Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ke Kātoanga‘i Ai ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

Ko e Hā ke Kātoanga‘i Ai ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

Ko e Hā ke Kātoanga‘i Ai ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

“Na‘a ku ma‘u ‘e au mei he ‘Eiki ‘a ia ā ne u tuku atu.”—1 KOLINITO 11:⁠23.

1, 2. Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū ‘i he pō ‘o e Pāsova ‘o e 33 T.S.?

NA‘E ‘i ai ‘a e ‘Alo-tofu-pē-taha-ne-fakatupu ‘o Sihová. Pehē foki ki he kau tangata ‘e toko 11 ‘kuo nofo ma‘u mo ia ‘i hono ‘ahi‘ahí.’ (Luke 22:28) Ko e efiafi Tu‘apulelulu ia, Ma‘asi 31, 33 T.S., pea ‘oku mātu‘aki ngalingali na‘e fakateunga‘aki ‘a e langí ha māhina kātoa ‘i ‘olunga ‘i Selusalema. Ko e toki faka‘osi‘osi ia ‘e Sīsū Kalaisi mo ‘ene kau ‘apositoló ‘a e kātoanga Pāsová. Kuo ‘osi tukuange ‘a e tokotaha lavaki ia ko Siutasi ‘Isikalioté, ka na‘e te‘eki taimi ki he ni‘ihi kehé ke nau mavahe. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘e teu ‘a Sīsū ke fai ha me‘a na‘e mātu‘aki mahu‘inga. Ko e hā ia?

2 Koe‘uhi na‘e ‘i ai ‘a e tokotaha-tohi Kōsipeli ko Mātiú, tau tuku ke ne tala mai. Na‘á ne tohi: “Na‘e to‘o ‘e Sisu ha fo‘i ma, ‘o ne tapuaki ia, mo ne pakipaki ‘o tufaki ki he kau ako, ‘o ne pehe, To‘o ‘o kai; ko hoku sino ‘eni. Na‘a ne to‘o foki ha ipu, mo ne fakafeta‘i, ‘o ne ‘ange kiate kinautolu, mo ne pehe, Mou inu kotoa pe mei ai; he ko hoku toto ‘eni ko e toto fuakava, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko e tokolahi ke lava ai ‘a e fakamolemole angahala.” (Mātiu 26:​26-28) ‘E hoko eni ko ha me‘a ke tā tu‘o taha? Ko e hā hono mahu‘ingá? ‘Oku ‘i ai hano ‘uhinga kia kitautolu he ‘aho ní?

Mou Fai ‘Eni”

3. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sīsū ‘i he pō ko ia ‘o Nīsani 14, 33 T.S.?

3 Ko e sitepu na‘e fou ai ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he pō ‘o Nīsani 14, 33 T.S., na‘e ‘uhinga lahi ange ia ‘i ha me‘a pē na‘e hokonoa ‘i he‘ene mo‘uí. Na‘e lāulea ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki ai ‘i he taimi na‘á ne tohi ai ki he kau Kalisitiane pani ‘i Kolinitoó, ‘a ia na‘e kei fai ai ‘a e muimui ki he sīpinga ko iá ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 20 ki mui. Neongo na‘e ‘ikai ke ‘i ai ‘a Paula ‘ia Sīsū pea mo e kau ‘apositolo ‘e toko 11 ‘i he 33 T.S., na‘á ne ako mo‘oni mei he ni‘ihi ‘o e kau ‘apositoló ‘a e me‘a na‘e hoko ‘i he taimi ko iá. ‘Ikai ko ia pē, na‘e ma‘u mo‘oni ‘e Paula ‘a e fakapapau‘i ‘o e ngaahi tafa‘aki ‘o e me‘a na‘e hoko ko iá fakafou ‘i ha me‘a fakahā na‘e fakamānava‘i. Na‘e pehē ‘e Paula: “Na‘a ku ma‘u ‘e au mei he ‘Eiki ‘a ia ā ne u tuku atu, ‘o pehe, Ko e ‘Eiki ko Sisu, ‘i he po ko ia na‘e fai ai hono lavaki‘i, na‘a ne to‘o ha ma: pea hili ‘ene fakafeta‘ia, na‘a ne pakipaki, ‘o ne me‘a, Ko ho‘óku ‘eni sino, ‘a ia ‘oku ma‘amoutolu: mou fai pehe mōku fakamanatu. Pehe foki ‘ene to‘o ‘a e ipu, hili ‘a e ‘ohomohe, ‘o ne me‘a, Ko e ipu ni, ko e fuakava fo‘ou ia ‘oku fai‘aki hoku toto: ‘ilonga ha‘amou inu ia, fai pehe mōku fakamanatu.”—1 Kolinito 11:​23-25.

4. Ko e hā ‘oku totonu ai ke kātoanga‘i ‘e he kau Kalisitiané ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

4 ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e he tokotaha-tohi Kōsipeli ko Luké na‘e fekau‘i ‘e Sīsū: “Mou fai ‘eni mōku fakamanatu.” (Luke 22:19) Ko e ngaahi lea ko ení kuo toe liliu ia: “Fai eni i he fakamanatu kiate au.” (PM) Ko hono mo‘oní, ko e kātoanga ko ení ‘oku fa‘a lave ki ai ko e Fakamanatu ‘o e pekia ‘a Kalaisí. ‘Oku toe ui ia ‘e Paula ko e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí​—⁠ko ha fakalea fe‘ungamālie ia, koe‘uhí na‘e fokotu‘u eni ‘i he po‘ulí. (1 Kolinito 11:20) ‘Oku fekau‘i ‘a e kau Kalisitiané ke nau kātoanga‘i ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí. Ka ko e hā na‘e fokotu‘u ai ‘a e kātoanga ko ení?

‘Uhinga Na‘e Fokotu‘u Aí

5, 6. (a) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘e taha na‘e fokotu‘u ai ‘e Sīsū ‘a e Fakamanatú? (e) ‘Omai ha toe ‘uhinga ‘e taha ki he ‘uhinga na‘e fokotu‘u ai ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí.

5 Ko e taha ‘o e ‘uhinga na‘e fokotu‘u ai ‘a e Fakamanatú he na‘e felāve‘i ia mo e taumu‘a ‘e taha na‘e fakahoko ‘e he pekia ‘a Sīsuú. Na‘á ne pekia ko e tokotaha pouaki ‘o e tu‘unga-hau ‘o ‘ene Tamai fakahēvaní. Na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e Kalaisi ko Sētane ko e Tēvoló, ‘a ia kuó ne tukuaki‘i loi ko e tauhi pē ‘a e tangatá ki he ‘Otuá ‘i he ngaahi taumu‘a siokitá, ko e tokotaha loi. (Siope 2:​1-5) Ko e pekia ‘a Sīsū ‘i he faitōnungá na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘oku hala ‘a e tukuaki‘i ko ení pea na‘á ne ‘ai ai ‘a e loto ‘o Sihová ke fiefia.​—⁠Palovepi 27:⁠11.

6 Ko e toe ‘uhinga ‘e taha na‘e fokotu‘u ai ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí ke fakamanatu kia kitautolu ‘i he fakafou ‘i he‘ene pekia ko e tangata haohaoa mo ta‘eangahalá, ko Sīsuú na‘e “tuku ‘ene mo‘ui ke huhu‘i‘aki ha tokolahi.” (Mātiu 20:28) ‘I he faiangahala ‘a e ‘uluaki tangatá ki he ‘Otuá, na‘á ne fakamoleki ai ‘a e mo‘ui fakaetangata haohaoá pea mo hono ngaahi ‘amanakí kotoa. Kae kehe, na‘e pehē ‘e Sīsū: “Na‘e ‘ofa pehe ‘a e ‘Otua ki māmāni, ko ia na‘a ne foaki hono ‘Alo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koe‘uhi ko ia kotoa pe ‘oku tui pikitai kiate ia ke ‘oua na‘a ‘auha, kae ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engata.” (Sione 3:16) Ko e mo‘oni, “koe totogi oe agahala koe mate; ka koe moui taegata koe foaki ofa ia ae Otua ia Jisu Kalaisi ko ho tau Eiki.” (Loma 6:​23PM) Ko e fakamanatu ‘o e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí ‘okú ne fakamanatu ai kia kitautolu ‘a e ‘ofa lahi na‘e fakahāhaa‘i fakatou‘osi ‘e Sihova mo hono ‘Aló ‘i he fekau‘aki mo e pekia fakaefeilaulau ‘a Sīsuú. He totonu ē ko kitautolu ke fakahounga‘i ‘a e ‘ofa ko iá!

