Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Ngaahi Fehu‘i mei he Kau Lautohí

Ko e hā ‘oku lau ai ‘a e Aisea 30:21 (NW) ‘o fekau‘aki mo e folofola ‘a Sihova ‘oku ha‘u “mei homou tu‘á,” koe‘uhí he ko e fo‘i veesi ki mu‘á Ai. 30:20 ‘oku fokotu‘u ai ‘a Sihova ‘i mu‘a ‘aki ‘a e pehē, “‘E sio ma‘u homou mata ki ho‘omou Faiako Ma‘ongo‘ongá”?

‘Oku pehē ‘i he Aisea 30:​20, 21 (NW): “‘E ‘ikai kei fufū ia ‘e ho‘omou Faiako Ma‘ongo‘ongá, ka ‘e sio ma‘u homou mata ki ho‘omou Faiako Ma‘ongo‘ongá. Pea ‘e fanongo ‘e homou telingá ki ha lea mei homou tu‘á, ‘o pehē: ‘Ko eni ‘a e halá, fou ai ‘a kimoutolu,’ ka ai ha‘omou afe ki to‘omata‘u, pe ka ai ha‘omou afe ki to‘ohema.”

‘I he fakakaukau fakahangatonu ki he konga tohí, ‘oku sio ai ‘a e tokotaha lautohí kia Sihova, ko e Faiako Ma‘ongo‘ongá, ‘i mu‘a ‘iate ia ka ‘okú ne fanongo ki Hono le‘ó mei hono tu‘á. Kae kehe, ko e ngaahi fo‘i leá ‘oku fakaefakatātā pea ‘oku totonu ke mahino‘i peheni ia.

Ko e lea fakaefakatātā ‘oku ‘omai ‘e he Aisea vahe 30 veesi 20 ki he fakakaukaú ‘oku fekau‘aki ia mo ha sevāniti ‘oku tu‘u tali-fekau ki hono pulé, ‘o mateuteu ai pē ke fai ki he ngaahi fakahinohino ‘a e pulé. Hangē tofu pē ko ha sevāniti ‘oku sio tokanga ki he nima ‘o hono pulé koe‘uhi ke ne ‘ilo‘i ‘a e fakahaa‘i ‘o e me‘a ‘okú ne loto ki aí, ko e kakai ‘a Sihova ‘i he ‘aho ní ‘oku fakahanga lelei ‘enau tokangá ki he ngaahi fakahinohino makatu‘unga faka-Tohitapu hokohoko ‘oku ‘omai ‘e Sihova fakafou ‘i he‘ene kautaha fakaemāmaní. (Sāme 123:​1, 2) ‘Io, ‘oku nau ngāue fakatatau ki he‘ene tatakí, ‘o tokanga ki ha me‘a pē ‘oku fakahaa‘i ‘e Sihova fakafou ‘i he “tamaioeiki agatonu mo boto.”—Mātiu 24:​45-47PM.

‘Oku ‘uhinga leva ki he hā ‘a e lea ‘oku fanongo ki ai ‘ene kau sevānití mei honau tu‘á? ‘Oku ‘uhinga lelei ke faka‘osi‘aki ko e le‘o mei he tu‘á ko e le‘o ia ‘o e ‘Otuá mei he kuohilí, ‘a ‘ene lea fakafou ‘i he‘ene Folofola kuo tohí hangē ko ia ‘oku ‘ai ke ala mahino‘i fakafou ‘i he‘ene “setuata anga-tonú.” (Luke 12:​42NW) Ko e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘i onopōní ‘oku nau fanongo ki hono le‘ó ‘i he‘enau ako tōtōivi ‘a e Tohitapú pea ‘i hono ngāue‘aki ‘a hono ngaahi tefito‘i mo‘oní ‘i he‘enau mo‘uí ‘i he tokoni ‘a e ‘ū tohi kuo teuteu‘i ‘e he “tamaioeiki agatonu mo boto,” “a e setuata anga-tonú.” ‘I he falala mo e tokanga ki he tataki taimi tonu ‘oku ‘omai ‘e he Faiako Ma‘ongo‘ongá pea ‘i hono ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a ia na‘e hiki ‘i he laui senituli kuohilí, ‘oku sio ai ‘i he tu‘unga fakaefakatātā ‘ene kau sevānití kiate ia ‘i mu‘a ‘ia kinautolu pea fanongo ki hono le‘ó mei honau tu‘á.​—Loma 15:⁠4.