Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ‘a e ‘Uhinga ‘o e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí kia Koé?

Ko e Hā ‘a e ‘Uhinga ‘o e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí kia Koé?

Ko e Hā ‘a e ‘Uhinga ‘o e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí kia Koé?

“‘Ilonga ‘a ia te ne fai [“ta‘etaau,” NW] ‘ene kai ‘a e ma, pe ko ‘ene inu ‘i he ipu ‘a e ‘Eiki, kuo ne angahala ki he sino mo e ta‘ata‘a ‘o e ‘Eiki.”—1 KOLINITO 11:⁠27.

1. Ko e hā ‘a e me‘a mahu‘inga taha kuo palani ki he ta‘u 2003, pea ko e hā hono tupu‘angá?

KO E me‘a mahu‘inga taha kuo palani ki he ta‘u 2003 ‘e fai ia ‘i he hili e tō ‘a e la‘aá ‘i ‘Epeleli 16. ‘E fakatahataha leva ai ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ke kātoanga‘i ‘a e Fakamanatu ‘o e pekia ‘a Sīsū Kalaisí. Hangē ko ia na‘e hā ‘i he kupu ki mu‘á, na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e kātoanga ko ení, ‘a ia na‘e toe ui ko e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí, hili ia ‘ene kātoanga‘i mo ‘ene kau ‘apositoló ‘a e Pāsová ‘i Nīsani 14, 33 T.S. Ko e ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú ‘a e mā ta‘elēvaní mo e uaine kulokulá ‘okú na fakatātaa‘i ‘a e sino ta‘ehaangahala ‘o Kalaisí mo hono ta‘ata‘a ne lilingí​—⁠ko e feilaulau pē ia ‘e taha ‘e lava ke ne huhu‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá mei he angahala mo e mate tukufakaholó.​—⁠Loma 5:12; 6:⁠23.

2. Ko e hā ‘a e fakatokanga ‘oku lēkooti ‘i he 1 Kolinito 11:⁠27?

2 Ko kinautolu ‘oku nau ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú kuo pau ke nau fai ia ‘i he tu‘unga taau. Na‘e fakamahino ia ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘i he taimi na‘á ne tohi ai ki he kau Kalisitiane ‘i Kolinitō ‘o e kuonga mu‘á, ‘a ia na‘e ‘ikai ke kātoanga‘i ai ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí ‘i he founga totonú. (1 Kolinito 11:​20-22) Na‘e tohi ‘e Paula: “‘Ilonga ‘a ia te ne fai [“ta‘etaau,” NW] ‘ene kai ‘a e ma, pe ko ‘ene inu ‘i he ipu ‘a e ‘Eiki, kuo ne angahala ki he sino mo e ta‘ata‘a ‘o e ‘Eiki.” (1 Kolinito 11:27) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e ngaahi lea ko iá?

Na‘e Kātoanga‘i Ia ‘e he Ni‘ihi ‘i he Tu‘unga Ta‘etaau

3. Na‘e anga-fēfē ‘a e tō‘onga ‘a e kau Kalisitiane Kolinitō tokolahi ‘i he ngaahi kātoanga ‘o e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

3 Na‘e ma‘u ‘inasi ‘a e kau Kalisitiane Kolinitō tokolahi ‘i he Fakamanatú ‘i he tu‘unga ta‘etaau. Na‘e ‘i ai ‘a e fakavahavaha‘a ‘ia kinautolu, pea laka hake ‘i ha taimi ‘e taha, na‘e ‘omai ‘e he ni‘ihi ia ‘enau kai efiafí ‘o kai ki mu‘a pe lolotonga ‘a e fakatahá, ‘o fa‘a mei kai mo inu ‘o fu‘u tōtu‘a. Na‘e ‘ikai ke nau tokanga faka‘atamai pe fakalaumālie. Na‘e ‘ai ai kinautolu ‘e he me‘á ni ke nau “angahala ki he sino mo e ta‘ata‘a ‘o e ‘Eiki.” Ko e fa‘ahinga na‘e ‘ikai ha‘anau kai efiafí na‘a nau fiekaia pea nau hoko ai ‘o fakalelu‘i. ‘Io, na‘e ma‘u ‘inasi ‘a e tokolahi ‘o ‘ikai ha faka‘apa‘apa mo ha tali kakato ‘a e mafatukituki ‘o e me‘a ‘oku faí. ‘Oku ‘ikai ha ofo ‘i he‘enau ‘omi ‘a e fakahalaia kia kinautolú!​—⁠1 Kolinito 11:​27-34.

4, 5. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ki he fa‘ahinga ‘oku nau anga‘aki ‘a e ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú ke nau fai ha sivisivi‘i-kitá?

4 ‘I he fakaofiofi mai ‘a e Fakamanatú ‘i he ta‘u taki taha, ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ‘a e sivisivi‘i-kitá ki he fa‘ahinga ko ia ‘oku nau anga‘aki ‘a e ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātaá. Ke kau totonu ‘i he kai fakataha ko ení, kuo pau ke nau ‘i ha tu‘unga fakalaumālie lelei. Ka ai ha taha te ne fakahāhā ha ta‘efaka‘apa‘apa, na‘a mo e ta‘etoka‘i, ‘a e feilaulau ‘a Sīsuú te ne ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki ‘i hano ‘tu‘usi ia mei he kakai ‘a e ‘Otuá,’ ‘o hangē pē ko ha ‘Isileli na‘á ne ma‘u ‘inasi mei ha kai fakataha ‘i ha tu‘unga ta‘ema‘a.​—⁠Livitiko 7:20; Hepelu 10:​28-31.

5 Na‘e fakahoa ‘e Paula ‘a e Fakamanatú ki ha kai fakataha ‘i ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á. Na‘á ne lea fekau‘aki mo e kau ma‘u ‘inasí ‘oku nau kau fakataha ‘ia Kalaisi peá ne pehē leva: “Tala‘ehai te mou lava ke inu ‘a e Ipu ‘a e ‘Eiki, mo e ipu foki ‘a Fa‘ahikehe: tala‘ehai te mou lava ke ‘inasi ‘i he Tepile ‘a e ‘Eiki mo e tepile foki ‘a Fa‘ahikehe.” (1 Kolinito 10:​16-21) Kapau ‘oku ‘i ai ha tokotaha ‘okú ne fa‘a ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú ‘okú ne fai ha angahala mamafa, ‘oku totonu ke ne vete eni kia Sihova pea kumi ki he tokoni fakalaumālie ‘a e kau tangata matu‘otu‘a ‘o e fakataha‘angá. (Palovepi 28:13; Semisi 5:​13-16) Kapau ‘okú ne fakatomala mo‘oni pea ‘omai ha fua ‘oku taau mo e fakatomalá, he‘ikai leva te ne ma‘u ‘inasi ta‘etaau ai.​—⁠Luke 3:⁠8.

‘I Ai ko e Kau Mamata Anga-Faka‘apa‘apa

6. Ko hai ia kuo tuku tauhi ki ai ‘e he ‘Otuá ‘a e monū ke ma‘u ‘inasi ‘i he Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

6 ‘Oku totonu ki he fa‘ahinga ko ia ‘oku nau fai lelei he taimí ni ki he toenga ‘o e fanga tokoua ‘e toko 144,000 ‘o Kalaisí ke nau ma‘u ‘inasi ‘i he Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí? (Mātiu 25:​31-40; Fakahā 14:⁠1) ‘Ikai. Kuo tuku tauhi ‘e he ‘Otuá ia ‘a e monū ko iá ki he fa‘ahinga kuó ne pani‘aki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní ke nau hoko ko e “kaungā-ea mo Kalaisi.” (Loma 8:​14-18; 1 Sione 2:20) Ko e hā leva ‘a e tu‘unga, ‘o e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau ‘amanaki ke mo‘ui ta‘engata ‘i ha palataisi ‘i he kolopé ‘i he malumalu ‘o e pule ‘a e Pule‘angá? (Luke 23:43; Fakahā 21:​3, 4) Koe‘uhi ‘oku ‘ikai ko e kaungā‘ea kinautolu ‘o Sīsū fakataha mo ha ‘amanaki fakahēvani, ‘oku nau ‘i ai ‘i he Fakamanatú ko e kau mamata anga-faka‘apa‘apa pē.​—⁠Loma 6:​3-5.

7. Ko e hā na‘e ‘ilo ai ‘e he kau Kalisitiane ‘o e ‘uluaki senitulí ‘oku totonu ke nau ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú?

7 Ko e kau Kalisitiane mo‘oni ‘i he ‘uluaki senitulí na‘e pani kinautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oní. Ko e tokolahi ‘o kinautolu na‘a nau malava ke ngāue‘aki ha taha pe lahi ange ‘o e ngaahi me‘a‘ofa fakaemana ‘o e laumālié, hangē ko e lea ‘i he lea kehekehé. Ko ia ai, ‘e ‘ikai ke faingata‘a ki he fa‘ahinga peheé ke ‘ilo ko e kau pani kinautolu ‘e he laumālié pea ‘oku totonu ke nau ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú. Ka neongo ia, ‘i hotau taimí, ko e me‘á ni ‘e lava ke fakapapau‘i ia ‘o makatu‘unga ‘i he ngaahi lea fakamānava‘i hangē ko ení: “‘Ilonga kinautolu ‘oku takiekina ‘e he Laumalie ‘o e ‘Otua, ko kinautolu ia ‘a e ngaahi foha ‘o e ‘Otua. He tala‘eha[i] na‘a mou ma‘u ha Laumalie anga-popula, ke mou foki ai ki he manavahe: ka na‘a mou ma‘u ‘a e Laumalie anga-faka-tama-ohi; pea ‘i he‘etau ‘iate ia ‘oku tau kalanga, Apa Tamai.”—Loma 8:​14, 15, faka‘ītali ‘amautolu.

8. Ko hai ‘oku fakafofonga‘i ‘e he “uite” mo e “tea” ‘oku lave ki ai ‘i he Mātiu vahe 13?

8 ‘I he faai mai ‘a e ngaahi senitulí, na‘e tupu hake ‘a e kau pani mo‘oní ko e “uite” ‘i ha fu‘u vao “tea,” pe kau Kalisitiane loí. (Mātiu 13:​24-30, 36-43) Talu mei he 1870 tupú, na‘e hoko ‘a e ‘uité’ ‘o hā mahino lahi ange, pea ‘i ha ngaahi ta‘u ki mui ai na‘e tala ki he kau ‘ovasia Kalisitiane paní: “Ko e kau mātu‘á . . . ‘oku totonu ke nau fokotu‘u ‘i he ‘ao ‘o e fa‘ahinga ‘oku nau fakatahataha‘i kinautolu [ki he Fakamanatú] ‘a e ongo tafa‘aki mo e tu‘unga ko ení,​—⁠(1) tui ki he ta‘ata‘a [‘o Kalaisí]; mo e (2) fakatapui ki he ‘Eikí mo ‘ene ngāué, na‘a mo e a‘u ki he maté. ‘Oku totonu leva ke nau fakaafe‘i ‘a e fa‘ahinga kotoa pē ‘oku nau fakakaukau peheé mo fakatapui peheé ke nau kau fakataha ‘i hono kātoanga‘i ‘a e pekia ‘a e ‘Eikí.”​—⁠Studies in the Scriptures, Konga VI, The New Creation, peesi 473. *

Kumi ki he Fanga “Sipi Kehe”

9. Na‘e anga-fēfē hono fakamahino‘i ‘a e ‘ilo‘anga ‘o e “fu‘u kakai lahi” ‘i he 1935, pea na‘e anga-fēfē hono uesia ‘e he me‘á ni ‘a e ni‘ihi ko ia na‘a nau ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú?

9 ‘I he faai mai ‘a e taimí, na‘e kamata ‘a e kautaha ‘a Sihová ke tokangataha ki he ni‘ihi kehe ‘o tānaki mai ki he kau muimui pani ‘o Kalaisí. Ko ha fakalakalaka mahino ‘i he tafa‘aki ko ení na‘e hoko ia ‘i he kongaloto ‘o e 1930 tupú. Ki mu‘a aí, na‘e vakai ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ki he “fu‘u kakai lahi” ‘o e Fakahā 7:9 ko ha kalasi fakalaumālie ia hono ua te nau feohi mo e kau pani ‘e toko 144,000 kuo toetu‘ú ‘i hēvani​—⁠‘o hangē ha kau fakafe‘ao pe kaungāme‘a ‘o e fefine mali ‘o Kalaisí. (Sāme 45:​14, 15; Fakahā 7:4; 21:​2, 9) Ka ‘i Mē 31, 1935, ‘i ha malanga na‘e fai ‘i ha fakataha-lahi ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i Uāsingatoni, D.C., U.S.A., na‘e fakamatala‘i Fakatohitapu ai ko e “fu‘u kakai lahi” (“fu‘u kakai,” King James Version) ko e ‘uhinga ia ki he “fanga sipi kehe” ‘oku nau mo‘ui lolotonga ‘a e taimi ‘o e ngata‘angá. (Sione 10:16) Hili ‘a e fakataha-lahi ko iá, ko e ni‘ihi ko ia na‘a nau ma‘u ‘inasi ki mu‘a ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú na‘a nau tuku ‘enau ‘inasi aí koe‘uhi na‘a nau ‘ilo‘i ko ‘enau ‘amanakí na‘e fakaemāmani, ‘ikai fakahēvani.

10. ‘E anga-fēfē ha‘o fakamatala‘i ‘a e ‘amanaki mo e ngaahi fatongia ‘o e “fanga sipi kehe” ‘i onopōní?

10 Tautefito talu mei he 1935 kuo ‘i ai ha fekumi ki he fa‘ahinga ko ia ‘oku nau hoko ko e “fanga sipi kehe,” ‘a ia ‘oku nau ma‘u ‘a e tui ki he huhu‘í, fakatapui kinautolu ki he ‘Otuá, pea poupou ki he “fanga sipi toko si‘i” paní ‘i he ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá. (Luke 12:32) Ko e fanga sipi kehe ko ení ‘oku nau ‘amanaki ke mo‘ui ta‘engata ‘i māmani, ka ‘i he ngaahi tafa‘aki kehe kotoa pē, ‘oku nau tatau pē mo e toenga ko ia ‘o e ngaahi ‘ea ‘o e Pule‘angá ‘i he ‘aho ní. Hangē ko e kau ‘āunofo muli mai ‘o ‘Isileli ko ia na‘a nau lotu kia Sihova mo mo‘ulaloa ki he Laó, ko e fanga sipi kehe ‘o e ‘aho ní ‘oku nau tali ‘a e ngaahi fatongia faka-Kalisitiané, hangē ko e malanga‘i ‘o e ongoongo leleí fakataha mo e ngaahi mēmipa ‘o e ‘Isileli fakalaumālié. (Kaletia 6:16) Kae kehe, hangē pē ko e ‘ikai malava ha ‘āunofo muli mai ke hoko ko ha tu‘i ‘Isileli pe ko ha taula‘eikí, ‘e pehē pē ‘a e ‘ikai ha taha ‘o e fanga sipi kehe ko ení ‘e lava ke pule ‘i he Pule‘anga fakahēvaní pe ngāue ko e kau taula‘eikí.​—⁠Teutalonome 17:⁠15.

11. Ko e hā ‘oku lava ke kaunga ai ‘a e ‘aho fakatapui ‘o ha taha ki he‘ene ‘amanakí?

11 Ka ‘i he a‘u mai leva ki he 1930 tupú, na‘e faka‘au pē ke mahino ange, ‘i he tu‘unga fakalūkufuá, ko e kalasi fakahēvaní kuo ‘osi hono filí ‘ona. ‘I ha ngaahi hongofulu‘i ta‘u he taimí ni, ko e kumí kuo fai ki he fanga sipi kehé, ‘a ia ko ‘enau ‘amanakí ‘oku fakaemāmani. Kapau ‘e hoko ha tokotaha pani ‘o ta‘efaitōnunga, ‘oku ngalingali leva ko ha tokotaha kuo tauhi faitōnunga fuoloa ki he ‘Otuá ‘i he tu‘unga ko e taha ‘o e fanga sipi kehé ‘e ui ia ke fetongi ‘a e tu‘unga ‘oku ‘atā ‘i he toko 144,000.

‘Uhinga ‘o e Ngaahi Mahalo Halá

12. ‘I he malumalu ‘o e ngaahi tu‘unga fē ‘oku totonu ai ke ta‘ofi ‘e ha taha ‘ene ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú, pea ko e hā hono ‘uhingá?

12 Ko e kau Kalisitiane paní ‘oku nau mātu‘aki fakapapau‘i pau kuo nau ma‘u ‘a e ui fakahēvaní. Kae fēfē kapau ko e fa‘ahinga ia ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai ke nau ma‘u ‘a e ui ko ení kuo nau ma‘u ‘inasi kinautolu ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú? ‘I he‘enau ‘ilo‘i eni na‘e ‘ikai pē ke nau ma‘u ‘e kinautolu ‘a e ‘amanaki fakahēvaní, kuo pau pē ‘e ue‘i kinautolu ‘e honau konisēnisí ke tuku ‘a e ma‘u ‘inasi aí. ‘E ‘ikai ke fofonga hōifua mai ‘a e ‘Otuá ki ha taha ‘okú ne fakahaa‘i mai ia ko ha taha kuo ui ke hoko ko ha tu‘i mo e taula‘eiki fakahēvani lolotonga iá ‘okú ne ‘ilo‘i na‘e ‘ikai mo‘oni te ne ma‘u ha ui pehē. (Loma 9:16; Fakahā 20:⁠6) Na‘e tautea mate ‘e Sihova ‘a e Līvai ko Kolá ko ‘ene kumi ‘i he ‘afungi ki he tu‘unga taula‘eiki faka-‘Ēloné. (Ekisoto 28:1; Nomipa 16:​4-11, 31-35) Kapau ‘e hoko ha Kalisitiane ‘o ‘ilo‘i kuó ne ma‘u ‘inasi hala ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú, ‘oku totonu leva ke ne tuku ‘a e ‘inasi aí pea lotu anga-fakatōkilalo ki he fakamolemole ‘a Sihová.​—⁠Sāme 19:⁠13.

13, 14. Ko e hā ‘e mahalo hala nai ai ha ni‘ihi kuo nau ma‘u ‘a e ui fakahēvaní?

13 Ko e hā nai ‘e mahalo hala ai ha ni‘ihi kuo nau ma‘u ‘a e ui fakahēvaní? Ko e mate ‘o ha hoa pe ko ha fakatamaki kehe te ne fakatupunga nai kinautolu ke mole ‘enau mahu‘inga‘ia ‘i he mo‘ui he māmaní. Pe ‘oku nau holi nai ki he tufakanga tatau koe‘uhi ko e taku ‘e ha kaume‘a ofi ko ha tokotaha Kalisitiane pani ia. Ko e mo‘oni, kuo ‘ikai vahe‘i ‘e he ‘Otuá ia ha taha ke ne uki ‘a e ni‘ihi kehé ki he monū ko ení. Pea ‘oku ‘ikai ke ne pani ‘a e ngaahi ‘ea ‘o e Pule‘angá ‘aki hono fakatupunga kinautolu ke nau fanongo ki ha ngaahi le‘o fakataha mo ha ngaahi pōpoaki ke fakapapau‘i‘aki.

14 Ko e fo‘i fakakaukau fakalotu loi ko ia ‘oku ‘alu ‘a e kakai lelei kotoa pē ki hēvaní te ne taki nai ha ni‘ihi ke nau fakakaukau ‘oku nau ma‘u ‘a e ui fakahēvaní. Ko ia ai, ‘oku fiema‘u ke malu‘i kitautolu fekau‘aki mo hono tākiekina ‘e he ngaahi fakakaukau hala he kuohilí pe ngaahi mo‘oni‘i me‘a kehé. Hangē ko ení, ‘e ‘eke nai ‘e ha ni‘ihi kia kinautolu: ‘‘Oku ou ngāue‘aki nai ha faito‘o ‘oku uesia ai ‘eku ngaahi ongó? ‘Oku ou hehema nai ke ma‘u ha ngaahi ongo‘i loloto ‘o malava ke u ma‘uhala ai?’

15, 16. Ko e hā ‘e faka‘osi hala nai ai ha ni‘ihi ko e kau pani kinautolu?

15 ‘E ‘eke nai ‘e ha ni‘ihi kia kinautolu: ‘‘Oku ou loto ke u tu‘u-ki-mu‘a? ‘Oku ou sio tu‘unga ki he mafaí he taimí ni pe ‘i he tu‘unga ko ha kaungā‘ea mo Kalaisi ‘i he kaha‘ú?’ ‘I hono ui ‘a e ngaahi ‘ea ‘o e Pule‘angá ‘i he ‘uluaki senitulí, na‘e ‘ikai ke nau ma‘u kotoa ha ngaahi tu‘unga fua fatongia ‘i he fakataha‘angá. Pea ko e ni‘ihi tāutaha ‘oku nau ma‘u ‘a e ui fakahēvaní ‘oku ‘ikai ke nau kumi ki ha tu‘unga mā‘olunga pe pōlepole fekau‘aki mo honau paní. ‘Oku nau fakahāhā ‘a e anga-fakatōkilalo ko ia ‘oku ‘amanekina mei he fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u ‘a e “‘atamai ‘o Kalaisí.”​—⁠1 Kolinito 2:​16NW.

16 Kuo faka‘osi‘aki nai ‘e he ni‘ihi ‘oku nau ma‘u ‘a e ui fakahēvaní koe‘uhi kuo nau ma‘u ha fu‘u ‘ilo faka-Tohitapu lahi faka‘ulia. Ka ko e pani ‘e he laumālié ‘oku ‘ikai ke ne ‘omi ‘e ia ha mahino kehe ange, he na‘e pau ke fakahinohino mo akonaki‘i ‘e Paula ia ‘a e kau pani ‘e ni‘ihi. (1 Kolinito 3:​1-3; Hepelu 5:​11-14) Kuo ‘i ai ‘a e fokotu‘utu‘u ‘a e ‘Otuá ki hono tokonaki ‘a e me‘akai fakalaumālie ki he kotoa ‘o ‘ene kakaí. (Mātiu 24:​45-47) Ko ia ‘oku totonu ke ‘oua ‘e fakakaukau ha taha ia ko e hoko ko ha Kalisitiane paní ‘oku ‘oange ai kiate ia ha poto ‘oku mā‘olunga ange ‘i he fa‘ahinga ko ia ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki fakaemāmaní. Ko e pani ‘e he laumālié ‘oku ‘ikai ke fakahaa‘i ia ‘e ha pōto‘i ‘i hono tali ‘o e ngaahi fehu‘i faka-Tohitapú, faifakamo‘oní, pe fai ha ngaahi malanga faka-Tohitapu. Ko e kau Kalisitiane ‘o e ‘amanaki fakaemāmaní ‘oku nau toe fai lelei ‘i he ngaahi tafa‘aki ko ení.

17. Ko e pani ‘e he laumālié ‘oku fakatu‘unga ia ‘i he hā pea kia hai?

17 Kapau ‘e ‘eke ha kaungātui fekau‘aki mo e ui fakahēvaní, ‘e lava ke talanoa mo ia ha tokotaha mātu‘a pe ko ha Kalisitiane matu‘otu‘a kehe fekau‘aki mo e me‘á. Kae kehe, he‘ikai lava ke fai ‘e ha taha ia ‘a e fili ko ení ma‘a ha taha kehe. Ko ha tokotaha ‘okú ne ma‘u mo‘oni ‘a e ui ko ení ‘oku ‘ikai fiema‘u ke ne ‘eke ‘e ia ki he ni‘ihi kehé pe ‘okú ne ma‘u ha ‘amanaki pehē. Ko e kau paní ‘kuo fakatupufo‘ou kinautolu, kae ‘ikai ‘aki ‘a e tenga ‘auha, ka ‘aki ‘a e tenga ta‘e‘auha, ‘o fou ‘i he folofola ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku mo‘ui mo tolongá.’ (1 Pita 1:23) ‘Aki hono laumālié mo ‘ene Folofolá, ‘oku hanga ‘e he ‘Otuá ‘o tō ‘a e “tenga” ‘okú ne ‘ai ‘a e tokotaha ko iá ko ha “fakatupufo‘ou,” fakataha mo ha ‘amanaki fakahēvani. (2 Kolinito 5:17) Pea ko Sihova ia ‘okú ne fai ‘a e filí. Ko e paní “‘oku ‘ikai tu‘unga ki he‘ete loto ki ai, pe ki he‘ete lele ki ai, ka ki he . . . ‘Otua.” (Loma 9:16) Ko ia ‘e lava fēfē ‘e ha taha ke fakapapau‘i kuó ne ma‘u ‘a e ui fakahēvaní?

‘Uhinga ‘Oku Nau Fakapapau‘i Aí

18. ‘Oku anga-fēfē ‘a e fai fakamo‘oni ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá mo e laumālie ‘o e kau paní?

18 Ko e fakamo‘oni ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá ‘okú ne fakatuipau‘i ki he kau Kalisitiane paní kuo nau ma‘u ‘a e ‘amanaki fakahēvaní. “Na‘a mou ma‘u ‘a e Laumalie anga-faka-tama-ohi,” ko e lea ia ‘a Paulá, “pea ‘i he‘etau ‘iate ia ‘oku tau kalanga, Apa Tamai. Ko e Laumalie ‘oku ne kaungā-fakamo‘oni ‘e ia mo hotau laumalie, ‘o pehe, Ko e fanau ‘a e ‘Otua ‘a kitautolu. Pea kapau ko e fanau, ta ko e ngaahi ea foki, ko e ngaahi ea ‘o e ‘Otua, pea kaungā-ea mo Kalaisi; ‘o kapauā ‘oku tau kaungā-mamahi mo ia, ka tau kaungā-hakeaki‘i foki mo ia.” (Loma 8:​15-17) ‘I he malumalu ‘o e tataki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní, ko e laumālié, pe fakakaukau tefito, ‘a e kau paní ‘okú ne ue‘i kinautolu ke ngāue‘aki kia kinautolu ‘a e me‘a ‘oku lau ‘e he ngaahi Konga Tohitapú fekau‘aki mo e fānau fakalaumālie ‘a Sihová. (1 Sione 3:⁠2) Ko e laumālie ‘o e ‘Otuá ‘okú ne ‘oange kia kinautolu ha ongo‘i ‘o e tu‘unga foha ange kiate ia pea fakatupu ‘i loto ‘ia kinautolu ha ‘amanaki makehe. (Kaletia 4:​6, 7) ‘Io, ko e mo‘ui ta‘engata fakaemāmani ko ha tangata haohaoa pea takatakai ‘e he ngaahi mēmipa fakafāmilí mo e ngaahi kaume‘á ‘e lelei lahi, ka ‘oku ‘ikai ko ‘enau ‘amanaki foaki faka-‘Otuá ia. Fakafou ‘i hono laumālié, kuo fakatupu ‘e he ‘Otuá ‘i loto ‘ia kinautolu ha ‘amanaki mālohi fakahēvani pehē fau ‘o nau loto-lelei ai ke feilaulau‘i ‘a e ngaahi pīkinga mo e ngaahi ‘amanaki fakaemāmaní.​—⁠2 Kolinito 5:​1-5, 8; 2 Pita 1:​13, 14.

19. Ko e hā ‘a e ngafa ‘oku ma‘u ‘e he fuakava fo‘oú ‘i he mo‘ui ‘a ha Kalisitiane pani?

19 Ko e Kau Kalisitiane paní ‘oku nau fakapapau‘i ‘enau ‘amanaki fakahēvaní, ‘a honau ‘ave ko ia ki he fuakava fo‘oú. Na‘e lave ki ai ‘a Sīsū ‘i he taimi na‘á ne fokotu‘u ai ‘a e Fakamanatú ‘o ne pehē: “Ko e ipu ni ko e fuakava fo‘ou ia ‘oku fai‘aki hoku toto, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko kimoutolu.” (Luke 22:20) Ko e ongo fa‘ahi ‘i he fuakava fo‘oú ko e ‘Otuá mo e kau paní. (Selemaia 31:​31-34; Hepelu 12:​22-24) Ko Sīsū ‘a e fakalaloá. ‘I hono ‘ai ‘o ngāue ‘e he ta‘ata‘a kuo lilingi ‘o Kalaisí, ko e fuakava fo‘oú na‘e to‘o ai ‘o ‘ikai ngata pē mei he kau Siú kae pehē foki mei he ngaahi pule‘angá ha kakai ma‘á e huafa ‘o Sihová pea ‘ai ai kinautolu ko ha konga ‘o e “hako” ‘o ‘Ēpalahamé. (Kaletia 3:​26-29; Ngāue 15:14) Ko e “fuakava ta‘engata” ko ení ‘okú ne tokonaki ai ki he ‘Isileli fakalaumālie kotoa pē ke hoko ‘o toetu‘u ki ha mo‘ui ta‘efa‘amate ‘i hēvani.​—⁠Hepelu 13:⁠20.

20. Ko e hā ‘a e fuakava ‘oku kau atu ki ai ‘a e kau paní mo Kalaisí?

20 Ko e kau paní ‘oku nau fakapapau‘i ‘enau ‘amanakí. Kuo ‘ave kinautolu ki ha toe fuakava ‘e taha, ko e fuakava Pule‘angá. Fekau‘aki mo ‘enau kau fakataha mo Kalaisí, na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko kimoutolu ia kuo nofo‘i ma‘u mo au ‘i hoku ngaahi ‘ahi‘ahi. Pea ko au ‘oku ou [“fuakava,” NW] ha pule‘anga mo‘omoutolu, ‘o hange ko e [“fuakava,” NW] ha pule‘anga mo‘oku ‘e he‘eku ‘Eiki.” (Luke 22:​28-30) Ko e fuakava ko eni ‘i he vaha‘a ‘o Kalaisi mo hono ngaahi kaungātu‘í ‘e ngāue ma‘u ia ‘o ta‘engata.​—⁠Fakahā 22:⁠5.

Ko e Fa‘ahita‘u Fakamanatú​—⁠Ko ha Taimi Tāpuekina

21. ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ha ‘aonga lahi mei he fa‘ahita‘u Fakamanatú?

21 ‘Oku lahi ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e fa‘ahita‘u Fakamanatú. ‘E lava ke tau ma‘u ‘aonga mei he lau Tohitapu kuo fakataimitēpile‘i ki he vaha‘a taimi ko ení. Ko ha toe taimi lelei tautefito ia ki he lotú, fakalaulauloto ki he mo‘ui ‘i māmani ‘a Sīsuú mo ‘ene pekiá, pea mo e kau ‘i he ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá. (Sāme 77:12; Filipai 4:​6, 7) Ko e kātoangá ‘iate ia pē ‘okú ne fakamanatu mai kia kitautolu ‘a e ‘ofa kuo fakahāhā ‘e he ‘Otuá mo Kalaisi ‘i he fekau‘aki mo e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) Ko e tokonaki ko ení ‘okú ne ‘omi ai kia kitautolu ‘a e ‘amanaki mo e fakafiemālie pea ‘oku totonu ke ne fakaivimālohi‘i ‘etau fakapapau ko ia ke tuli ki ha ‘alunga faka-Kalaisí. (Ekisoto 34:6; Hepelu 12:⁠3) Ko e Fakamanatú ‘oku totonu ke ne toe fakaivimālohi‘i kitautolu ke fakahoko ‘etau fakatapui ko e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá pea ke hoko ko e kau muimui mateaki ‘a hono ‘Alo ‘ofa‘angá.

22. Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa lahi taha ‘a e ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá, pea ko e hā ‘a e founga ‘e taha ke fakahāhaa‘i ai ‘a e hounga‘ia ki aí?

22 He ngaahi me‘a‘ofa lelei mo‘oni ē ‘oku foaki mai ‘e Sihova kia kitautolú! (Semisi 1:17) ‘Oku tau ma‘u ‘a e tataki ‘a ‘ene Folofolá, ko e tokoni ‘a hono laumālié, pea mo e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engatá. Ko e me‘a‘ofa lahi taha ‘a e ‘Otuá ko e feilaulau ‘a Sīsū ki he angahala ‘a e kau paní pea ki he ni‘ihi kehe kotoa pē ‘oku nau ngāue‘i ‘a e tuí. (1 Sione 2:​1, 2) Ko ia, ko e hā ‘a e lahi ‘ene ‘uhinga kia koe ‘a e pekia ‘a Sīsuú? Te ke kau ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau fakahāhā ‘a e hounga‘ia ki aí ‘aki ‘a e fakatahataha ‘i he hili e tō ‘a e la‘aá ‘i ‘Epeleli 16, 2003, ke kātoanga‘i ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 8 Pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ka ‘oku ‘ikai toe pulusi he taimí ni.

Ko e Hā Ho‘o Talí?

• Ko hai ‘oku totonu ke ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú?

• Ko e hā ‘oku ‘i ai ai ‘a e “fanga sipi kehe” ‘i he Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí ko e kau mamata anga-faka‘apa‘apa pē?

• ‘Oku anga-fēfē hono ‘ilo‘i ‘e he kau Kalisitiane paní ‘oku totonu ke nau ma‘u ‘inasi ‘i he mā mo e uaine ‘i he Fakamanatu ‘o e pekia ‘a Kalaisí?

• Ko e fa‘ahita‘u Fakamanatú ko e taimi lelei ia ki he hā?

[Fehu‘i ki he Ako]

[Kalafi/Fakatātā ‘i he peesi 18]

(Ki hono fokotu‘u kakato, sio ki he tohí)

Kau Ma‘u Fakamanatú

‘I HE LAUI MILIONA

15,597,746

15

14

13,147,201

13

12

11

10

 9

 8

 7

 6

 5

4,925,643

 4

 3

 2

 1

878,303

63,146

1935 1955 1975 1995 2002

[Fakatātā ‘i he peesi 18]

Te ke ‘i ai ki he Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí ‘i he ta‘u ní?

[Fakatātā ‘i he peesi 21]

Ko e fa‘ahita‘u Fakamanatú ko ha taimi lelei ia ki ha lau Tohitapu lahi ange mo e kau lahi ange ‘i he ngāue malanga‘i ‘o e Pule‘angá