Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻOku hala ke peti kapau ko ha paʻanga siʻisiʻi pē ʻoku kau ki aí?

ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi fakaikiiki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e pelepaʻangá, ka ʻokú ne leaʻaki ʻa e meʻa feʻunga ke fakahaaʻi ko e pelepaʻanga kotoa pē ʻoku ʻikai fehoanaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. * Hangē ko ení, ʻoku fakamoʻoniʻi lahi ko e pelepaʻangá ʻokú ne langaʻi ʻa e mānumanú. Ko e foʻi moʻoni pē ko iá ko ha fakakaukau mahuʻinga ia ki he kau Kalisitiané, koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e kau “manumanu” ʻe ʻikai te nau maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea fakakalasi ʻa e mānumanú fakataha mo e tauhi ʻaitolí.—1 Kolinito 6:​9, 10; Kolose 3:5.

ʻOku toe fakaʻaiʻai ʻe he pelepaʻangá ʻa e fieongoongoá mo ha laumālie fakafeʻauʻauhi ʻikai lelei, ʻa ia ko ha holi mālohi ke ikuna. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa peheé ʻi heʻene tohi: “ʻOua naʻa tau hiki ki he fieongoongo, ʻo fepolepolei mo femehekaʻaki.” (Kaletia 5:26) ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakaʻaiʻai ʻe he pelepaʻangá ki he niʻihi ha falala ʻi he tui taʻeʻuhinga ki ha monū. ʻOku fakatupulekina ʻe he kau pelepaʻangá ʻa e faʻahinga tui taʻeʻuhinga kotoa pē, ʻo ʻamanaki ke tākiekina mai ai ha monū maʻa kinautolu. ʻOku nau fakamanatu mai kia kitautolu ʻa e kau ʻIsileli taʻefaitōnunga ko ia naʻa nau “teu ʻa e tepile kia Monū, mo fakatau ʻa e kava kia Pau.”—Aisea 65:11.

ʻE fakaʻuhinga nai ʻa e niʻihi ko e peti ha paʻanga siʻisiʻi lolotonga ha pele vaʻinga pē pe ko e teke pate mo e kāingá pe ngaahi kaumeʻa ofí, ko ha fakafiefia ia ko e vaʻinga noa pē. Ko e moʻoni, ko ha taha ʻokú ne peti ha paʻanga siʻisiʻí ʻe ʻikai nai te ne vakai kiate ia ʻokú ne mānumanu, fieongoongoa, feʻauʻauhi pe tui taʻeʻuhinga. Neongo ia, ko e hā ʻa e ola ʻe hoko ʻi heʻene pelepaʻangá ki he faʻahinga ʻokú ne pelepaʻanga mo iá? Ko e kau pelepaʻanga maʻukovia tokolahi naʻa nau kamataʻaki ʻa hono fai ʻo e fanga kiʻi peti iiki ‘ki he fiefia pē.’ (Luke 16:10) Ko ha fakafiefia hā ngali ko e vaʻinga pē kuo hoko ia ko ha meʻa kovi lahi ʻi honau tuʻungá.

ʻOku moʻoni ia tautefito ʻi he fekauʻaki mo e fānaú. Kuo ongoʻi ʻe he fānau tokolahi ʻa e fiefia ʻi hono ikunaʻi ha peti siʻisiʻi pea kuo fakataueleʻi ai kinautolu ke nau hoko atu ki ha paʻanga lahi ange. (1 Timote 6:​10) Ko ha fakatotolo ʻi ha vahaʻa taimi lōloa naʻe pulusi ʻi he ʻIunaite Seteté ʻe he Kosilio ʻo ʻAlisona ki he Maʻukovia ʻe he Pelepaʻangá ʻoku fakapapauʻi ai ko e lahi ʻo e faʻahinga maʻunimā ʻi he pelepaʻangá naʻe kamata ia ʻi he kamataʻangá pē “ʻi hono fai ha fanga kiʻi peti iiki ʻi he ngaahi sipotí pe ʻi he pele mo e ngaahi kaumeʻá pe kāingá.” ʻOku pehē ʻe he līpooti ʻe taha ko e “fānaú ʻoku nau kamata pelepaʻanga ʻi ʻapi, ʻo faʻa hoko ʻi he pele mo e fāmilí pea mo e ngaahi kaumeʻá.” ʻOku tānaki mai ʻe he līpōtí ko e “peseti ʻe tolungofulu ʻo e fānau ʻoku nau pelepaʻangá naʻa nau kamata fai ia ki muʻa pē ʻi honau taʻu hongofulumātahá.” ʻOku fakapaʻanga ʻe he kau pelepaʻanga taʻu hongofulu tupu tokolahi honau tuʻunga maʻukoviá ʻaki ʻa e faihiá pe ko e ʻulungaanga taʻetāú, fakatatau ki he tohi Why Do People Gamble Too Much​—Pathological and Problem Gambling. Ko ha ola fakamamahi moʻoni ia ʻo ha meʻa ne hā ngali taʻehanomaumau ʻi he ʻuluaki taimí!

Koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani kuo ʻosi lahi fau hono ngaahi fakatauelé mo e ʻahiʻahí, ko e hā ke fakaeʻa atu ai kitautolu ʻo ʻikai fiemaʻu ki ha toe ʻahiʻahi ʻe taha? (Palovepi 27:12) Ko e pelepaʻangá—ʻi he ʻi ai pe ʻikai ʻi ai ʻa e fānaú, ki ha paʻanga siʻisiʻi pe lahi—ʻoku fakatuʻutāmaki ia ki he tuʻunga fakalaumālié pea ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai. Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau saiʻia ʻi he teke paté pe ko e pelé ko ha fakafiefiá, ʻe lelei ange ke fakahinohino ke tauhi ha peni tohi kai pe ke fai pē ʻa e vaʻingá ki he fiefiá ʻo ʻikai fai ha tohi kai. Ko e kau Kalisitiane fakapotopotó ʻoku nau tokanga fekauʻaki mo honau tuʻunga fakalaumālié pea pehē ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo honau ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻo e pelepaʻangá—naʻa mo e fai ki ha paʻanga siʻisiʻi pē.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ ʻOku fakamatalaʻi ʻe he World Book Encyclopedia ʻa e pelepaʻangá ko e “peti ʻi ha ola ʻo ha vaʻinga, feʻauhi, pe monū.” ʻOku toe fakamatalaʻi ai ko e “kau pelepaʻangá pe kau vaʻingá ʻoku nau faʻa peti paʻanga ʻi he . . . ngaahi vaʻinga monū hangē ko e ngaahi lulú, ngaahi pelé, mo e taisí.”