Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tohitapú Naʻe Koloaʻaki pea Taʻofi

Ko e Tohitapú Naʻe Koloaʻaki pea Taʻofi

Ko e Tohitapú Naʻe Koloaʻaki pea Taʻofi

“ʻOku ou holi lahi ke liliu ʻa e ngaahi tohi toputapú ki he ngaahi lea kotoa pē,” ko e tohi ia ʻa Desiderius Erasmus, ko ha mataotao Hōlani naʻe fakavīkivikiʻi ʻo e senituli hono 16.

KO E ʻamanaki ʻofa lahi taha ʻa Erasmus ke lava ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo lau mo mahinoʻi ʻa e ngaahi Konga Tohitapú. Kae kehe, ko e kau fakafepaki ki he Tohitapú, naʻa nau talitekeʻi fefeka ha fakakaukau pehē. Ko hono moʻoní, ko ʻIulope ʻi he taimi ko iá ko ha feituʻu fakatuʻutāmaki lahi ia ki ha taha pē ʻoku aʻu ʻo kiʻi fieʻilo fekauʻaki mo e kakano ʻo e Tohitapú. ʻI ʻIngilani naʻe fokotuʻu ai ha lao fakafalealea, ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni ʻo pehē “ko hai pē te ne lau ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻoku totonu ke faʻao mei ai ʻa e kelekelé, ngaahi ngaʻotoʻotá, ngaahi koloá, mo e moʻuí . . . pea ko ia, kapau naʻe hokohoko atu pē ʻenau ongongataʻá, pe toe foki ʻo fai ia hili hono fakamolemoleʻí, ʻoku totonu ke ʻuluaki tautau kinautolu ʻi he talisone ki he tuʻí, pea toki tutu leva ʻi he tui ki he tokāteline hala ʻo e fakafepaki ki he ʻOtuá.”

ʻI he konga fonua tefito ʻo ʻIulopé, ko e Fakaʻekeʻeke Anga-Fakamamahi Faka-Katoliká naʻá ne kumiʻi ʻo ʻikai ha toe meesi ʻa e fanga kiʻi lotu mavahe “fakatupu mavahevahé,” hangē ko e Uolotenisesi ʻi Falaniseé, pea ʻomi tahataha kinautolu ke fakatangaʻi koeʻuhi ko ʻenau tōʻongaʻaki ʻa e malanga “mei he ngaahi kōsipelí mo e ngaahi ʻipiselí pea mo e ngaahi konga Tohitapu toputapu kehé, . . . koeʻuhi ko hono malangaʻi mo hono fakahaaʻi ʻa e konga Tohitapu māʻoniʻoní [naʻe] tapui fakaʻaufuli ia mei he faʻahinga ʻoku ʻikai maʻu lakangá.” Naʻe fuesia ʻe he kakai tangata mo e kakai fefine taʻefaʻalaua ʻa e fakamamahi langa fakaʻulia mo e maté koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ki he Tohitapú. Naʻa nau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi tautea fefeka tahá ʻi haʻanau laulau pē ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí pe ko e Fekau ʻe Hongofulú pea ʻi hono akoʻi kinautolu ki heʻenau fānaú.

Ko e līʻoa pehē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá naʻe hokohoko atu ʻa ʻene nofo ʻi he loto ʻo e kau pilikimi tokolahi ʻa ia naʻa nau folau ke nofo kolonia ʻi ʻAmelika Tokelaú. ʻI ʻAmelika ʻi he kamatá, “ko e lautohí mo e lotú naʻá na mātuʻaki ō fakataha ʻaupito, ʻi hono fakamatalaʻi ha tōʻonga fakafonua naʻe makatuʻunga kakato ʻi heʻene taukei mo e Tohitapú,” ko e lau ia ʻa e tohi ko e A History of Private Life​—Passions of the Renaissance. Ko hono moʻoní, ko ha malanga naʻe pulusi ʻi Boston ʻi he 1767 naʻe pehē ai: “Hoko ʻo tōtōivi ʻi hono lau ʻa e konga Tohitapu māʻoniʻoní. Kuo pau ke ke lau ʻi he pongipongi kotoa pē mo e efiafi kotoa pē ha vahe ʻi hoʻo Tohitapú.”

Fakatatau ki he Kulupu Fakatotolo Barna ʻi Ventura, Kalefōniá, ʻoku laka hake he peseti ʻe 90 ʻo e kau ʻAmeliká ʻoku fakaʻavalisi ʻoku nau maʻu ha Tohitapu ʻe tolu. Neongo ia, ko ha ako ki muí ni ʻoku fakahaaʻi ai, neongo ʻoku kei fai ʻa e vakai māʻolunga ki he Tohitapú, “ko hono fakamoleki ʻo e taimi ki hono lau iá, ako ia mo ngāueʻakí . . . ko ha meʻa pē ia ʻo e kuohilí.” Ko e tokolahi tahá ʻoku nau maʻu ha ʻilo siʻisiʻi pē ki hono kakanó. Naʻe pehē ʻe ha faʻu-kōlomu ʻo ha nusipepa ʻe taha: “Ko e foʻi fakakaukau ko ia [ko e Tohitapú] ʻokú ne kei maʻu nai ha kaunga fakavavevave ki he ngaahi palopalema mo e ngaahi hohaʻa lolotongá ʻoku tātātaha ʻene hokó.”

Ko e Fetōʻaki ʻo e Fakakaukau Fakamāmaní

Ko ha tui manakoa ʻoku pehē ai ʻe lava ke tau lavameʻa ʻataʻatā pē ʻi he moʻuí fakafou ʻi he fakakaukaú mo e fāitaha fakaetangatá. ʻOku tōʻongaʻaki ki he Tohitapú ko e taha pē ia ʻo e ngaahi tohi lahi fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau fakalotú mo e ngaahi meʻa ʻoku hokosia fakafoʻituituí, ʻo ʻikai ko ha tohi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa mo e moʻoní.

Ko ia, ʻoku anga-fēfē ʻa e feangai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí mo e ngaahi ʻīsiu ʻoku fakautuutu ʻene fihi mo faingataʻa ʻi he moʻuí? ʻOku nau ngāue ʻi ha tuʻunga ʻoku halaʻatā ke fakalaumālie, ʻo ʻikai ha ʻulungaanga taau fefeka mo ha ngaahi tataki pea mo ha fakahinohino fakalotu. Kuo nau hoko ʻo hangē ha ngaahi vaka ʻoku ʻikai hanau ngaahi foheʻulí, “ʻo fetēkeaki mo puhi takai holo ʻe he foʻi mānava kotoa pē ʻo e akonaki fakaetangatá, . . . ʻaki ʻa e kākā mo e olopoto ʻa e tangatá.”​—Efeso 4:​14, The Twentieth Century New Testament.

Kuo pau leva, ke tau ʻeke, Ko e Tohitapú ko ha toe tohi fakalotu pē ia ʻe taha? Pe ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻi ai ʻa e fakamatala ʻaonga mo mātuʻaki fiemaʻu? (2 Timote 3:​16, 17) ʻOku taau ʻa e Tohitapú ke tau fakakaukau ki ai? Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ai ki he ngaahi fehuʻi ko ení.

[Fakatātā ʻi he peesi 3]

Desiderius Erasmus

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

From the book Deutsche Kulturgeschichte

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

Naʻe ʻomai tahataha ʻa e kau Uolotenisesi ke fakatangaʻi koeʻuhi ko ʻenau malanga mei he ngaahi Konga Tohitapú

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Stichting Atlas van Stolk, Rotterdam