Skip to content

Skip to table of contents

ʻUhinga ʻOku Nau Ō Ai ki he Lotú

ʻUhinga ʻOku Nau Ō Ai ki he Lotú

ʻUhinga ʻOku Nau Ō Ai ki he Lotú

“KO E Lepupilika ʻo Kōleá ʻoku ʻi ai he taimí ni ʻo meimei liunga fā ʻa e tokolahi ʻo e kau Pelesipeteliané ʻo hangē ko ia ʻi ʻAmeliká.” Ko e fakamatala ko ia ʻi he makasini Newsweek naʻá ne fakaʻohovaleʻi nai ʻa e kau lautohi tokolahi, koeʻuhí ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau fakakaukau ki Kōlea ko ha sōsaieti faka-Konifusiō ia pe lotu Puta. ʻI he ʻahó ni, ʻe ʻiloʻi ʻe ha tokotaha ʻaʻahi ha ngaahi lotu “Kalisitiane” lahi ʻi ai, ʻo faʻa ʻiloʻi ia ʻi hono ngaahi kolosi fakatapa maama kulokulá. ʻI he ngaahi Sāpaté, ʻoku anga-maheni ʻaki ke sio ki he kakaí tautau toko ua pe toko tolu, ʻoku nau toʻo Tohitapu, ʻo ō ki he lotú. Fakatatau ki ha savea ʻi he 1998, ko e meimei peseti ʻe 30 ʻo e kakai Kōleá ʻoku nau ʻalu ki ha siasi Katolika pe ko ha siasi Palotisani, ʻo tokolahi ange ia ʻi he faʻahinga ʻoku nau taukaveʻi ko e kau lotu Puta kinautolú.

ʻI he ʻahó ni mo e kuongá ni, ʻoku ngalikehe ke sio ai ki ha peseti māʻolunga pehē ʻo e kakaí ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ō maʻu pē ki he lotú. Lolotonga iá ʻoku hoko ia ʻo ʻikai ʻi Kōlea pē kae pehē foki ki he ngaahi fonua ʻĒsia kehé, pea pehē ki ʻAfilika mo ʻAmelika Latina. Ko e hā ʻoku kei fuʻu tokolahi pehē fau ai ʻa e tui ki he ʻOtuá lolotonga ia ko e loto-noá mo e taʻetokanga ki he lotú ʻoku hā ngali mafolalahia ia ʻi he māmaní? Ko e hā ʻoku nau ō ai ki he lotú?

Ko ha savea fakaʻekeʻeke naʻe fakahaaʻi ai ko e laka hake ʻi he vaeua ʻo e kau ō ki he lotú ʻi Kōleá ʻoku nau fekumi ki ha nonga; ko e vahe tolu ʻe taha nai ʻoku nau ʻamanaki ki ha moʻui taʻengata hili ʻa e maté; pea ko e toko 1 ʻi he toko 10 ʻoku ʻamanaki ia ki he moʻui lelei, koloaʻia, mo e lavameʻa.

Ko e kakai tokolahi ʻi Siaina ʻoku nau fakatahataha ki he ngaahi lotú ʻi he ʻamanaki ke maʻu ai ha meʻa ke fakafonuʻaki ʻa e maha fakalaumālie naʻe iku ki ai ʻi he faifai pē ʻo fetongi ʻe he hoholi mālohi ki he tuʻunga puleʻi fakatāutahá ʻa e tui faka-Kominiusí. ʻI he taʻu kotoa pē, ʻoku pulusi ai ʻa e ngaahi tatau ʻe laui miliona ʻo e Tohitapú ʻo tufaki ʻi Siaina, pea ʻoku hā ngali lau ia ʻe he kakaí ʻo hangē ko ʻenau lau ʻa e kiʻi tohi kulokula ʻa Maó.

Ko e kau Katolika ʻe niʻihi ʻi Pelēsila, tautefito ki he faʻahinga ʻo e toʻutangata iiki angé, ʻa ia ʻoku ʻikai te nau fiemālie ʻi he palōmesi ʻo e fiefia ʻi he moʻui ka hoko maí​—ʻoku nau loto ke fakahoko ia he taimí ni. ʻOku pehē ʻe he makasini ongoongo ko e Tudo: “Kapau ko e teolosia fakatauʻatāiná naʻá ne ueʻi ʻa e lotó mo e ʻatamaí ʻi he ’70 tupú, ko e teolosia ia ʻo e lakalakaimonū ʻi he ʻahó ni.” Naʻe kole ʻi ha savea ʻi Pilitānia ki he kau maʻu lotu ʻi aí ke nau tala ha meʻa ʻe taha ʻoku nau saiʻia ai heʻenau lotú. Ko e lahi taha ʻo e talí ko e feohí.

Ko e meʻá ni kotoa ʻoku fakahaaʻi ai lolotonga ʻoku kei tui ha kakai tokolahi ki he ʻOtuá, ko e tokolahi tahá ʻoku nau tokanga lahi ange fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke nau maʻu he taimi ní ʻi he meʻa he kahaʻú​—pe naʻa mo e tokanga fekauʻaki mo e ʻOtuá tonu. ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻa e ʻuhinga totonu ki he tui ki he ʻOtuá? Ko e hā ʻoku pau ke leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻi he meʻá ni? Te ke maʻu ʻa e talí ʻi he kupu hoko maí.