Kātoanga‘i Ia ‘Afē?

7. ‘Oku anga-fēfē ‘a e “toutou” ma‘u ‘inasi ‘a e kau Kalisitiane paní ‘i he Fakamanatú?

7 Fekau‘aki mo e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí, na‘e pehē ‘e Paula: “‘Ilonga ha‘amou [“toutou,” NW] kai ‘a e ma ni mo inu ‘i he ipu, ‘oku mou fakaha ‘a e pekia ‘a e ‘Eiki kae‘oua ke ne hoko mai.” (1 Kolinito 11:26) Ko e kau Kalisitiane pani tāutahá te nau ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātā ‘o e Fakamanatú kae ‘oua kuo nau mate. Ko ia ai, ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko e ‘Otuá mo e māmaní, te nau hokohoko fakahāhā ai ‘enau tui ki he tokonaki ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú.

8. Ko e hā hono fuoloa ‘e hanga ai ‘e he kulupu ‘o e kau paní ‘o kātoanga‘i ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

8 Ko e hā hono fuoloa ‘e hanga ai ‘e he kulupu ‘o e kau Kalisitiane paní ‘o kātoanga‘i ‘a e Fakamanatu ‘o e pekia ‘a Kalaisí? “Kae‘oua ke ne hoko mai,” ko e lea ia ‘a Paulá, ‘o ‘uhinga mahino ia ko e ngaahi kātoanga ko ení ‘e hokohoko atu ia kae ‘oua kuo hoko mai ‘a Sīsū ke ma‘u atu hono kau muimui paní ki hēvani fou ‘i ha toetu‘u lolotonga ‘ene “‘i aí.” (1 Tesalonaika 4:​14-17NW) ‘Oku fehoanakimālie eni mo e ngaahi lea ‘a Sīsū ki he kau ‘apositolo mateaki ‘e toko 11: “Neongo te u ‘alu ‘o teuteu ha potu mo‘omoutolu, ka ‘oku ou toe ha‘u pe, pea te u ma‘u kimoutolu kiate au; koe‘uhi ko e potu ‘oku ou ‘i ai, ke mou ‘i ai foki.”—Sione 14:⁠3.

9. Ko e hā ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e ngaahi lea ‘a Sīsū ‘oku lēkooti ‘i he Maake 14:⁠25?

9 ‘I he taimi na‘e fokotu‘u ai ‘e Sīsū ‘a e Fakamanatú, na‘á ne lave ai ki he ipu uainé mo ne tala ki he‘ene kau ‘apositolo faitōnungá: “‘E ‘ikai ‘aupito te u toe inu mei he fua ‘o e vaine, ‘o a‘u ki he ‘aho ko ia te u toki inu ia kuo fo‘ou ‘i he Pule‘anga ‘o e ‘Otua.” (Maake 14:25) Koe‘uhi ‘e ‘ikai ke inu ‘e Sīsū ia ha uaine mo‘oni ‘i hēvani, ‘oku hā mahino na‘á ne fakakaukau ki he fiefia ‘oku fakatātaa‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘e he uainé. (Sāme 104:15; Koheleti 10:19) Ko e hoko ‘o fakataha ‘i he Pule‘angá ‘e hoko ia ko ha hokosia fakafiefia na‘á ne ‘unaloto ki ai mo hono kau muimui molomolo muiva‘é ‘i ha fakatu‘amelie lahi.​—⁠Loma 8:23; 2 Kolinito 5:⁠2.

10. ‘Oku totonu ke toutou kātoanga‘i tu‘o fiha ‘a e Fakamanatú?

10 ‘Oku totonu ke fakamanatu ‘a e pekia ‘a Sīsuú ‘o fai fakamāhina, fakauike, na‘a mo e faka‘aho? ‘Ikai. Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí pea na‘e fakapoongi ia ‘i he ‘aho ‘o e Pāsová, ‘a ia na‘e kātoanga‘i “ke fakamanatu” hono fakatau‘atāina ‘o ‘Isileli mei he hopoate ki ‘Isipite ‘i he 1513 K.M. (Ekisoto 12:​14PM) Ko e Pāsová na‘e fai tu‘o taha pē ‘i he ta‘u, ‘i he ‘aho hono 14 ‘o e māhina faka-Siu ko Nīsani. (Ekisoto 12:​1-6; Livitiko 23:⁠5) ‘Oku fakahaa‘i ‘e he me‘á ni ko e pekia ‘a Sīsuú ‘oku totonu ke fakamanatu pē ia ‘o toutou fai hangē ko e Pāsová​—⁠‘o fakata‘u⁠​—⁠‘ikai fakamāhina, fakauike, pe faka‘aho.

11, 12. Ko e hā ‘oku fakae‘a ‘e he hisitōliá fekau‘aki mo e ngaahi ‘uluaki fakamanatu ‘o e Fakamanatú?

11 Ko ia ai, ‘oku fe‘ungamālie ke kātoanga‘i ‘a e Fakamanatú ‘o fakata‘u ‘i Nīsani 14. ‘Oku pehē ‘e ha ma‘u‘anga fakamatala ‘e taha: “Ko e kau Kalisitiane ‘o ‘Ēsia Mainá na‘e ui kinautolu ko e Kau Kuatatesimani [Kau ‘Aho-Taha-Fā] mei he‘enau anga‘aki ko ia hono kātoanga‘i ‘o e pascha [Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí] ‘o fai tu‘uma‘u ‘i hono 14 ‘o Nīsaní . . . Ko e ‘aho ko iá ‘e tō nai ‘i he Falaite pe ko ha ‘aho kehe pē ‘o e uiké.”​—⁠The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, Voliume IV, peesi 44.

12 ‘I he lave fekau‘aki mo e tō‘onga ‘o e senituli hono ua T.S., ‘oku pehē ‘e he faihisitōlia ko J. L. von Mosheim ko e kau Kuatatesimaní na‘a nau kātoanga‘i ‘a e Fakamanatú ‘i Nīsani 14 koe‘uhí “na‘a nau pehē ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Kalaisí ‘okú ne ma‘u ‘a e mālohi ‘o ha lao.” ‘Oku pehē ‘e ha faihisitōlia ‘e taha: “Ko hono ngāue‘aki ‘e he ngaahi siasi Kuatatesimani ‘o ‘Ēsiá na‘e hokohoko ia hangē ko e siasi Selusalemá. ‘I he senituli hono 2 ko e ngaahi siasi ko ení ‘i he‘enau Pascha ‘i hono 14 ‘o Nīsaní na‘a nau fakamanatu ai ‘a e huhu‘i na‘e fakahoko ‘e he pekia ‘a Kalaisí.”​—⁠Studia Patristica, Voliume V, 1962, peesi 8.

‘Uhinga ‘o e Maá

13. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga mā na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘i he taimi na‘á ne fokotu‘u ai ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

13 ‘I he taimi na‘e fokotu‘u ai ‘e Sīsū ‘a e Fakamanatú, “na‘a ne to‘o ha fo‘i mā, ‘o ne tapuaki ia, mo ne pakipaki, ‘o ne ‘ange [ki he kau ‘apositoló].” (Maake 14:22) Ko e mā na‘e ala ma‘u ‘i he taimi ko iá ko e mā ko ia na‘e toki ‘osi ngāue‘aki ki he Pāsová. (Ekisoto 13:​6-10) Koe‘uhi na‘e ta‘o ia ‘o ta‘elēvani, na‘e lafalafa ia mo mapakipakingofua pea na‘e pau ke pakipaki ia ki hono tufotufá. ‘I he taimi na‘e fakalahi fakaemana ai ‘e Sīsū ‘a e mā ki he toko laui afé, na‘e hangē mo ia foki ha mā pakupakú, he na‘á ne paki ia ke lava ‘o tufotufa. (Mātiu 14:19; 15:36) ‘Oku hā mahino leva, ko hono pakipaki ‘a e mā ‘o e Fakamanatú ‘oku ‘ikai hano ‘uhinga fakalaumālie ‘ona.

14. (a) Ko e hā ‘oku fe‘ungamālie ai ke ta‘elēvani ‘a e mā ‘o e Fakamanatú? (e) Ko e hā ‘a e fa‘ahinga mā ‘e lava ke ma‘u pe ta‘o ke ngāue‘aki ki he Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

14 Fekau‘aki mo e mā na‘e ngāue‘aki ‘i hono fokotu‘u ‘o e Fakamanatú, na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko ho‘óku ‘eni sino, ‘a ia ‘oku ma‘amoutolu.” (1 Kolinito 11:24; Maake 14:22) Na‘e fe‘ungamālie ‘a e ta‘elēvani ‘a e maá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ko e lēvaní ‘oku lava ke ‘uhinga ia ko e kovi, fulikivanu, pe angahala. (1 Kolinito 5:​6-8) ‘Oku fakafofonga‘i ‘e he maá ‘a e sino fakaetangata haohaoa mo ta‘eangahala ‘o Sīsuú, ‘a ia na‘e ‘oatu fe‘ungamālie ko ha feilaulau huhu‘í. (Hepelu 7:26; 10:​5-10) ‘Oku manatu‘i eni ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea ‘oku nau muimui ki he fa‘ifa‘itaki‘anga na‘e fokotu‘u ‘e Sīsuú ‘aki hono ngāue‘aki ‘a e mā ta‘elēvani ‘i he ngaahi kātoanga Fakamanatú. ‘I he ngaahi tu‘unga ‘e ni‘ihi, ‘oku nau ngāue‘aki ‘a e mā-pakupaku ta‘elēvani faka-Siú ‘a ia ‘oku ‘ikai toe tānaki ki ai ha ngaahi me‘a, hangē ko e onioní pe fua‘i moá. Ka ‘ikai ia, ‘e lava ke ngaohi ha mā ta‘elēvani ‘aki ha ki‘i me‘i mahoa‘a melomelo (‘o ka malava, ko e mahoa‘a uite) ‘o heu‘aki ha ki‘i me‘i vai. Ko e toú ‘oku totonu ke lola‘i ia ke manifi pea ‘e lava ke ta‘o ia ‘i ha laulau ta‘o mā kuo ki‘i vali lolo kae ‘oua kuo mōmoa mo pakupaku ‘a e maá.

‘Uhinga ‘o e Uainé

15. Ko e hā na‘e ‘i he ipu na‘e ngāue‘aki ‘i he taimi na‘e fokotu‘u ai ‘e Kalaisi ‘a e Fakamanatu ‘o ‘ene pekiá?

15 Hili hono paasi ‘a e mā ta‘elēvaní, na‘e to‘o ‘e Sīsū ha ipu, “mo ne fakafeta‘i, ‘o ne ‘ange [ki he kau ‘apositoló]; pea nau inu kotoa pē mei ai.” Na‘e fakamatala ‘e Sīsū: “Ko hoku toto ‘eni, ko e toto fuakava, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko e tokolahi.” (Maake 14:​23, 24) Ko e hā na‘e ‘i he ipú? Ko e uaine kuo ‘osi fakatoka, ‘ikai ko ha huhua‘i kālepi kuo te‘eki fakatoka. ‘I he taimi ‘oku lave ai ‘a e Ngaahi Konga Tohitapú ki he uainé, ‘oku ‘ikai ke ‘uhinga ia ko e huhua‘i kālepi kuo te‘eki fakatoka. Hangē ko ení, ko e uaine kuo fakatoká, ‘ikai ko e huhua‘i kālepí, te ne fakapaaki ‘a e “ngāhi hina leta motu‘a,” hangē ko e lea ‘a Sīsuú. Pea na‘e tukuaki‘i ‘e he ngaahi fili ‘o Kalaisí ‘o pehē na‘á ne “faa inu uaine.” ‘E ta‘e‘uhinga ‘a e tukuaki‘i ko iá kapau ko e uainé ko e huhua‘i kālepi pē. (Mātiu 9:17; 11:​19PM) Ko e uainé na‘e inu ia lolotonga ‘a e kātoanga Pāsová, pea na‘e ngāue‘aki ia ‘e Sīsū ‘i he taimi na‘á ne fokotu‘u ai ‘a e Fakamanatu ‘o ‘ene pekiá.

16, 17. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga uaine ‘oku fe‘ungamālie ki he ngaahi kātoanga Fakamanatú, pea ko e hā hono ‘uhingá?

16 Ko e uaine kulokulá pē ‘a e fakatātā fe‘ungamālie ‘o e me‘a ‘oku fakafofonga‘i ‘e he me‘a ‘i loto he ipú, ‘a ia, ko e ta‘ata‘a ne lilingi ‘o Sīsuú. Ko ia tonu na‘á ne pehē: “Ko hoku toto ‘eni, ko e toto fuakava, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko e tokolahi.” Pea na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Pitá: “Ko ho‘omou [kau Kalisitiane paní] ‘ilo, na‘e ‘ikai fai ‘aki ‘a e ngaahi me‘a ‘auha, ha siliva pe ha koula, homou huhu‘i mei he anga ta‘e‘aonga ne tuku fakaholo mai mei he matu‘a; ka na‘e fai ‘aki ha ta‘ata‘a ma‘ongo‘onga, he ko e toto ‘o ha lami ta‘emele mo ta‘e‘ila, ko e ta‘ata‘a ‘o Kalaisi.”—1 Pita 1:​18, 19.

17 ‘Oku ta‘etoeveiveiua ko e uaine kālepi kulokulá ‘a e fa‘ahinga uaine na‘e ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘i he taimi na‘á ne fokotu‘u ai ‘a e Fakamanatú. Kae kehe, ko e ngaahi uaine kulokula ia ‘e ni‘ihi he ‘aho ní ‘oku ‘ikai ala tali ia koe‘uhí kuo hu‘i ia ‘o mālohi ‘aki ‘a e kava mālohí pe kava palanité pe kuo tānaki ki ai ha fanga ki‘i lau‘i ‘akau ia mo e sipaisi. Ko e ta‘ata‘a ‘o Sīsuú na‘e fe‘unga‘ānoa, ‘o ‘ikai toe fiema‘u ke tānaki ki ai ha me‘a. Ko ia ai, ko e fa‘ahinga uaine hangē ko e port, sherry, mo e vermouth ‘e ‘ikai ke fe‘ungamālie ia. Ko e ipu ‘o e Fakamanatú ‘oku totonu ke ‘i ai ‘a e uaine kulokula ta‘efakamelie mo ta‘ehu‘i kava mālohi. Ko e uaine kulokula ta‘efakamelie ngaohi ‘i ‘apí ‘e lava ke ngāue‘aki, pea pehē ki he ngaahi uaine hangē ko e burgundy mo e claret kulokulá.

18. Ko e hā na‘e ‘ikai fakahoko ai ‘e Sīsū ha mana fekau‘aki mo e mā mo e uaine ‘o e Fakamanatú?

18 ‘I hono fokotu‘u ‘a e kai ko ení, na‘e ‘ikai ke fakahoko ‘e Sīsū ia ha mana, ‘o liliu ‘a e ongo me‘a fakaefakatātaá ko hono kakano mo hono toto mo‘oní. Ko e kai ‘o e kakano ‘o e tangatá mo inu ‘a e totó ko e kai-tangata ia, ko hano maumau‘i ia ‘o e lao ‘a e ‘Otuá. (Senesi 9:​3, 4; Livitiko 17:10) Na‘e kei ma‘u pē ‘e Sīsū ia ‘a e kotoa ‘o hono sino fakakakanó mo e kotoa ‘o hono totó. Ko hono sinó na‘e foaki ia ko ha feilaulau haohaoa, pea ko hono totó na‘e lilingi ia ‘i he ho‘atā hono hokó ‘i he ‘aho faka-Siu tatau, Nīsani 14. Ko ia ai, ko e mā mo e uaine Fakamanatú ko e fakatātā pē ia ‘i natula, ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e kakano mo e toto ‘o Kalaisí. *

Ko e Fakamanatú​—⁠Ko ha Kai Fakataha

19. Ko e hā ‘oku lava ai ke ngāue‘aki ha peleti pe ipu laka hake he tahá ‘i hono kātoanga‘i ‘o e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

19 ‘I hono fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e Fakamanatú, na‘á ne fakaafe‘i ‘ene kau ‘apositolo faitōnungá ke nau inu mei ha ipu tatau. ‘Oku pehē ‘e he Kōsipeli ‘a Mātiú: “Ne to‘o foki [‘e Sīsū] ha ipu, mo ne fakafeta‘i, ‘o ne ‘ange kiate kinautolu, mo ne pehe, Mou inu kotoa pe mei ai.” (Mātiu 26:27) ‘I hono ngāue‘aki pē “ha ipu,” ‘ikai ko ha ngaahi ipu kehekehe, ‘oku ‘ikai ke ne ‘omi ‘e ia ha palopalema, koe‘uhi ‘i he taimi ko iá ko e kau ma‘u ‘inasi pē ‘e toko 11 na‘e mahino na‘a nau ‘i he tēpile pē taha pea na‘e lava lelei pē ke paasi mei hē ki hē ‘a e ipú. ‘I he ta‘ú ni, ‘e fakatahataha ai ‘a e laui miliona ki he Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí ‘i he ngaahi fakataha‘anga laka hake he 94,000 ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i māmani lahi. ‘I he fu‘u tokolahi ‘e fakataha ki he kātoanga ko eni ‘i he pō tatau pē, ‘e ‘ikai nai malava ke ngāue‘aki ha ipu pē taha ki hono kotoa. Ka ko e me‘a tefitó ‘e tauhi ma‘u ia ‘i he ngaahi fakataha‘anga lalahí ‘aki hono ngāue‘aki ha ngaahi ipu kehekehe koe‘uhi ke lava ‘o paasi holo ia ‘i he kau fanongó ‘i ha taimi lahi fe‘unga. ‘Oku pehē pē, ‘e lahi hake ‘i he peleti ‘e tahá ‘e lava ke ngāue‘aki ki he maá. ‘Oku ‘ikai ke fakahā ia ‘i he ngaahi Konga Tohitapú ko e ipú pe ipu sio‘atá tonu ‘oku totonu ke ‘i ha fōtunga pau. Kae kehe, ko e ipú mo e peletí ‘oku totonu ke tapua atu ai ‘a e ngeia ‘o e me‘a ‘oku faí. ‘Oku fakapotopoto ke faka‘ehi‘ehi mei hono fakafonu ‘a e ipú ‘o a‘u ki ha tu‘unga ‘e ngalingali ‘e mahua ai ‘a e uainé ‘i he taimi ‘oku paasi aí.

20, 21. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ko e Fakamanatú ko ha kai fakataha?

20 Neongo ‘e lahi hake he tahá ‘a e peleti mā mo e ipu uaine ‘e lava ke ngāue‘akí, ko e Fakamanatú ko ha kai fakataha ia. ‘I ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á, ‘e lava ke tokonaki ‘e ha tangata ha kai fakataha ‘aki hono ‘omai ha monumanu ki he potu toputapu ‘o e ‘Otuá, ‘a ia na‘e tāmate‘i aí. Ko e konga ‘o e monumanú na‘e tutu ia ‘i he ‘ōlitá, ko e konga na‘e ‘alu ia ki he taula‘eiki faifatongiá pea ko e konga ki he ngaahi foha fakataula‘eiki ‘o ‘Ēloné, fakataha mo e tokotaha ‘atu feilaulaú pea mo hono falé ‘oku nau ‘inasi ‘i he kaí. (Livitiko 3:​1-16; 7:​28-36) Ko e Fakamanatú foki ko ha kai fakataha ia koe‘uhí ‘oku kau ki ai ha ‘inasi fakataha.

21 ‘Oku kau mai ‘a Sihova ‘i he kai fakataha ko ení ko e Tokotaha-Fa‘u ia ‘o e fokotu‘utu‘u ko iá. Ko Sīsū ‘a e feilaulaú, pea ko e kau Kalisitiane paní ‘oku nau ma‘u ‘inasi ‘i he ongo me‘a fakaefakatātaá ko e kau kai fakataha. Ko e kai ‘i he tēpile ‘a Sihová ‘okú ne fakatātaa‘i ko e kau ma‘u ‘inasi aí ‘oku nau melino mo ia. Ko ia ai, na‘e tohi ‘e Paula: “Ko e ipu fakafeta‘i, ‘a ia ‘oku tau fakatapu‘aki ha fakafeta‘i, ‘ikai ko e me‘a ia ‘oku tau kautaha ai ‘i he ta‘ata‘a ‘o Kalaisi? Ko e ma ‘oku tau pakipaki, ‘ikai ko e me‘a ia ‘oku tau kautaha ai ‘i he sino ‘o Kalaisi? He neongo pe ‘oku tau toko fiha, ka ko e ma pe taha kitautolu, ‘a ia ko e sino taha: he ‘oku tau ‘inasi kotoa pe mei he ma pe ko ia ‘e taha.”—1 Kolinito 10:​16, 17.

22. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e Fakamanatú ‘oku kei toe ke tau lāulea ki aí?

22 Ko e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí ko e kātoanga fakalotu fakata‘u pē ia ‘e taha ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘Oku fe‘ungamālie eni koe‘uhí na‘e fekau‘i ‘e Sīsū ki hono kau muimuí: “Mou fai pehe mōku fakamanatu.” ‘I he Fakamanatú, ‘oku tau fakamanatu ai ‘a e pekia ‘a Sīsuú, ko ha pekia na‘á ne pouaki ‘a e tu‘unga-hau ‘o Sihová. Hangē ko ia kuo tau ‘ilo‘í, ‘i he kai fakataha ko ení, ko e maá ‘okú ne fakatātaa‘i ‘a e sino fakaetangata ‘o Sīsū na‘e feilaulau‘í pea ko e uainé ko hono ta‘ata‘a na‘e lilingí. Kae kehe, ko e tokosi‘i pē ‘oku nau ‘inasi ‘i he mā mo e uaine fakaefakatātaá. Ko e hā ‘oku pehē ai ení? ‘Oku ‘i ai ha ‘uhinga mo‘oni ‘o e Fakamanatú ki he laui miliona ‘oku ‘ikai ko e kau ma‘u ‘inasi aí? Ko e mo‘oni, ‘oku totonu ke ‘uhinga fēfē ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí kia koé?

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 18 Sio ki he Voliume 2, peesi 271, ‘o e Insight on the Scriptures, ko e pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

Ko e Hā Ho‘o Talí?

• Ko e hā na‘e fokotu‘u ai ‘e Sīsū ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí?

• ‘Oku totonu ke toutou kātoanga‘i tu‘o fiha ‘a e Fakamanatú?

• Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e mā ta‘elēvani ‘o e Fakamanatú?

• Ko e hā ‘oku fakafofonga‘i ‘e he uaine ‘o e Fakamanatú?

[Fehu‘i ki he Ako]

[Fakatātā ‘i he peesi 15]

Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí