻe he fakapapauʻi mai “ʻoku poupou ai pe ʻe Sihova ʻa e maʻoniʻoni”!—Sāme 37:17.

‘Ko Sihova ʻa Hotau Ivi Longomoʻuí’

6. ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ko Sihova ʻa hotau Matavai ʻo e mālohingá?

6 Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku “longomoʻui ʻi he mālohi” pea ʻoku malava pē ke ne fakalongomoʻuiʻi kitautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku tala mai kiate kitautolu: “[Ko Sihová] ʻokú ne foaki ʻa e mālohí ki he tokotaha helaʻiá, pea ki he tokotaha ʻoku ʻikai hano ivi lahí ʻokú ne ʻai ke hulu fau hono mālohí. Ko e tamaiki tangatá te nau fakatou helaʻia mo hoko ʻo ongosia, pea ko e toʻutupú ʻe ʻikai ke nau taʻetūkia, ka ko e faʻahinga ʻoku nau ʻamanaki kia Sihová te nau toe maʻu ʻa e mālohi. Te nau puna ki ʻolunga ʻaki ʻa e ngaahi kapakau hangē ko e fanga ʻīkalé. Te nau lele pea ʻikai hoko ʻo ongosia; te nau luelue pea ʻikai helaʻia.” (Aisea 40:29-31NW) Koeʻuhi ko e tupulekina ʻa e ngaahi tengé, ʻoku tau ongoʻi nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau hangē ha tokotaha lele ʻoku tāvaivaia ʻa ia ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai kei malava ʻe hono ongo vaʻé ke toe ʻave ia ke kiʻi mamaʻo atu. Ka ko e tepi ʻi he lova ki he moʻuí ʻoku ʻi muʻa pē, pea kuo pau ke ʻoua te tau foʻi. (2 Kalonikali 29:11) Ko hotau Filí, ʻa e Tēvoló, ʻoku ʻalu takai holo “hange ha laione ngungulu,” pea ʻokú ne loto ke ne taʻofi kitautolu. (1 Pita 5:8) ʻAi ke tau manatuʻi ko ‘Sihova ʻa hotau malohingá mo hotau fakauú,’ pea kuó ne fai ʻa e ngaahi tokonaki hulu fau ‘ke foaki ʻa e mālohi ki he tokotaha helaʻiá.’—Sāme 28:7.

7, 8. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni naʻe fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita, Hapakuke, mo Paulá?

7 Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Tēvita ʻa e mālohinga naʻe fiemaʻu ke hoko ʻaki atu ʻi he fehangahangai mo e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga lalahí. ʻAki ʻa e tui mo e falala kakató, naʻe tohi ai ʻe Tēvita: “ʻI he ʻOtuá te tau maʻu ai ʻa e ivi longomoʻui, pea ko ia ia te ne malaki hifo hotau ngaahi filí.” (Sāme 60:​12NW) Naʻe fakaivia foki ʻe Sihova ʻa Hapakuke koeʻuhi ke ne malava ke fakakakato ʻene ngāue ko e palōfitá. ʻOku pehē ʻe he Hapakuke 3:19: “Ko Sihova Atonai ʻa hoku malohinga [“ivi longomoʻuí,” NW], pea kuo ne ʻai hoku vaʻe ke hange ko e motuʻa tia, pea ʻoku ne fakahaʻele au ʻi hoku ngaahi potu maʻolunga.” ʻOku taau ke fakatokangaʻi foki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻOku ou mafeia ʻa e meʻa kotoa pe [ʻi he ʻOtuá] ʻoku ne [ʻomai ʻa e mālohi kiate] au.”—Filipai 4:13.

8 ʻI he hangē ko Tēvita, Hapakuke, mo Paulá, ʻoku totonu ke tau ngāueʻi ʻa e tui ki he malava ʻe he ʻOtuá ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu pea ʻi hono mālohí ke ne fakahaofi ai kitautolu. ʻI he lāuʻilo ko e ʻEiki Hau Fakaleveleva ko Sihová ʻa hotau Matavai ʻo e “ivi longomoʻuí,” tau lāulea ange he taimí ni ki he ngaahi founga ke tohoaki mai ai ʻa e mālohinga fakalaumālie mei he ngaahi tokonaki ʻoku ʻai ʻe he ʻOtuá ke hulu faú.

Ngaahi Tokonaki Fakalaumālie ke Fakalongomoʻuiʻi Kitautolu

9. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi tohi faka-Kalisitiané ʻi hono fafangaʻi kitautolú?

9 Ko hono ako tōtōivi ʻo e ngaahi Konga Tohitapú fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi tohi faka-Kalisitiané ʻoku malava ke ne fakalongomoʻuiʻi mo poupouʻi kitautolu. Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Monuʻiaa [“fiefiaā,” NW], ka ko e tangata . . . [ʻa ia] ko e Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako, ʻio ʻi he lao oʻona ʻoku ne fakalaulauloto ʻaho mo e po. Te ne hange ia ha ʻakau kuo to ki he ngaahi mangaʻivai, ʻa ia ʻoku ne fua ʻi hono toʻukai, ko hono lau foki ʻoku ʻikai mae; pea neongo pe ko e ha ʻoku ne fai ʻoku ne monuʻia pe.” (Sāme 1:​1-3) Hangē tofu pē ko e pau ke tau kai ke tauhi maʻu ʻa e mālohinga fakaesinó, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi heʻene Folofolá mo e ngaahi tohi faka-Kalisitiané ke tauhi maʻu hotau mālohinga fakalaumālié. Ko ia ai, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e ako mo e fakalaulauloto mohu ʻuhinga.

10. Ko fē ʻoku tau maʻu nai ai ʻa e taimi ki he akó mo e fakalaulaulotó?

10 ʻOku fakafiemālie moʻoni ke fakalaulauloto ki he “ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua.” (1 Kolinito 2:10) Ka ko ʻafē ʻe malava ke tau maʻu ai ha taimi ki he fakalaulaulotó? Ko e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké “naʻe ʻalu atu ʻi he ngoué koeʻuhi ke fakalaulauloto ʻi heʻene efiafi hifó nai.” (Senesi 24:​63-67NW) Ko e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá ‘nae fakalaulauloto ki he ʻOtuá i he gaahi lakaga leo i he boulí.’ (Sāme 63:​6PM) ʻOku tau ako nai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakalaulauloto ki ai ʻi he pongipongí, ʻi he efiafi poʻulí, ʻi he poʻulí—ko hono moʻoní, ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ko e faʻahinga ako mo e fakalaulauloto peheé ʻoku iku atu ki he toe tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngaahi tokonaki fakaivimālohi fakalaumālie ʻa Sihová—ko e lotú.

11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tuku ha mahuʻinga lahi ki he lotu maʻu peé?

11 Ko e lotu maʻu pē ki he ʻOtuá ʻoku tokoni ia ki hono fakalongomoʻuiʻi ʻo kitautolú. Ko ia ai, ʻofa ke tau “fakakukafi i he lotu.” (Loma 12:​12PM) ʻI he taimi lahi, ʻoku fiemaʻu ai kitautolu ke tau fai ha kole pau ki he poto mo e mālohinga ʻoku fiemaʻu ki he fekuki mo ha ʻahiʻahí. (Semisi 1:​5-8) ʻAi ke tau fakamālō foki mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki hono fakahoko ʻo ʻene ngaahi taumuʻá pe sio kuó ne fakaivimālohiʻi kitautolu ke kei hoko atu ʻi heʻene ngāué. (Filipai 4:​6, 7) Kapau ʻoku tau nofo ofi ai pē kia Sihova ʻi he lotú, ʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki kitautolu. “Vakai,” ko e hiva ia ʻa Tēvitá, “ko hoku tokoni ae Otua.”—Sāme 54:​4PM.

12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau kole ki he ʻOtuá ki hono laumālie māʻoniʻoní?

12 ʻOku fakalongomoʻuiʻi mo fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní, pe ivi ngāué. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku ou peluki hoku tui ki he Tamai . . . ke foaki kiate kimoutolu, ʻo tau mo e mohumeʻa ʻo ʻEne ʻAfio, ke ne tuku ke fou mai ha ivi ʻi hono Laumalie ki homou tangata-i-loto ke mou malohi ai.” (Efeso 3:​14-16) ʻOku totonu ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻi he falala ʻe hanga ʻe Sihova ʻo tāpuakiʻi ʻaki ia kitautolu. Naʻe fakaʻuhinga ʻa Sīsū: Kapau ʻe kole ha kiʻi tama ki ha ika, ʻe ʻoange kiate ia ʻe ha tamai ʻofa ha ngata? Ko hono moʻoní ʻe ʻikai. Ko ia ai, naʻá ne fakaʻosiʻaki: “Kapau ʻoku mou ʻilo ke foaki meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fanau, neongo ko e faʻahinga [angahalaʻia mo] kovi kimoutolu: huanoa ʻa e Tamai ʻi he langi ʻene foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:​11-13) Tau lotu ʻaki ʻa e falala ko iá pea manatuʻi maʻu pē ko e kau sevāniti loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá ʻoku malava ke ʻai ke nau maʻu ha “ivi” ʻaki ʻa e mālohi ʻoku fakafou mai ʻi hono laumālié.

Ko e Fakatahaʻangá ko ha Tokoni Fakaivimālohi

13. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?

13 ʻOku fakalongomoʻuiʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e potu kuo fakataha ai ha toko ua pe ha toko tolu ki hoku hingoa, ʻoku ou ʻi he potu ko ia au ʻi honau lotolotonga.” (Mātiu 18:20) ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e talaʻofa ko iá, naʻá ne lāulea ki he ngaahi meʻa naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e tokanga ʻa e faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá. (Mātiu 18:​15-19) Kae kehe, ʻoku ngāueʻaki tefito ʻa ʻene ngaahi leá ki he kotoa ʻo ʻetau ngaahi fakatahá, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí ʻa ia ʻoku kamata mo fakaʻosi ʻaki ia ʻa e lotu ʻi hono huafá. (Sione 14:14) Ko ia, ko ha monū ia ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahataha faka-Kalisitiane peheé, tatau ai pē pe ko e tokosiʻi pe laui afe ʻoku ʻi aí. Ko ia ai, ʻai ke tau fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he ngaahi taimi ko ʻeni naʻe fokotuʻutuʻu ke fakaivimālohiʻi fakalaumālie ai kitautolú mo fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofa mo e ngaahi ngāue leleí.—Hepelu 10:​24, 25.

14. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku tau maʻu mei he ngaahi feinga ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané?

14 ʻOku tokonaki mai ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e tokoni fakalaumālie mo e fakalototoʻa. (1 Pita 5:​2, 3) Naʻe tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi fakatahaʻanga naʻá ne ngāue ki aí, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau ʻovasia fefonongaʻaki ʻi he ʻaho ní. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakaʻamu ke ne feohi mo e kaungātuí koeʻuhi ke ʻi ai ha fefakafetongiʻaki fakatupu langa hake ʻo e fakalototoʻá. (Ngāue 14:​19-22; Loma 1:​11, 12) ʻOfa ke tau fakahāhā maʻu pē ʻa e houngaʻia ki heʻetau kau mātuʻa fakalotofonuá mo e kau ʻovasia Kalisitiane kehe, ʻa ia ʻoku nau kaunga lahi ki hono fakaivimālohiʻi fakalaumālie kitautolú.

15. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ko e kaungātui ʻi heʻetau fakatahaʻangá “ko ha tokoni fakaivimālohí”?

15 Ko e kaungātui ʻa ia ʻoku faʻu ʻaki ʻa ʻetau fakatahaʻangá ʻoku malava ke nau hoko “ko ha tokoni fakaivimālohi.” (Kolose 4:​10, 11NW) ʻI he tuʻunga ko e ‘ngaahi kaungāmeʻa moʻoní’ ʻoku malava ke nau tokoni kiate kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. (Palovepi 17:​17NW) Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe tukuange ai ʻa e kau sevāniti ʻe toko 220 ʻa e ʻOtuá mei he kemi fakamamahi Sachsenhausen ʻi he malumalu ʻo e leʻohi faka-Nasí ʻi he 1945, naʻa nau fehangahangai mo ha fononga ʻi he kilomita ʻe 200. Naʻa nau fononga ʻi ha kulupu, pea ko e faʻahinga mālohi angé naʻa nau toho ʻa e kau vaivai tahá ʻi ha fanga kiʻi saliote ne ʻikai loko lahi. Ko e olá? ʻI ha fononga mate ʻa ia naʻá ne toʻo ʻa e ngaahi moʻui ʻa e kau pōpula laka hake ʻi he toko 10,000 ʻi he kemi fakamamahí, naʻe ʻikai ke mate ai ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e ngaahi fakamatala peheé ʻoku hā ia ʻi he ngaahi tohi ʻa e Taua Leʻó, ʻo kau ai ʻa e Yearbook of Jehovah’s Witnesses mo e Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku fakaivia ʻe he ʻOtuá hono kakaí, koeʻuhi ke ʻoua te nau foʻi.—Kaletia 6:9. b

Fakaivimālohiʻi ʻe Heʻetau Ngāue Fakamalangá

16. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi fakalaumālie kitautolu ʻe he kau tuʻumaʻu ʻi he ngāue fakafaifekaú?

16 Ko e kau tuʻumaʻu ki he ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá ʻoku fakaivimālohiʻi fakalaumālie ai kitautolu. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngāue peheé ke tau tokangataha ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú ʻa ʻitāniti mo hono ngaahi ʻamanaki fakafiefiá. (Siutasi 20, 21) Ko e ngaahi talaʻofa Fakatohitapu ʻoku tau talanoa fekauʻaki mo ia ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki mo lava ke ne ʻai kitautolu ke tau fakapapauʻi ʻo hangē ko e palōfita ko Maiká, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ko kitautolu te tau ʻalu ʻaki ʻa e huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo lauikuonga pea taʻengata.”—Maika 4:5.

17. Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻoku ʻomai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapí?

17 ʻOku fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae tonu mo Sihová ʻi heʻetau ngāueʻaki lahi ange ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻi hono fai ha ngaahi ako Tohitapu ʻi ʻapi fakataha mo e tokoni ʻa e tohi ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá, ʻoku fakapotopoto ke lau pea fetalanoaʻaki ʻi he ngaahi konga Tohitapu ʻoku haá. ʻOku tokoni ʻeni ki he tokotaha akó pea fakaivimālohiʻi ai ʻetau mahino fakalaumālie ʻa kitautolú tonu. Kapau ʻoku faingataʻa ke mahino ki he tokotaha akó ha foʻi fakakaukau faka-Tohitapu pe ko ha talanoa fakatātā, ko e laka hake he tuʻo tahá hono fai ʻo e akó ʻe lava ke ngāueʻaki ia ki hono ʻosiki ha foʻi vahe ʻe taha ʻi he tohi ʻIlo. He fiefia lahi ē ko kitautolu ke teuteu lelei pea fai ha feinga lahi ange ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá!

18. Fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo hono ngāueʻaki ola lelei ʻa e tohi ʻIlo?

18 ʻI he taʻu taki taha, ʻoku ngāueʻaki ola lelei ai ʻa e tohi ʻIlo ke tokoniʻi ʻa e laui afe ke hoko ko e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihova, pea ʻoku kau heni ʻa e tokolahi ʻoku ʻikai hanau ʻātakai faka-Tohitapu. Hangē ko ʻení, ʻi heʻene kei siʻí, naʻe fanongo ai ha tangata Hinitū ʻi Suli Langikā ki ha talanoa ʻa ha tokotaha Fakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo e Palataisí. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai naʻá ne fakaofiofi kiate ia, pea naʻe kamata leva ʻe hono husepānití ha ako Tohitapu mo ia. Ko hono moʻoní, naʻe haʻu fakaʻaho ʻa e kiʻi tangatá ki ha ako, pea naʻe kakato ʻa e tohi ʻIlo ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi nounou ʻaupito. Naʻe kamata ke ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá kotoa, tuʻusi atu ʻa ʻene fekauʻaki mo ʻene lotu ki muʻá, pea hoko ko ha tokotaha malanga ʻo e Puleʻangá. ʻI he taimi naʻá ne papitaiso aí, naʻá ne ʻosi fai ʻe ia ha ako Tohitapu ʻi ʻapi mo hano maheni pē ʻoʻona.

19. ʻI heʻetau fuofua kumi ki he Puleʻangá, ko e hā ʻoku malava ke tau fakapapauʻí?

19 Ko e fuofua kumi ki he Puleʻangá ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia fakaivimālohi. (Mātiu 6:33) Neongo ʻoku tau hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe, ʻoku tau hokohoko fiefia mo faivelenga ʻa hono fanongonongo atu ʻa e ongoongo leleí. (Taitusi 2:14) Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he ngāue tāimuʻa taimi-kakató, pea ko e niʻihi ʻoku nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau ʻevangelioó. Pe ʻoku tau pouaki fiefia ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi foungá ni pe ʻi ha ngaahi founga kehe, ʻoku tau loto-falala ʻe ʻikai ngalo ʻia Sihova ʻetau ngāué pea mo e ʻofa ʻoku tau fakahāhā ki hono huafá.—Hepelu 6:​10-12.

Hokohoko Atu ʻi he Mālohinga ʻo Sihová

20. ʻOku malava fēfē ke tau fakahāhaaʻi ʻoku tau hanga kia Sihova ki ha mālohinga?

20 ʻI he loto-lelei mo ʻaufuatoó, ʻai ke tau fakahāhaaʻi ʻoku tau ʻamanaki kia Sihova pea hanga kiate ia ki ha mālohinga. ʻOku malava ke tau fai pehē ʻaki ʻetau fakafaingamālieʻi kakato kitautolu ki he ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻokú ne ʻai ʻo fakafou mai ʻi he ‘tamaioeiki agatonú.’ (Mātiu 24:​45PM) Ko hono ako fakafoʻituitui mo fakaefakatahaʻanga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi tohi faka-Kalisitiané, lotu fakamātoató, tokoni fakalaumālie ʻa e kau mātuʻá, ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e kaungātui anga-tonú, pea kau tuʻumaʻu ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻi he lotolotonga ia ʻo e ngaahi tokonaki ʻoku nau fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová pea fakaivia kitautolu ke tau hokohoko atu ʻi heʻene ngāue toputapú.

21. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ongo ʻapositolo ko Pita mo Paulá ʻa e fiemaʻu ki ha mālohinga foaki mei he ʻOtuá?

21 Neongo ʻetau vaivai fakaetangatá, ʻe fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fai hono finangaló kapau ʻoku tau falala kiate ia ki ha tokoni. ʻI he lāuʻilo ki he fiemaʻu ʻo e tokoni peheé, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Kabau oku tauhi e ha taha, ke tatau ia moe [mālohinga] koia oku foaki e he Otua.” (1 Pita 4:​11PM) Pea naʻe fakahāhaaʻi ʻe Paula ʻa ʻene falala ki he mālohinga foaki mei he ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Oku ou fiemalie ai i he gaahi vaivai, i he gaahi manuki, moe gaahi majiva, moe gaahi fakataga, moe gaahi mamahi, koeuhi ko Kalaisi: he kau ka vaivai oku ou toki malohi.” (2 Kolinito 12:​10PM) ʻOfa ke tau fakahāhā ʻa e tuipau tatau pea ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki he ʻEiki Hau ko Sihová, ʻa ia ʻokú ne fakaivia ʻa e tokotaha helaʻiá.—Aisea 12:2.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e fika ko ʻení, ʻi he founga lau fika ʻa e U.S., ko e mataʻifika ko e 1 pea hoko mai ai ʻa e foʻi noa ʻe 20.

b Naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he kakai ʻa Sihová ʻa e mālohi lahi ange ia mei he mālohi anga-mahení?

• Ko e hā ʻa e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻoku fakaivia ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau sevānití?

• Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tokonaki fakalaumālie kuo ʻai ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi ʻaki kitautolú?

• ʻOku malava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau hanga ki he ʻOtuá ki ha mālohinga?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻOku fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae tonu mo Sihová ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e Tohitapú ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé