Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tohitapú ko ha Tohi Ako Ia ki he Moʻuí

Ko e Tohitapú ko ha Tohi Ako Ia ki he Moʻuí

Ko e Tohitapú ko ha Tohi Ako Ia ki he Moʻuí

“KO E folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape . . . pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” (Hepelu 4:​12) Ko e fakamatala ko eni ki he meʻa ʻoku lava ke fakahoko ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakakalasi moʻoni ʻa e Tohitapú ʻo laka hake ia ʻi haʻane hoko pē ko ha tohi leleí.

“Ko ʻene pōpoakí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga tatau pē ia ki heʻetau moʻuí mo ʻetau foʻi mānava hono hokó,” ko hano fakanounouʻi ia ʻe ha tokotaha-tohi fakalotu ʻe taha. Naʻá ne toe hoko atu: “ʻI he taimi ʻokú ke fakakaukau atu ai ki heʻetau fakaʻamu mo e fiemaʻu ʻa e fakamoʻui he ʻaho ní pea lau ʻa e Tohitapú fakataha mo e fakakaukau ko iá, ʻoku hoko mai ai ha ngaahi ola fakaʻohovale.” ʻI he hangē ha maama ʻoku ulo ngingilá, ʻoku huluhulu mai ʻe he Tohitapú ʻa e maama ki he ngaahi fehuʻi mo e ngaahi palopalema fihi lahi ʻo e moʻui ʻi onopōní.​—Sāme 119:105.

Ko e moʻoni, ko e poto ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohitapú ʻoku ʻi ai hono mālohi ke ne fakafuo ʻetau fakakaukaú, tokoniʻi kitautolu ke solova ʻetau ngaahi palopalemá, fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau moʻuí, pea teuʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi pōtoʻi ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga ko ia ʻoku ʻikai lava ke tau liliú. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku fakamafeia kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau hoko ʻo ʻiloʻi mo ʻofa ki he ʻOtuá.

Ko ha Tohi ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Taumuʻa

Ko e Faʻu-Tohi ʻo e Tohitapú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku ‘maheni ia mo hotau hala fulipe.’ ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaesinó, fakaeongó, mo fakalaumālié ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló. (Sāme 139:​1-3) ʻI he faʻa fakakaukaú, ʻokú ne fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata mahino ki he ʻulungaanga fakaetangatá. (Maika 6:8) ʻOku ʻuhinga lelei ke kumi ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fakangatangata mo e ngaahi fakahinohino ko iá pea ako ke moʻuiʻaki kinautolu. Fiefiaā ka ko e tangata ʻa ia ko e “Lao ʻo Sihova ʻa ʻene manako,” ko e lau ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “Ko e ha ʻoku ne fai ʻoku ne monuʻia pe.” (Sāme 1:​1-3) Ko ha ʻamanaki pehē ʻoku tuha moʻoni ia ke tau sivisiviʻi.

Ko Maurice, ko ha faiako mālōlō, ʻa ia naʻá ne tui maʻu pē ʻoku maʻu ʻe he Tohitapú ha mahuʻinga fakahisitōlia mo fakaetohi. Neongo ia, naʻá ne veiveiua fekauʻaki mo hono fakamānavaʻi fakaʻotua iá. Hili ʻene fanongo ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ʻene Folofola kuo tohí ki he tangatá, naʻe sivisiviʻi ai ʻe Maurice ha ngaahi kikite faka-Tohitapu kehekehe. ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne ako ai ʻa e hisitōlia ʻo e kuonga muʻá, ngaahi tohi, saienisi, mo e siokālafi. ʻOkú ne fakahaaʻi naʻá ne fuʻu poto ʻaupito ʻi heʻene vakai ʻaʻaná ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fakatātā lahi ʻa ia naʻa nau poupouʻi ʻa e alafalalaʻanga ʻo e Tohitapú. “Naʻá ku fihia ʻi he tuli kui ki he fiemālié, koloaʻiá, mo e ngaahi mālie ʻo e moʻuí. Ko e meʻa pango ia, ʻa ʻeku hanganaki nofo ʻo taʻefakahinohinoʻi mo taʻeʻilo ki he fakaʻofoʻofa mo e moʻoni ʻo e tohi lahi taha kuo faifai pea tohí.”

ʻI he taimí ni ʻi hono taʻu 70 tupú, ko Maurice, ʻi heʻene lave ki he fakamatala fekauʻaki mo e hā ʻa Sīsū ki he ʻapositolo ko Tōmasí, ʻokú ne lea ʻi he houngaʻia: “Kuó u tuipau kakato ko e Tohitapú ʻa e moʻoní.” (Sione 20:​24-29) Hangē ko e lea moʻoni ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ko e Tohitapú ʻokú ne fakaeʻa ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e lotó, pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhinga ki he moʻuí. Ko ha tohi ako moʻoni ia ki he moʻuí.

Tānaki Atu ʻa e Tuʻumaʻu ki ha Moʻui Hohaʻa

ʻOku toe ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e akonaki ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau tukuange ʻa e ngaahi tōʻonga koví. Naʻe malava ʻe Daniel ke ne ikuʻi ʻa e tōʻonga taʻemaʻa ʻo e ifí, pea pehē ki hono liʻaki ʻa e paati taʻemapuleʻí mo e ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó. (Loma 13:13; 2 Kolinito 7:1; Kaletia 5:​19-​21) Ko hono moʻoní, ke taʻaki fuʻu ʻa e ngaahi tōʻonga peheé pea ke ʻai “ʻa e tangata foʻou” ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga ʻosi fakapapauʻi. (Efeso 4:​22-24) “Ko ha pole ia,” ko e lau ia ʻa Daniel, “koeʻuhi ʻoku tau mātuʻaki taʻehaohaoa.” Ka neongo ia, naʻá ne lavameʻa. ʻOku lau he taimí ni ʻe Daniel ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻokú ne ʻai ai ia ke ne ofi kia Sihova.

ʻI heʻene tupu haké, naʻe maʻu maʻu pē ʻe Daniel ʻa e ʻapasia loloto ki he Tohitapú​—neongo ne teʻeki ai ʻaupito ke ne lau ia​—pea naʻá ne lotu ki he ʻOtuá ʻi he pō kotoa pē. Ka, naʻe ʻi ai pē ʻa e meʻa ia ne ʻikai te ne maʻu. Naʻe mole meiate ia ʻa e fiefiá. Naʻe hoko ha liliu mahuʻinga ʻi heʻene ʻuluaki sio ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohitapú. (Ekisoto 6:3; Sāme 83:18) Hili iá, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e huafa Sihová ʻi he taimi naʻá ne lotu aí, pea naʻe hoko ai ʻa ʻene ngaahi lotú ʻo toe fakafoʻituitui lahi ange. “Naʻe hoko ai ʻa Sihova ko e tokotaha ofi taha ia kiate aú, pea ʻokú ne kei hoko pē ko hoku kaumeʻa ofi tahá.”

Ki muʻa ke ako ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú, ko e vakai ʻa Daniel ki he kahaʻú naʻe momoko. “ʻOku ʻikai fiemaʻu ha poto lahi ke sio ʻaki ki he meʻa ʻoku hoko ki he māmaní,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku tailiili, pea naʻá ku feinga ke hanganaki femoʻuekina ke ne toʻo ia mei heʻeku fakakaukaú.” Naʻá ne toki ako ʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau totonu ki he tokotaha kotoa ʻi ha māmani maʻa, ʻa ia ʻe lava ke fiefia ai ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻi he melino mo e fiefia taʻengata. (Sāme 37:​10, 11; Taniela 2:​44; Fakahā 21:​3, 4) ʻOku maʻu ʻe Daniel he taimí ni ha ʻamanaki papau. Ko e tākiekina tuʻumaʻu ko eni ʻa e Tohitapú ʻokú ne fakamafeia ia ke tauhi maʻu ha vakai pau ki he moʻuí.

Tokoni ʻi Hono Ikuʻi ʻa e Ngaahi Palopalema Fakaeongó

Naʻe taʻu fitu ʻa George ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa ʻene faʻeé. Naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo ʻene ʻalu ʻo mohe ʻi he poʻulí, ʻi he ʻikai te ne ʻiloʻi pe te ne toe ʻā hake he ʻaho hono hokó. Naʻá ne toki lau ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e maté pea mo e toetuʻú: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo [ʻo Sīsuú] ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” Naʻe toe maongo ki ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū: “Ko au pē ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui: ko ia ʻoku tui pikitai kiate au, ne ongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē.” (Sione 5:​28, 29; 11:25) Naʻe ongo fakafiemālie, ʻuhinga lelei, mo moʻoni, ʻa e ngaahi fakakaukau peheé. “Ko e moʻoni ko ení,” ko e lea ia ʻa George, “ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakamānako ki he ʻatamaí ka ʻoku toe maongo foki ia ki he lotó.”

Ko Daniel, naʻe lave ki ai ki muʻa angé, naʻá ne toe maʻu ʻa e ngaahi manavahē. Naʻe ʻikai lava ke tauhi hake ia ʻe heʻene faʻeé tonu, ko ia naʻe ʻave ia ke nofo ʻi he ngaahi ʻapi lahi maʻá e kau paeá. Naʻá ne ongoʻi maʻu pē ʻo hangē ko ha tokotaha liʻekiná peá ne fakaʻamu ki he malu ʻo e kau ki ha fāmili ʻofá. Faifai atu pē, naʻá ne maʻu ʻa e meʻa naʻá ne kumi ki aí fakafou ʻi heʻene ako ʻa e Tohitapú. Naʻe hoko ʻa Daniel ʻo feohi mo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová peá ne hoko ko e konga ʻo ha fāmili fakalaumālie, ʻa ia naʻá ne aʻusia ai ʻa e ongoʻi ʻo hono tali pea mo hono ʻofaʻi ia ʻe he niʻihi kehé. Ko e moʻoni, ʻoku ʻaonga ʻa e Tohitapú ʻi ha founga fakapotopoto pea mo ha founga fakafiemālie fakaeongo.

Manatuʻi, ʻoku ʻafio mai ʻa Sihova ki he meʻa ʻi hotau lotó peá ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau kumi ki aí. ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fua ʻa e ngaahi loto,” pea ʻokú ne foaki “ki he tangata ʻo tāu mo hono ʻalunga.”​—Palovepi 21:2; Selemaia 17:10.

Akonaki ʻAonga ki he Moʻui Fakafāmilí

ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e akonaki ʻaonga ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ngaahi vahaʻangatae fakaetangatá. ʻOku pehē ʻe George: “Ko e ngaahi fepaki pe ngaahi taʻefemahinoʻaki fakaeʻulungāngá ʻoku ʻi he lotolotonga ia ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa taha ʻi he moʻuí.” ʻOku anga-fēfē ʻene fekuki mo kinautolú? “Kapau ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fai mai ʻe ha taha kiate au, ʻoku ou ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻoku ʻomi fakahangatonu ʻi he Mātiu 5:​23, 24: ‘Fakalelei mo ho [tokouá].’ Ko e moʻoniʻi meʻa faingofua ʻo e lava ko ia ke u talanoa fekauʻaki mo e fepakí ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ola. ʻOku lava ai ke u ongoʻi ʻa e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku lau ki ai ʻa e Tohitapú. ʻOku ngāue ia. ʻOku mātuʻaki ʻaonga.”​—Filipai 4:​6, 7.

ʻI he taimi ʻoku taʻefelotoi ai ʻa e husepānití mo e uaifí, ʻoku fakatou fiemaʻu ke na “vave . . . he fanongo, kae fakatotoka ki he lea, pea fakatotoka ki he ʻita.” (Semisi 1:19) ʻOku fakaleleiʻi ʻe he fakahinohino peheé ʻa e fetuʻutakí. ʻOku toe tānaki mai ʻe George: “ʻI he taimi ʻoku ou ngāueʻaki ai ʻa e akonaki ke ʻofa mo fai ki hoku uaifí ʻo hangē ko ʻeku fai kiate aú, ʻoku ou sio ai ki hono ngaahi olá ʻi he taimi pē ko iá. ʻOku faingofua ange ai kiate ia ke ne ʻapasia kiate au.” (Efeso 5:​28-​33) ʻIo, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ki he founga ke tau ʻiloʻi mo fekuki ai mo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá tonu pea mo e founga ke lavameʻa ai ʻi he fekuki mo e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé.

Akonaki ʻOku Tuʻuloá

Naʻe pehē ʻe he poto ko Tuʻi Solomoné: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” (Palovepi 3:​5, 6) He meʻa faingofua, kae loloto moʻoni ē, ko e ngaahi lea ko iá!

Ko e Tohitapú ko ha mālohi ia ki he leleí. ʻOkú ne fakamafeia ʻa e kau ʻofa ki he ʻOtuá ke ʻomai ʻenau moʻuí ke feongoongoi mo hono finangaló pea ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he “fou ʻi he lao ʻa Sihova.” (Sāme 119:1) Tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tuʻungá, ʻoku ʻi he Tohitapú ʻa e tataki mo e akonaki ʻoku tau fiemaʻú. (Aisea 48:​17, 18) Lau fakaʻaho ia, fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú, pea ngāueʻaki ia. Te ne tauhi ke māʻalaʻala ho ʻatamaí pea fakahangataha ki he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku maʻa mo leleí. (Filipai 4:​8, 9) Te ke ako ai ʻo ʻikai ngata pē ki he founga ke moʻui ai mo fiefia ʻi he moʻuí kae pehē foki ki he founga ke ʻofa ai ki he Tokotaha-Fakatupu ʻo e moʻuí.

ʻI he muimui he ʻalunga peheé, ʻe hoko ai ʻa e Tohitapú kiate koe​—hangē ko ʻene hoko ki he laui miliona ʻo e niʻihi kehé​—ʻo laka hake ia ʻi he pehē pē ko ha tohi leleí. ʻE hoko moʻoni ia ko ha tohi ako ki he moʻuí!

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

ʻOku lava ke fakaivimālohiʻi ʻe he Tohitapú ʻa hoʻo fakapapau ke ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakatupu maumaú

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻOku akoʻi koe ʻe he Tohitapú ki he founga ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá