Skip to content

Skip to table of contents

“Tauhi Maʻu Hoʻomou ʻUlungaanga Leleí ʻi he Lotolotonga ʻo e Ngaahi Puleʻangá”

“Tauhi Maʻu Hoʻomou ʻUlungaanga Leleí ʻi he Lotolotonga ʻo e Ngaahi Puleʻangá”

“Tauhi Maʻu Hoʻomou ʻUlungaanga Leleí ʻi he Lotolotonga ʻo e Ngaahi Puleʻangá”

“Fakaʻapaʻapa ki he tangata taki taha, mou ʻofa ki he haʻa lotu [“feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá,” NW].”​—1 Pita 2:​17.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e fakamatala naʻe fai ʻe ha faiongoongo nusipepa fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻoku feinga ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻulungāngá?

 ʻI HE ngaahi taʻu kuo maliu atú, ko ha faiongoongo nusipepa ʻi Amarillo, Tekisisi, U.S.A., naʻá ne ʻaʻahi ai ki he ngaahi fale lotu kehekehe ʻi he feituʻú pea naʻá ne līpooti ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne ʻiló. Naʻe maongo kiate ia ʻa e makehe ʻa e kulupu ʻe taha. Naʻá ne pehē: “ʻI he taʻu ʻe tolu, naʻá ku maʻu ai ʻa e ngaahi fakataha-lahi fakataʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Senitā Fakakolo ʻo Amarillo. ʻI heʻeku feohi mo kinautolú, ne ʻikai ʻaupito te u sio ai ki ha taha ʻokú ne tutu ha foʻi sikaleti, fakaava ha kapa pia, pe ngāueʻaki ʻa e lea koví. Ko kinautolu ʻa e fuʻu kakai maʻa taha, ʻulungaanga lelei taha, teunga fakanānā, mo anga-lelei kuo faifai ange peá u fetaulaki mo iá.” Ko e ngaahi fakamatala meimei tatau fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo faʻa pulusi ia. Ko e hā ʻoku faʻa fakahīkihikiʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻe he kakai ʻoku ʻikai te nau tui tataú?

2 ʻI he taimi lahi, ʻoku fakahīkihikiʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko honau ʻulungaanga leleí. Lolotonga ko e fakalūkufua ʻo e ngaahi tuʻungá ʻoku hōloa, ʻoku vakai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolungá ko ha fatongia, ko ha konga ia ʻo ʻenau lotú. ʻOku nau ʻiloʻi ko ʻenau ngaahi tōʻongá ʻoku tapua atu ai ʻa Sihova mo honau fanga tokoua Kalisitiané pea ko honau ʻulungaanga leleí ʻoku fakaongoongoleleiʻi ai ʻa e moʻoni ʻoku nau malangaʻí. (Sione 15:8; Taitusi 2:​7, 8) Tau sio ange leva ki he founga ʻe lava ke tau tauhi maʻu ai hotau ʻulungaanga leleí, pea hokohoko atu ai ke pouaki ʻa e ongoongo lelei ʻo Sihová mo ʻene Kau Fakamoʻoní, pea mo e founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai ʻa kitautolu tonu ʻi hono fai iá.

Ko e Fāmili Kalisitiané

3. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke maluʻi mei ai ʻa e ngaahi fāmili Kalisitiané?

3 Fakakaukau angé ki hotau ʻulungaanga ʻi he fāmilí. Ko e tohi Die Neuen Inquisitoren: Religionsfreiheit und Glaubensneid (Ko e Kau Fakaʻekeʻeke Anga-Fakamamahi Foʻoú: Tauʻatāina ʻa e Lotú mo e Meheka Fakalotú), ʻa Gerhard Besier mo Erwin K. Scheuch, ʻoku pehē ai: “Ki he [Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová] ko e fāmilí ko e meʻa ia ke tautefito hono maluʻí.” ʻOku moʻoni ʻa e fakamatala ko iá, pea ʻi he ʻahó ni ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke maluʻi mei ai ʻa e fāmilí. ʻOku ʻi ai ʻa e fānau ʻoku nau “talangataʻa ki he matuʻa” mo e kakai lalahi ʻoku nau “taeʻofa-ki-hoʻota” pe ʻoku nau “taʻefakamaʻumaʻu.” (2 Timote 3:​2, 3) Ko e ngaahi fāmilí ko e ngaahi feituʻu ia ʻo e fakamālohi ki he hoa malí, pāʻusiʻi pe liʻaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú, pea angatuʻu ʻa e fānaú, ʻo kau ʻi he ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mo e ʻulungaanga taʻetāú, pe hola mei ʻapi. Ko e meʻá ni kotoa ko e ola ia ʻo e tākiekina fakatupu ʻauha ʻo e ‘laumalie ʻo e māmaní.’ (Efeso 2:​1, 2) ʻOku fiemaʻu ke tau maluʻi hotau ngaahi fāmilí mei he laumālie ko iá. ʻO anga-fēfē? ʻI he tokanga ki he akonaki mo e fakahinohino ʻa Sihova ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Kalisitiané kiate kinautolu taki taha?

4 Ko e ngaahi hoa mali Kalisitiané ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai honau ngaahi fatongia fakaeongo, fakalaumālie, mo fakaesino fakaekinautolu. (1 Kolinito 7:​3-5; Efeso 5:​21-​23; 1 Pita 3:7) ʻOku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻa e ngaahi fatongia mamafa ki heʻenau fānaú. (Palovepi 22:6; 2 Kolinito 12:14; Efeso 6:4) Pea ʻi he hoko ʻo motuʻa ange ʻa e fānaú ʻi he ngaahi ʻapi Kalisitiané, ʻoku nau ako ai ko kinautolu foki ʻoku ʻi ai honau ngaahi fatongia. (Palovepi 1:​8, 9; 23:22; Efeso 6:1; 1 Timote 5:​3, 4, 8) Ko hono fakahoko ʻa e ngaahi fatongia fakafāmilí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga, fakapapau, mo ha laumālie ʻo e ʻofa mo e feilaulauʻi-kita. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ʻo hono fakaaʻu ʻe he ngaahi mēmipa kotoa ʻo e fāmilí honau ngaahi fatongia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá, ʻi he tuʻunga ko iá ʻoku nau hoko ai ko ha tāpuaki kiate kinautolu taki taha pea ki he fakatahaʻangá. Ko e meʻa mahuʻinga angé, ʻoku nau fakalāngilangiʻi ai ʻa e Tupuʻanga ʻo e fāmilí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.​—Senesi 1:​27, 28; Efeso 3:​15.

Ko e Fetokouaʻaki Faka-Kalisitiané

5. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau utu mei he feohi mo e kaungā Kalisitiané?

5 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau toe maʻu ʻa e ngaahi fatongia ki he kaungātui ʻi he fakatahaʻangá, pea tautefito ki he faʻahinga ʻoku faʻuʻaki ʻa e “feohiʻanga fakakātoa ʻo [e] fanga tokoua ʻi he mamaní.” (1 Pita 5:​9NW) Ko hotau vahaʻangatae mo e fakatahaʻangá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki heʻetau moʻui lelei fakalaumālié. ʻI heʻetau feohi mo e kaungā Kalisitiané, ʻoku tau maʻu ai ʻenau feohi fakalototoʻá pea pehē ki he meʻakai fakalaumālie fakatupu-ivi mei he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:​45-47PM) Kapau ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi palopalema, ʻe lava ke tau ō ki hotau fanga tokouá ki ha faleʻi lelei makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. (Palovepi 17:17; Koheleti 4:9; Semisi 5:​13-​18) ʻI he taimi ʻoku tau masiva aí, ʻoku ʻikai ke liʻaki kitautolu ʻe hotau fanga tokouá. Ko ha tāpuaki ē ke hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa e ʻOtuá!

6. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Paula ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fatongia ki he kau Kalisitiane kehé?

6 Kae kehe, ʻoku ʻikai te tau ʻi he fakatahaʻangá pē ke maʻu mai; ʻoku tau toe ʻi aí ke foaki atu. Ko e moʻoni naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.” (Ngāue 20:35) Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha laumālie loto-fiefoaki ʻi heʻene tohi: “Ke tau kuku maʻu, taʻengaúe, ʻa e fai fakaha o ʻetau fakatuʻamelie, (seuke, ko ia naʻa ne tala ʻa e ngaahi palomesi ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea;) pea ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha, ʻo hange ko e anga ʻo e niʻihi; ka mou feenginakiʻaki, pea ʻasili he ʻoku mou sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.”—Hepelu 10:​23-25.

7, 8. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahaaʻi ha fakakaukau loto-fiefoaki fakatouʻosi ʻi loto heʻetau fakatahaʻangá pea ki he kau Kalisitiane ʻi he ngaahi fonua kehé?

7 ʻI he loto fakatahaʻangá, ʻoku tau fai ai hono “fakaha o ʻetau fakatuʻamelie” ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi tali lolotonga ʻa e fakatahá pe kau ʻi he ngaahi founga kehe ʻi he polokalamá. Ko e ngaahi tokoni ko iá ʻokú ne fakalotolahiʻi moʻoni hotau fanga tokouá. ʻOku tau toe fakalotolahiʻi kinautolu ʻaki ʻetau fetalanoaʻaki ki muʻa pea ʻi he hili ʻa e fakatahá. Ko ha taimi ia ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻa e vaivaí, fakanonga ʻa e loto-mafasiá, pea fakafiemālieʻi ʻa e puké. (1 Tesalonaika 5:​14) Ko e kau Kalisitiane loto-moʻoní ʻoku nau nima-homo ʻi he fai ʻa e faʻahinga foaki ko iá, ʻa ia ko e ʻuhinga ia ʻoku maongo ai ki he fuʻu tokolahi ʻoku nau maʻu ʻetau ngaahi fakatahá ʻi he ʻuluaki taimí ʻa e ʻofa ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻi hotau lotolotongá.​—Sāme 37:21; Sione 15:12; 1 Kolinito 14:25.

8 Neongo ia, ko ʻetau ʻofá ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia ki heʻetau fakatahaʻangá tonu. ʻOkú ne kāpui ʻa e feohiʻanga kotoa ʻo hotau fanga tokoua ʻi māmani lahí. Ko e fakatātaá, ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ai ha puha meʻaʻofa ki he Paʻanga Tokoni ki he Fale Fakatahaʻangá ʻi he Fale Fakatahaʻanga taki taha. ʻOku ʻi he tuʻunga lelei nai ʻa hotau Fale Fakatahaʻangá tonu, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko e laui afe ʻo e kaungā Kalisitiane ʻi he ngaahi fonua kehé ʻoku ʻikai te nau maʻu ha feituʻu feʻungamālie ke fakataha ai. ʻI heʻetau foaki ki he Paʻanga Tokoni ki he Fale Fakatahaʻangá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he faʻahinga tāutaha peheé neongo kapau ʻoku ʻikai nai te tau ʻiloʻi fakafoʻituitui kinautolu.

9. Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻoku feʻofaʻaki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

9 Ko e hā ʻoku feʻofaʻaki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Sai, naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ke nau fai pehē. (Sione 15:17) Pea ko e ʻofa ʻoku nau maʻu kiate kinautolu taki taha ko e fakamoʻoni ia ʻo e ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻia kinautolu ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga tāutahá pea ʻi he tuʻunga ko ha kulupú. Ko e ʻofá ko ha konga ia ʻo e “fua ʻo e Laumalie.” (Kaletia 5:​22, 23) ʻI hono ako ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Tohitapú, maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, pea lotu maʻu pē ki he ʻOtuá, ʻoku hoko ai ʻa e ʻofá ʻo fakanatula kia kinautolu neongo ʻa e nofo ʻi ha māmani ʻa ia kuo “momoko ai ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.”—Mātiu 24:12.

Feangainga mo e Māmani ko Ení

10. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku tau maʻu ki he māmani ko ení?

10 Ko e lave ʻa Paula fekauʻaki mo e “fai fakaha ʻo ʻetau fakatuʻamelie” ʻoku fakamanatu mai ai kia kitautolu ha toe fatongia ʻe taha. Ko e fai fakahā ko ení ʻoku kau ki ai ʻa e ngāue ko hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ki he faʻahinga ʻoku teʻeki ai te nau hoko ko hotau fanga tokoua Kalisitiané. (Mātiu 24:14; 28:​19, 20; Loma 10:​9, 10, 13-​15) Ko e malanga peheé ko ha toe fai ia ʻo e foakí. Ke kau ai ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, ivi, teuteu, ako, mo hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi koloa fakafoʻituitui. Neongo ia, naʻe toe tohi ʻe Paula: “Ko e tangata moʻua au ki he Kalisi mo e Papeliane fakatouʻosi, ki he ʻatamai mo e taʻe ʻatamai. Pea ʻi heʻene pehe, ko e anga leva ʻo hoku loto oʻoku ke malangaʻaki ʻa e Kosipeli kiate kimoutolu foki ʻa e kakai ʻo Loma.” (Loma 1:​14, 15) Hangē ko Paulá, ʻofa ke ʻoua te tau nanaʻi ʻi heʻetau totongi ʻa e “moʻua” ko ení.

11. Ko e hā ʻa e ongo tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻokú ne puleʻi hotau vahaʻangatae mo e māmaní, ka neongo ia ko e hā ʻa e meʻa ia ʻoku tau ʻiloʻí?

11 ʻOku toe ʻi ai hatau ngaahi fatongia kehe ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ko e kaungātuí? ʻAupito. Ko e moʻoni, ʻoku tau ʻiloʻi “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19) ʻOku tau ʻiloʻi naʻe pehē ʻe Sīsū fekauʻaki mo ʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai te nau ʻo mamani, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo mamani.” Neongo ia, ʻoku tau nofo ʻi he māmaní, maʻu ʻa e moʻuí ʻi ai, pea maʻu ʻa e ngaahi ngāue mei ai. (Sione 17:​11, 15, 16) Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fatongia ʻi he māmani ko ení. Ko e hā ia? Naʻe tali ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e fehuʻi ko iá. Taimi nounou ki muʻa ʻi he fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻá ne fai ai ha tohi ki he kau Kalisitiane ʻi ʻĒsia Mainá, pea ko ha kupu ʻi he tohi ko iá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha vahaʻangatae mafamafatatau mo e māmaní.

12. ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa e kau Kalisitiané ko e kau “ʻāunofo mo e muli,” pea ʻi heʻene peheé, ko e hā ʻoku totonu ke nau fakaʻehiʻehi mei aí?

12 Ke kamataʻaki, naʻe pehē ʻe Pita: “Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoku ou enginaki atu, ke mou fai ʻo ngali mo e ʻāunofo mo e muli, ʻo mou fakaʻehiʻehi mei he ngaahi holi fakakakano; he ko e faʻahinga meʻa ia ʻoku fai tau ki he laumalie [“soulú,” NW].” (1 Pita 2:11) Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he ʻuhinga fakalaumālié, ko e kau “ʻāunofo mo e muli” koeʻuhí ko e meʻa ʻoku fakahangataha moʻoni ki ai ʻenau moʻuí ko e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá​—ko e faʻahinga pani ʻe he laumālié ʻi hēvani pea ko e “fanga sipi kehe” ʻi ha palataisi fakaemāmani ʻi he kahaʻú. (Sione 10:16; Filipai 3:​20, 21; Hepelu 11:13; Fakahā 7:​9, 14-​17) Ko ia ai, ko e hā ʻa e ngaahi holi fakakakanó? ʻOku kau ki he ngaahi meʻá ni ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e holi ke koloaʻiá, ko e holi ke tuʻu-ki-muʻá, ngaahi holi fakafehokotaki fakasino taʻetāú, pea mo e ngaahi holi ʻoku fakamatalaʻi ko e “meheka” mo e “manumanu.”—Kolose 3:5; 1 Timote 6:​4, 9; 1 Sione 2:​15, 16.

13. ʻOku anga-fēfē ʻa e “fai tau ki [hotau] soulú” ʻa e ngaahi holi fakakakanó?

13 Ko e ngaahi holi peheé ko e moʻoni ʻoku nau “fai tau ki [hotau] soulú.” ʻOku nau keina hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea ʻai ai ʻetau fakatuʻamelie faka-Kalisitiané (hotau “soulú,” pe moʻuí) ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku tau fakatupulekina ha mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa taʻetāú, ʻe lava fēfē ke tau foaki atu kitautolu “ko e feilaulau, ke moʻui, ke tapu ki he ʻOtua, ke fakahōifua kiate ia”? Kapau te tau tō ki he tauhele ʻo e tuli ki he meʻa fakamatelié, ʻe anga-fēfē ʻetau “fuofua kumi ae buleaga”? (Loma 12:​1, 2; Mātiu 6:33; 1 Timote 6:​17-19) Ko e ʻalunga lelei angé ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mōsesé, tau sītuʻa ki he ngaahi fakatauele ʻa e māmaní, pea fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ʻa Sihová ʻi heʻetau moʻuí. (Mātiu 6:​19, 20; Hepelu 11:​24-​26) Ko ha kī mahuʻinga ia ki hono maʻu ha vahaʻangatae mafamafatatau mo e māmaní.

‘Tauhi Maʻu ʻa e ʻUlungaanga Leleí’

14. Ko e hā ʻoku tau feinga ai ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané ke tauhi maʻu ʻa e ʻulungaanga leleí?

14 ʻOku maʻu ha toe fakahinohino mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻi he lea ʻa Pita hono hokó: “Tauhi maʻu hoʻomou ʻulungaanga leleí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá, he ʻi he meʻa ʻa ia ʻoku nau lau ai ko e kau faikovi kimoutolú, te nau hoko ai tupu mei hoʻomou ngaahi ngāue lelei ʻa ia ʻoku nau sio tonu aí ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ki heʻene ʻaʻahí.” (1 Pita 2:​12NW) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau feinga mālohi ke hoko ʻo alafaʻifaʻitakiʻanga. ʻI he ʻapiakó ʻoku tau ngāue mālohi ai. ʻI hotau feituʻu ngāueʻangá, ʻoku tau faʻa ngāue ai mo faitotonu—neongo ai pē kapau ʻoku hā ngali taʻefakaʻatuʻi hotau pule ngāué. ʻI ha fāmili mavahevahe, ʻoku fai ai ʻe he husepāniti pe ko e uaifi tuí ha feinga makehe ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko hotau ʻulungaanga alafaʻifaʻitakiʻangá ʻoku fakahōifua kia Sihova pea ʻoku faʻa ola lelei ia ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní.​—1 Pita 2:​18-​20; 3:1.

15. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻilolahia ʻa e tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻulungaanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

15 Ko e lavameʻa ʻa e tokolahi taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga alafaʻifaʻitakiʻangá ʻoku hā ia ʻi he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo kinautolu kuo pulusi ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Ko e fakatātaá, naʻe līpooti ʻi he Il Tempo ʻa ʻĪtalí: “Ko e kakai ʻoku nau maʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e kaungāngāué ʻoku nau fakamatalaʻi kinautolu ko e kau ngāue faitotonu, ʻoku nau mātuʻaki tuipau ki heʻenau tuí ʻo hā nai ai kuo uluisino ia ʻia kinautolu; neongo ia, ʻoku nau tuha mo e tokaʻi ʻi heʻenau anga-tonu fakaeʻulungāngá.” Ko e Herald ʻa Buenos Aires, ʻĀsenitiná, naʻe pehē ai: “Kuo fakamoʻoniʻi ʻa e hoko ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú ko e kau tangataʻifonua ngāue mālohi, fakamātoato, fakapotopoto mo manavahē-ʻOtua.” Ko e mataotao Lūsia ko Sergei Ivanenko naʻá ne pehē: “ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he māmaní kotoa ko e kakai tauhi lao haohaoa pea tautefito ki heʻenau fakakaukau fakamātoato ki hono totongi ʻo e ngaahi tukuhaú.” Ko e pule ʻo ha fale ʻi Simipāpuē naʻe ngāueʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki heʻenau fakataha-lahí naʻá ne pehē: “ʻOku ou sio ki he niʻihi ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau tufi ʻa e pepá pea fakamaʻa ʻa e ngaahi fale mālōloó. Ko e feituʻu faiʻanga fakaʻaliʻalí ʻoku ʻosi angé ʻoku maʻa ange ia ʻi he tuʻunga ki muʻá. Ko hoʻomou kau taʻu hongofulu tupú ʻoku akonekina fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe fonu ʻa e māmaní kotoa ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”

