Skip to content

Skip to table of contents

Kau Poupou ʻo e Lotu Moʻoní—Taimi Ki Muʻá mo e Taimí Ni

Kau Poupou ʻo e Lotu Moʻoní—Taimi Ki Muʻá mo e Taimí Ni

Kau Poupou ʻo e Lotu Moʻoní—Taimi Ki Muʻá mo e Taimí Ni

ʻOKÚ KE manatuʻi ʻa e hingoa ʻo ha tangata ʻa ia naʻá ne tangi koeʻuhi ko e kolo motuʻa ʻo Selusalemá? Te ke pehē nai ko ‘Sīsū,’—pea ko e moʻoni, naʻe fai pehē ʻa Sīsū. (Luke 19:​28, 41) Kae kehe, ʻi he laui senituli ki muʻa ke ʻaʻeva ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻe pehē ai ʻa e tangi ʻa ha sevāniti faitōnunga ʻe taha ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko Selusalema. Ko hono hingoá ko Nehemaia.​—Nehemaia 1:​3, 4.

Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa Nehemaia ke ne fuʻu loto-mamahi ai ʻo ne tangi koeʻuhi ko Selusalemá? Ko e hā naʻá ne fai maʻá e lelei ʻa e koló mo e faʻahinga naʻe nofo aí? Pea ko e hā ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá? Ke talí, tau fakamanatu angé ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono ʻahó.

Ko ha Tangata Ongongofua mo Ngāue

Naʻe fakanofo ʻa Nehemaia ko e kōvana ʻo Selusalema, ka ki muʻa aí, ko ha ʻōfisa māʻolunga ia ʻi he fakamaauʻanga Pēsiá ʻi he kolo ko Sūsani. Neongo ia, ko ʻene moʻui fiemālié naʻe ʻikai hōloa ai ʻene tokanga ki he lelei ʻa hono fanga tokoua Siu ʻi Selusalema mamaʻó. Ko hono moʻoní, ko e ʻuluaki meʻa naʻá ne fai ʻi he ʻaʻahi atu ʻa ha kau fakafofonga Siu mei Selusalema ki Sūsaní ko ʻene “huhū kiate kinautolu pe kuo fefe ʻa e kau Siu naʻe hao atu, ʻa ia ko e toe ʻo e fakapopula, pea fefe mo Selusalema.” (Nehemaia 1:2) ʻI he tali ange ʻa e kau ʻaʻahí naʻe ʻi he “tuʻutamaki lahi” ʻa e kakai ʻo Selusalemá pea ko e ʻā ʻo e koló naʻe “maumau,” naʻe ‘nofo hifo, [ai ʻa Nehemaia] ʻo tangi, pea naʻe ʻaho lahi ʻene fakamamahí.’ Hili iá naʻá ne fakahaaʻi ʻene ongoʻi mamahí ʻi ha lotu fakamātoato kia Sihova. (Nehemaia 1:​3-11) Ko e hā ne loto-mamahi lahi ai ʻa Nehemaiá? Koeʻuhi ko Selusalemá ko e senitā ia ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi he māmaní, pea kuo liʻaki ia. (1 Tuʻi 11:36) ʻIkai ngata aí, ko e tuʻunga maumau ʻo e koló ko ha tapua mai ia ʻo e tuʻunga kovi fakalaumālie ʻo e faʻahinga naʻe nofo aí.​—Nehemaia 1:​6, 7.

Ko e hohaʻa ʻa Nehemaia ki Selusalemá pea mo ʻene manavaʻofa ki he kau Siu naʻe nofo aí naʻe ueʻi ai ia ke ne foaki atu ia. ʻI hono fakaʻatā pē ia ʻe he tuʻi Pēsiá ke ne kiʻi mālōlō mei hono ngaahi fatongiá, naʻe kamata leva ke palani ʻe Nehemaia ʻa e fononga lōloa ki Selusalemá. (Nehemaia 2:​5, 6) Naʻá ne loto ke tuku hono mālohí, taimí mo e pōtoʻí ki hono poupouʻi ʻa e ngāue monomono naʻe fiemaʻú. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi ʻi heʻene aʻu ki aí, ne ʻosi ʻi ai ʻene palani ke ngāueʻaki ki hono monomono ʻo e ʻā kotoa ʻo Selusalemá.​—Nehemaia 2:​11-​18.

Naʻe vahevahe ʻe Nehemaia ʻa e fuʻu ngāue kāfakafa ʻo hono monomono ʻa e ʻaá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fāmili lahi, ʻa ia ko kinautolu kotoa naʻa nau ngāue fakataha. * Naʻe laka hake he ngaahi kulupu kehekehe ʻe 40 naʻe vaheʻi ke nau taki taha monomono ʻa e “botu e taha.” Ko e hā ʻa e olá? ʻI he fuʻu tokolahi ʻa e kau ngāué—ʻo kau ai ʻa e ngaahi mātuʻá fakataha mo ʻenau fānaú—ʻi hono foaki honau taimí mo e iví, ne hoko ai ʻo malava ʻa e ngāue ne hā ngali lahi fakaʻuliá. (Nehemaia 3:​11, 12, 19, 20PM) ʻI ha ongo māhina ngāue lahi ʻe ua, naʻe monomono kotoa ai ʻa e ʻaá! Naʻe tohi ʻa Nehemaia ʻo pehē naʻa mo e faʻahinga naʻa nau fakafepaki ki he ngāue monomonó naʻe fakamālohiʻi ke nau fakahaaʻi “ʻoku mei homau ʻOtua ʻa e lava ʻo e ngaue.”—Nehemaia 6:​15, 16.

Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ke Manatuʻi

Naʻe foaki ʻe Nehemaia ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono taimí mo ʻene pōtoʻi fokotuʻutuʻú. Naʻá ne toe ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi meʻa fakamatelié ke poupouʻi ʻaki ʻa e lotu moʻoní. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa ʻene paʻangá tonu ke toe fakatau mai ʻaki hono fanga tokoua Siú mei he nofo pōpulá. Naʻá ne foaki ʻa e paʻanga noó ʻo ʻikai ha totongi tupu. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne “hilifaki kavenga” ki he kau Siú ʻaki hano kounaʻi ha vāhenga ʻi he tuʻunga ko e kōvaná, ʻa ia ko e meʻa naʻe ʻi ai ʻene totonu ki ai. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaʻatā maʻu pē hono falé ke fafangaʻi ai “ha toko teau ma nimangofulu . . . tuku kehe ʻa kinautolu naʻe hili mai mei he hiteni takatakai.” ʻI he ʻaho taki taha naʻá ne tokonaki ai ʻa e “pulu ʻe taha, mo e sipi fili ʻe ono; naʻe ngaohi mai mo e fanga moa” ki heʻene kau fakaafé. Tānaki atu ki ai, tuʻo taha ʻi he ʻaho ʻe hongofulu kotoa pē naʻá ne ʻoange ai kia kinautolu “ʻa e faʻahinga uaine kehekehe ke lahi”—ʻi he fakamole kotoa pē ʻaʻana.—Nehemaia 5:​8, 10, 14-​18.

Ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa moʻoni ia ʻo e nima-homó naʻe fokotuʻu ʻe Nehemaia ki he kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ko eé pea mo e taimí ni! Ko e sevāniti loto-toʻa ko eni ʻa e ʻOtuá naʻá ne ngāueʻaki taʻetotongi mo loto-lelei ʻa ʻene ngaahi meʻa fakamatelié ke poupouʻiʻaki ʻa e kau ngāué koeʻuhi ke laka ki muʻa ai ʻa e lotu moʻoní. ʻOku feʻungamālie ai ʻene lava ke kole kia Sihova: “ʻE hoku ʻOtua, manatuʻi ʻa e meʻa kotoa kuo u fai maʻa siʻi kakai ni.” (Nehemaia 5:19) Ko e moʻoni ʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻa tofu pē ko iá.​—Hepelu 6:​10.

Ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nehemaiá ʻOku Fai ʻa e Muimui ki Ai he ʻAhó Ni

ʻOku fakalotomāfana ke sio ki he kakai ʻa Sihova he ʻaho ní ʻoku nau fakahāhā tatau ʻa e ongoʻi loto-māfana, ko ha loto-lelei ke ngāue, mo ha fakakaukau feilaulauʻi-kita maʻá e lotu moʻoní. ʻI heʻetau fanongo ʻoku fuesia ʻe he kaungātuí ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻoku tau hohaʻa lahi fekauʻaki mo ʻenau leleí. (Loma 12:15) ʻI he hangē ko Nehemaiá, ʻoku tau hanga kia Sihova ʻi he lotu ʻi he poupou ki hotau fanga tokoua faingataʻaʻia ʻi he tuí, ʻo kole kiate ia: “Ke ke fakaongo hifo muʻa ki he hu ʻa hoʻo tamaioʻeiki ko au, mo e hu ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, ʻa kinautolu ʻoku fai manako ʻenau ʻapasia ki ho huafa.”—Nehemaia 1:11; Kolose 4:2.

Kae kehe, ko ʻetau hohaʻa ki he lelei fakalaumālie mo fakaesino ʻa hotau fanga tokoua Kalisitiané pea ki he laka ki muʻa ʻa e lotu moʻoní ʻoku ʻikai ke kaunga pē ia ki heʻetau ongoʻí. ʻOkú ne toe ueʻi kitautolu ke fai ʻa e ngāue. Ko e faʻahinga ʻoku fakaʻatā kinautolu ʻe honau tuʻungá ʻoku ueʻi kinautolu ʻe he ʻofá ke liʻaki ʻa e tuʻunga fiemālie ʻa honau ngaahi fonuá, pea ʻi he hangē ko Nehemaiá, ʻoku nau hiki ki he ngaahi feituʻu kehe ke fai ai ʻa e tokoni ki he faʻahinga faingataʻaʻiá. ʻI he ʻikai fakalotosiʻi ʻe he ngaahi tuʻunga siʻi ange ʻo e fiemālie ʻi he moʻuí ʻoku fehangahangai nai mo e kau ngāue pole pehē ʻi he ngaahi tapa ʻe niʻihi ʻo e māmaní, ʻoku nau poupouʻi ʻa e laka ki muʻa ʻi ai ʻa e lotu moʻoní, ʻo ngāue fakataha mo honau fanga tokoua Kalisitiané. Ko e laumālie ʻo e feilaulauʻi-kita ʻoku nau fakahāhaá ʻoku taau moʻoni ke fakaongoongoleleiʻi.

Ko Hono Fai ʻEtau Tafaʻakí ʻi Hotau Feituʻú

ʻOku lava ke mahino, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku ʻikai lava ke tau hiki ki ha feituʻu ʻe taha. ʻOku tau poupouʻi ʻa e lotu moʻoní ʻi hotau feituʻú. ʻOku toe fakatātaaʻi ia ʻi he tohi ʻa Nehemaiá. Fakatokangaʻi ʻa e fakaikiiki ʻoku tānaki mai ʻe Nehemaia fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e ngaahi fāmili faitōnunga naʻa nau kau ʻi he ngāue monomonó. Naʻá ne tohi: “Pea hoko ai ʻa e monomono ʻa Itaia foha ʻo Halumafi, ʻio ʻa e feituʻu feʻunga mo hono fale . . . Hoko mo ia ʻa e monomono ʻa Penisimani mo Hasupi, ko e potu naʻe fehangahangai mo hono fale. Hoko mo ia ʻa e monomono ʻa Asalaia foha ʻo Maaseia foha ʻo Anania, ʻo ofi ki hono fale oʻona.” (Nehemaia 3:​10, 23, 28-30, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e kau tangata ko iá mo honau ngaahi fāmilí naʻa nau tokoni lahi ki hono ʻai ke laka ki muʻa ʻa e lotu moʻoní ʻaki hono fai ʻenau tafaʻakí ʻi he ngāue monomonó ʻo ofi ki ʻapi.

ʻI he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻo kitautolú ʻoku tau poupouʻi ʻa e lotu moʻoní ʻi hotau ngaahi koló tonu ʻi he ngaahi founga kehekehe. ʻOku tau kau ʻi he ngaahi ngāue langa Fale Fakatahaʻanga, ngaahi ngāue tokoni ʻi he fakatamakí, pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá. Tānaki atu ki ai, pe ʻoku malava ke tau kau fakafoʻituitui pe ʻikai ʻi he ngāue langá pe ko e tokoní, ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ha holi fakamātoato ke poupouʻi ʻa e lotu moʻoní ʻaki ʻetau ngaahi meʻa fakamatelié, hangē tofu pē ko ia naʻe fai mātuʻaki nima-homo ʻe Nehemaia ʻi hono ʻahó.​—Sio ki he puha “Ngaahi Anga ʻo e Foaki Loto-Fiefoakí.”

Ko hono maʻu ʻa e paʻanga ʻoku fiemaʻu ke fakapaʻangaʻaki ʻetau ngaahi ngāue fakaepulusi tupu fakautuutú, ngaahi ngāue tokoní, mo e ngaahi ngāue kehe lahi fau ʻoku fakahoko takatakai ʻi he kolopé ʻe hā ngali taulōfuʻu nai ʻi he taimi ʻe niʻihi. Kae kehe, manatuʻi ko e ngāue ʻo hono monomono ʻa e fuʻu ʻā lahi ʻo Selusalemá naʻe hā ngali taulōfuʻu foki mo ia. (Nehemaia 4:​10) Neongo ia, koeʻuhi naʻe vahevahe ʻa e ngāué ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fāmili loto-lelei tokolahi, naʻe lavaʻi ai ʻa e ngāué. Tatau pē ʻi he ʻahó ni, ko hono maʻu ʻa e ngaahi koloa lahi ke fakahoko ʻaki ʻetau ngaahi ngāue ʻi māmani lahí ʻe kei malava pē ia kapau ko kitautolu taki taha te tau hokohoko atu hono tokangaʻi ha konga ʻo e ngāué.

Ko e puha “Ngaahi Founga ʻA Ia ʻOku Fili Ai ha Niʻihi ke Fai ha Foakí” ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke poupouʻi fakapaʻanga ai ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá. Lolotonga ʻa e taʻu kuo maliu atú, ko e tokolahi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá kuo nau fai ʻa e poupou pehē, pea ʻoku loto ai ʻa e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ení ke fakahaaʻi ai ʻenau houngaʻia lahi ki he faʻahinga kotoa ʻa ia ne ueʻi kinautolu ʻe honau lotó ke kau ʻi he foaki loto-fiefoaki ko ení. Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku tau fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tāpuaki lahi kuo fai ki he ngaahi feinga loto-ʻaufuatō ʻa ʻene kakaí ʻi hono pouaki ʻa e lotu moʻoní ʻi he māmaní kotoa. ʻIo, ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he founga ʻo hono tataki kitautolu ʻe he toʻukupu ʻo Sihová ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fakaongo atu ʻa e ngaahi lea ʻa Nehemaia, ʻa ia naʻá ne lea fakamālō: Ko e ‘nima o hoku Otuá nae hili lelei kiate au.’—Nehemaia 2:​18PM.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ ʻOku fakahaaʻi ʻi he Nehemaia 3:5 ko e kau Siu tuʻu-ki-muʻa ʻe niʻihi, ʻa e kau “houʻeiki,” naʻa nau fakafisi ke kau ʻi he ngāué, ka ko kinautolu pē naʻe ʻikai ke kaú. Ko e kakai ʻo e ʻātakai kehekehe—kau taulaʻeiki, kau tufunga koula, kau ngaohi lolo, kau pilinisi mo e kau mēsianiti—naʻa nau poupouʻi kotoa ʻa e ngāué.​—Veesi 1, 8, 9, 32.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 28, 29]

Ngaahi Founga ʻA Ia ʻOku Fili Ai ha Niʻihi ke Fai ha Foakí

NGAAHI MEʻAʻOFA KI HE NGĀUE ʻI MĀMANI LAHÍ

ʻOku tuku mavahe, pe vaheʻi ʻe he tokolahi ha paʻanga, ʻa ia ʻoku nau tuku ki he ngaahi puha meʻaʻofa kuo leipolo ko e “Ngaahi Meʻaʻofa ki he Ngāue ʻi Māmani Lahí​—Mātiu 24:14.”

ʻI he māhina taki taha, ʻoku ʻoatu ai ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e paʻanga ko ení ki he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmani ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pe ki he ʻōfisi vaʻa fakalotofonuá. Ko e ngaahi tokoni paʻanga loto-fiefoakí ʻe lava ke ʻoatu fakahangatonu ia ki he Treasurer’s Office, Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201-​2483, pe ki he ʻōfisi vaʻa ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá. ʻE lava foki ke tokoni ʻaki ʻa e ngaahi siueli pe ngaahi koloa mahuʻinga kehé. Ko ha tohi nounou ʻo fakamatalaʻi ai ko ha meʻaʻofa fakahangatonu ia ʻoku totonu ke ʻave fakataha ia mo e ngaahi tokoni ko ení.

FOKOTUʻUTUʻU ʻO E TOKONI FAI FAKATUʻUNGÁ

ʻE lava ke tokoniʻaki nai ha paʻanga ʻi he malumalu ʻo ha fokotuʻutuʻu makehe, ʻa ia kapau ʻe ʻi ai ha fiemaʻu fakafoʻituitui ʻa e tokotaha foakí, ʻe toe fakafoki nai kiate ia ʻene meʻaʻofá. Ki ha fakamatala lahi ange, kātaki ʻo fetuʻutaki ki he Treasurer’s Office ʻi he tuʻasila ʻoku hiki ʻi ʻolungá.

FOAKI ʻOSI PALANI

Tānaki atu ki he ngaahi meʻaʻofa paʻanga fakahangatonú mo e ngaahi tokoni paʻanga fai fakatuʻungá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga kehe ʻo e foakí ke ʻaonga ki he ngāue ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí. ʻOku kau ki heni ʻa e:

Maluʻi: ʻE lava ke tohi-tuku nai ki he Sōsaieti Taua Leʻó ha tohi fakamoʻoni maluʻi moʻui pe ko ha fokotuʻutuʻu ʻo ha vāhenga mālōlō.

Ngaahi ʻAkauni Pangikē: Ko e ngaahi ʻakauni pangikeé, ngaahi tohi fakamoʻoni fakahuú, pe ngaahi ʻakauni vāhenga mālōlō tāutahá ʻe lava ke tuku nai ia pe ʻai ke totongi atu ia ʻi he maté ki he Sōsaieti Taua Leʻó, ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e pangikē fakalotofonuá.

Ngaahi ʻInasi mo e Ngaahi Pōnite: ʻE foaki atu nai ʻa e ngaahi ʻinasí mo e ngaahi pōnité ki he Sōsaieti Taua Leʻó ko ha meʻaʻofa fakahangatonu.

Kelekele: ʻE lava nai ke foaki ha konga kelekele ʻe ala fakatau ki he Sōsaieti Taua Leʻó ʻi hano fai ha meʻaʻofa fakahangatonu pe ʻi hano tauhi ha kelekele ʻo e tokotaha-foakí, ʻa ia ʻe lava ke hokohoko atu ʻa ʻene nofo aí ʻi he lolotonga ʻene kei moʻuí. Fetuʻutaki ki he ʻōfisi vaʻa ʻi ho fonuá ki muʻa ke ʻoatu ha kelekelé.

Meʻaʻofa Vāhenga Mālōlō Fakataʻu: Ko ha meʻaʻofa vāhenga mālōlō fakataʻu ko ha fokotuʻutuʻu ʻa ia ʻoku ʻave ai ʻe ha tokotaha ʻa e paʻangá pe ko e ngaahi maluʻí ki he Sōsaieti Taua Leʻó. ʻI he fakafetongi ki aí, ko e tokotaha foakí, pe ko e tokotaha ʻoku fakahaaʻi ʻe he tokotaha foakí, te ne maʻu ha totongi vāhenga mālōlō pau fakataʻu ʻi he taʻu kotoa pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha foakí ha tukuhau paʻanga hū mai ʻe toʻo ha meʻa mei ai ʻi he taʻu ʻoku fokotuʻu ai ʻa e meʻaʻofa vāhenga mālōlō fakataʻú.

Ngaahi Tohi-Tuku mo e Ngaahi Talāsiti: ʻE tohi-tuku nai ha koloa pe paʻanga ki he Sōsaieti Taua Leʻó fakafou ʻi ha tohi-tuku fakahoko fakalao, pe ko e hingoa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻe tohi-tuku ki ai ha aleapau ʻo ha talāsiti. Ko ha talāsiti ʻoku maʻu ʻaonga mei ai ha kautaha fakalotu te ne tokonaki mai nai ha ngaahi ʻaonga pau fakaetukuhau.

Hangē ko ia ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e kupuʻi lea “foaki ʻosi palaní,” ko e faʻahinga tokoni ko ení ʻoku faʻa fiemaʻu ai ha palani ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha-foakí. Ke tokoni ki he faʻahinga tāutaha ʻoku nau holi ke tokoniʻi ʻa e ngāue ʻi māmani lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová fakafou ʻi ha faʻahinga founga ʻo e foaki ʻosi palaní, kuo teuteu ai ha polosiua ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní ʻoku fakakaveinga ko e Charitable Planning to Benefit Kingdom Service Worldwide. Naʻe hiki ʻa e polosiuá ko e tali ia ki he ngaahi fakaʻekeʻeke lahi kuo maʻu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻaʻofá, ngaahi tohi-tukú mo e ngaahi talāsití. ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e fakamatala ʻaonga ʻoku tānaki atu ki ai ʻo fekauʻaki mo hono palani ʻo e kelekelé, paʻangá mo e tukuhaú. ʻOkú ne fakahinohino ʻa e faʻahinga tāutahá fekauʻaki mo ha ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke foaki ai ha ngaahi meʻaʻofa ʻi he taimí ni pe fakafou ʻi ha tohi-tuku ʻi he maté. ʻE lava ke maʻu ʻa e polosiuá ni ʻaki hano kole fakahangatonu ha tatau mei he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní.

Hili hono lau ʻo e polosiuá mo e maʻu faleʻi mei he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, kuo malava ai ʻa e tokolahi ke tokoni ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí, pea ʻi he taimi tatau, ʻoku fakalahi ai ʻa e ngaahi ʻaonga fakaetukuhaú ʻi he fai peheé. Ko e ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, ʻoku totonu ke fakahā ki ai pea nau maʻu ha tatau ʻo ha fakamoʻoni papau pē ʻo fekauʻaki mo ha taha pē ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻú ni. Kapau ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi ha taha pē ʻo e ngaahi fokotuʻutuʻu foaki ʻosi palani ko ení, ʻoku totonu ke ke fetuʻutaki ki he ʻŌfisi Foaki ʻOsi Palaní, ʻi he faitohi pe ʻi he telefoni, ki he tuʻasila ʻoku hiki ʻi laló pe ki he ʻōfisi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa ia ʻokú ne tokangaʻi ho fonuá.

Charitable Planning Office

Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

100 Watchtower Drive

Patterson, New York 12563-​9204

Telephone: (845) 306-​0707

[Puha ʻi he peesi 30]

Ngaahi Anga ʻo e Foaki Loto-Fiefoakí

ʻI heʻene tohi ki he kau Kolinitoó, naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngaahi anga mahuʻinga ʻe tolu ʻo e foaki loto-fiefoakí. (1) ʻI he tohi fekauʻaki mo ha tānaki paʻanga, naʻe fakahinohino ʻe Paula: “ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e uike kotoa pe, ke taki taha taʻofi ʻi ʻapi, ʻo tauhi, ha meʻa kuo hulu atu ʻi heʻene koloa.” (1 Kolinito 16:2a) Ko ia ai, ko e foakí ʻoku fiemaʻu ke palani ia ki muʻa, pea ʻoku fiemaʻu ke fai fakaefounga. (2) Naʻe toe tohi ʻe Paula ʻo pehē ko e tokotaha taki taha ʻoku totonu ke ne foaki “ʻo fakatatau ki heʻene paʻanga hū maí.” (1 Kolinito 16:2e, New International Version) ʻI hano toe fakalea, ko ha tokotaha ʻoku loto ke kau ʻi he foaki loto-fiefoakí ʻe lava ke ne fai fakahoatatau ia. Naʻa mo e maʻu ʻe ha Kalisitiane ha meʻa siʻisiʻí, ko e ola ʻo e meʻa siʻisiʻi nai te ne tokoniʻakí ʻoku fakamahuʻingaʻi ia ʻe Sihova. (Luke 21:​1-4) (3) Naʻe toe tohi ʻe Paula: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” (2 Kolinito 9:7) Ko e kau Kalisitiane loto-moʻoní ʻoku nau foaki mei he lotó​—ʻi he vēkeveke.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko Nehemaiá ko ha tangata ongongofua ia mo ngāue

[Fakatātā ʻi he peesi 30]

Ko e ngaahi tokoni loto-fiefoakí ʻokú ne poupouʻi ʻa e ngaahi ngāue fakaepulusí, ngaahi ngāue tokoní, langa ʻo e Fale Fakatahaʻangá mo e ngaahi ngāue ʻaonga kehe takatakai ʻi he kolopé