Moʻulaloa Faka-Kalisitiané

16. Ko e hā hotau vahaʻangatae mo e ngaahi mafai fakamāmaní, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 ʻOku toe lau ʻa Pita fekauʻaki mo hotau vahaʻangatae mo e ngaahi mafai fakamāmaní. ʻOkú ne pehē: “Mou fakavaivai [“fakamoʻulaloa,” NW] kimoutolu ki he tuʻunga kotoa pe kuo fokotuʻu ʻe he tangata, koeʻuhi ko e ʻEiki: ki he tuʻi, he ko e maʻolunga; ki he ngaahi kovana foki, he ʻoku fou ʻiate ia honau fekau ke tautea ʻa e faikovi, kae fakamālōʻi ʻa e failelei. He kuo tuʻutuʻuni pehe ʻa e ʻOtua, ke mou fakamoʻulongoa ʻaki hoʻomou failelei ʻa e [talanoa] vale ʻa e kau siana taʻeloto na [“taʻefakaʻatuʻí.” NW].” (1 Pita 2:​13-15) ʻOku tau houngaʻia ʻi he ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he puleʻanga māú, pea ʻi hono tataki ʻe he ngaahi lea ʻa Pitá, ʻoku tau talangofua ki heʻene ngaahi laó pea totongi ʻetau ngaahi tukuhaú. Lolotonga ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e totonu ʻa e ngaahi puleʻangá kuo foaki ʻe he ʻOtuá ke nau tautea ʻa e kau maumau-laó, ko e ʻuhinga tefito ʻoku tau ʻulutukua ai ki he mafai fakamāmaní “koeʻuhi ko e ʻEiki.” Ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai te tau loto ke ʻoatu ha luma ki he huafa ʻo Sihová ʻi hano tautea kitautolu ko e faihala.​—Loma 13:​1, 4-7; Taitusi 3:1; 1 Pita 3:​17.

17. ʻI he taimi ʻoku fakafepakiʻi ai kitautolu ʻe he “kau siana taʻefakaʻatuʻí,” ko e hā ʻe lava ke tau falala pau ki aí?

17 Ko hono pangó, ʻoku fakatangaʻi pe fakafepakiʻi kitautolu ʻe he “kau siana taʻefakaʻatuʻi” ʻoku maʻu mafaí ʻi he ngaahi founga kehe—hangē ko hono kamata ha ngaahi loi kovi fekauʻaki mo kitautolu. Neongo ia, ʻi he taimi kotofa ʻa Sihová, ʻoku fakaeʻa maʻu pē ʻenau ngaahi loí, pea ko ʻenau “talanoa vale” ʻoku fakamoʻulongoa ola lelei ia. Ko hotau lēkooti ʻo e ʻulungaanga faka-Kalisitiané ʻokú ne fakaeʻa ko hai ʻoku moʻoní. Ko e ʻuhinga ia ʻoku faʻa fakaongoongoleleiʻi ai kitautolu ko e kau failelei ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻanga faitotonú.​—Loma 13:3; Taitusi 2:​7, 8.

Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá

18. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono ngāuehalaʻaki ʻetau tauʻatāiná?

18 ʻOku fakatokanga heni ʻa Pita: “Fai ʻo ngali ko ha kau tauʻataina, ʻo ʻikai hange ko ha kakai ʻoku ngaue ʻaki ʻa e tauʻataina ko e pulonga ʻo e lotokovi, kae ngali ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua.” (1 Pita 2:16; Kaletia 5:13) ʻI he ʻahó ni, ko ʻetau ʻilo fekauʻaki mo e moʻoni faka-Tohitapú ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi akonaki fakalotu ʻoku loí. (Sione 8:​32) ʻIkai ngata aí, ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili, pea ʻe lava ke tau fai ha ngaahi fili. Neongo ia, ʻoku ʻikai te tau ngāuehalaʻaki ʻetau tauʻatāiná. ʻI hono fai ha ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi feohí, valá, teuteú, fakafiefiá—naʻa mo e meʻakaí mo e inú—ʻoku tau manatuʻi ko e kau Kalisitiane moʻoní ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai fakahōhōʻiaʻi kinautolu. ʻOku tau fili ke tauhi kia Sihova kae ʻikai hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa ʻetau ngaahi holi fakakakano ʻatautolú pe ko e ngaahi ākenga mo e sīpinga ʻa e māmaní.​—Kaletia 5:​24; 2 Timote 2:​22; Taitusi 2:​11, 12.

19-21. (a) ʻOku fēfē ʻetau vakai ki he faʻahinga ʻi he ngaahi tuʻunga mafai fakamāmaní? (e) Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he niʻihi ʻa e “ʻofa ki he feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá”? (f) Ko e hā hotau fatongia mahuʻinga tahá?

19 ʻOku hoko atu ʻa Pita ʻo pehē: “Mou fakaʻapaʻapa ki he tangata taki taha; mou ʻofa ki he [“feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá,” NW]; mou manavahe ki he ʻOtua; mou fakaʻapaʻapa ai pe ki he tuʻi.” (1 Pita 2:17) Koeʻuhi kuo fakaʻatā ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e tangatá ke nau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e mafaí, ʻoku tau fakahaaʻi ki he faʻahinga ko ia ʻo e tangatá ʻa e fakaʻapaʻapa feʻungamālie. ʻOku aʻu ʻo tau lotu fekauʻaki mo kinautolu, ki he taumuʻa ke lava ʻo fakaʻatā ai kitautolu ke tuli ki heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻi he melino fakataha mo e anga-līʻoa fakaʻotua. (1 Timote 2:​1-4) Kae kehe, ʻi he taimi tatau, ʻoku tau “ʻofa ki he feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá.” ʻOku tau ngāue maʻu pē ki he lelei, ʻikai ki he kovi, maʻa hotau fanga tokoua Kalisitiané.

20 Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe veuki ai ʻa e fonua ʻAfilika ʻe taha ʻe ha fakamālohi fakafaʻahinga, naʻe eʻa ai ʻa e ʻulungaanga faka-Kalisitiane ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e nusipepa Reformierte Presse ʻa Suisalaní naʻe līpooti ai: “ʻI he 1995, ko e Ngaahi Totonu Faka-ʻAfiliká . . . naʻe malava ai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau ʻa e ngaahi siasí kotoa [ʻi he fepakí] tuku kehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa e ongoongo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamamahí ki he māmani ʻi tuʻá, naʻe ʻoatu vave ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻIulopé ʻa e meʻakai mo e tokoni fakafaitoʻo ki honau fanga tokouá mo e niʻihi kehe ʻi he fonua faingataʻaʻia ko iá. (Kaletia 6:​10) Naʻa nau fai ki he ngaahi lea ʻo e Sāme 3:​27: “ʻOua te ke taʻofi ha lelei meiate kinautolu ʻoku ʻonautolu ia, ʻosi ʻoku mafai ʻe ho nima ke fai.”

21 Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ange ʻi he fakaʻapaʻapa ʻoku tau moʻuaʻaki ki ha mafai fakamāmani pē pea naʻa mo e ʻofa ʻoku tau moʻuaʻaki ki hotau fanga tokouá. Ko e hā ia? Naʻe pehē ʻe Pita: “Manavahe ki he ʻOtua.” ʻOku tau moʻua kia Sihova ʻo lahi mamaʻo ange ia ʻi heʻetau moʻua ki ha tangata pē. ʻOku anga-fēfē ʻa e moʻoni ʻa e meʻa ko iá? Pea ʻe lava fēfē ke tau ʻai ke mafamafatatau hotau ngaahi fatongia ki he ʻOtuá mo e meʻa ko ia ʻoku tau moʻuaʻaki ki he ngaahi mafai fakamāmaní? Ko e ongo fehuʻi ko ení ʻe tali ia ʻi he kupu hoko maí.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiané ʻi he fāmilí?

• ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ha fakakaukau loto-fiefoaki ʻi he fakatahaʻangá?

• Ko e hā ʻa e ngaahi fatongia ʻoku tau maʻu ki he māmani ko ení?

• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ʻi heʻetau tauhi maʻu ha tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungāngá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e fāmili Kalisitiané ko ha matavai ʻo e fiefia lahi?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e hā ʻoku feʻofaʻaki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

ʻE lava ke tau fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá neongo kapau ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi fakafoʻituitui kinautolu?